List Informator
UVODNIK
Hrvatska odvjetnička komora unapređuje djelovanje i neovisnost odvjetnika
Nedavno je za novog predsjednika krovne organizacije hrvatskih odvjetnika, Hrvatske odvjetničke komore, izabran gospodin ROBERT TRAVAŠ, odvjetnik iz Zagreba. Govoreći za naše čitatelje o dosadašnjim dosezima u osiguravanju što boljih uvjeta za djelovanje odvjetnika, gospodin Travaš ukazao je i na zadaće Komore u afirmaciji odvjetništva kao samostalne i neovisne djelatnosti te njezinim međunarodnim aktivnostima.
Autor: Robert Travaš, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore
Sadržaj
Stručni članak
U stručnoj literaturi postoji čitav niz modela za razvoj organizacijskih strategija. Jedan od najpoznatijih modela u svezi s određivanjem strateških odluka je model pet snaga konkurencije koji govori o tome kako konkurencija može utjecati na definiranje strateških odluka. Autor u članku kratko komentira svaki od tih modela i smatra da bi ih menadžeri trebali uzeti u obzir prije donošenja strateških odluka.
Stručni članak
Ovim člankom autorica analizira odredbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08, 110/08 i 34/11), kojima je, radi njege djeteta i njegovog podizanja te usklađenja obiteljskog i poslovnog života, uređeno pravo roditelja i njemu izjednačene osobe, koja se brine o djetetu, na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihovog ostvarivanja i financiranja te tijela nadležna za provedbu Zakona.
Stručni članak
Autor se u članku bavi jednim nomotehničkim pitanjem potrebe izrade pročišćenog teksta Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (Nar. nov., br. 10/99, 25/00, 1/01 - Uredba, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02, 153/02, 17/04, 8/06, 142/06, 34/07 - Odluka USRH, 134/07 - Uredba, 146/08, 155/08 - Uredba, 39/09, 155/09 - Uredba, 14/11, 154/11 - Uredba i 12/12) i analizom samih odredaba toga Zakona o parametrima u određenju plaća pravosudnih dužnosnika te načinom uređenja instituta plaće u tom Zakonu. Autor iznosi i određene prijedloga u reguliranju te materije
Stručni članak
U članku razmatramo pitanja vezana uz dostavu ponuda u postupku javne nabave, te postupku zaprimanja i javnog otvaranja ponuda. Pritom polazimo od odredaba Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11) i Uredbe o načinu izrade i postupanja s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (Nar. nov., br. 10/12) koje reguliraju ta pitanja. Na odgovarajućim mjestima dani su primjeri obrazaca koji se koriste pri zaprimanju ponude i postupku javnog otvaranja ponuda.
Stručni članak
U Informatoru, u broju 6106-6107 od 12. i 15. rujna 2012., na uvodnim stranicama objavili smo prvi dio članka o sadržaju i novinama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 89/12) koje su zaključili Vlada Republike Hrvatske i Sindikati državnih službi 2. kolovoza 2012., kao i Dodatak I. Kolektivnom ugovoru i Sporazum o osnovici za plaće u državnim službama od 23. ožujka 2009. (Nar. nov., br. 89/12). U ovom broju nastavljamo s obradom te teme, pišući o godišnjem odmoru, plaćenom dopustu, plaći i dodacima na plaću. U jednom od sljedećih brojeva lista nastavit ćemo s obradom ove teme.
SENTENCE
Okolnost da visoko rangirani zaposlenik medijima dostavi povjerljive dokumente predstavlja osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa koja povlači gubitak povjerenja poslodavca prema radniku, zbog kojega nastavak radnog odnosa nije moguć
SENTENCE
Deklaratornom tužbom ne može se tražiti utvrđenje činjenice da je dug otpisan
SENTENCE
Korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad nakon stjecanja prava na tu mirovinu nema pravo na određivanje novog iznosa mirovine na temelju mirovinskog staža, ostvarenog nakon stjecanja tog prava
SENTENCE
Sud u radnom sporu nije ovlašten ocjenjivati zakonitost izmjene pravilnika o radu, ako to nije zahtijevalo radničko vijeće ili sindikalni povjerenik
Vi pitate - mi odgovaramo
Ako tijekom kaznenog postupka oštećeno trgovačko društvo ne postavi imovinskopravni zahtjev, je li sud dužan oduzeti imovsku korist ostvarenu kaznenim djelom?
Vi pitate - mi odgovaramo
Ovo Društvo ima radnika koji će u ovoj godini poći u starosnu mirovinu jer uskoro navršava 65 godina života. Radnik je nadležnoj područnoj službi mirovinskog osiguranja podnio zahtjev za pretkompletiranje. U odgovoru područne službe za 1974. i 1975. nisu bili navedeni sati rada i plaća za vrijeme rada, tj. te dvije godine bile su prazne, ali u radnoj knjižici radnika upisan je radni staž od 1. lipnja 1972. do 31. kolovoza 1976. Radnik je bio u bivšoj JNA od 2. prosinca 1974. do 14. studenoga 1975. Zbog prije navedenog u konkretnom slučaju molimo da nam odgovorite na sljedeća pitanja: 1. je li područna služba dužna priznati radniku u 1974. 11 mjeseci plaće koja služi za utvrđivanje mirovinske osnovice i u 1975. 29 dana plaće koja služi za utvrđivanje mirovinske osnovice ili to nije dužna, te kojim je propisom to pitanje regulirano; 2. je li za radnika povoljnije da mu ostanu podaci koji su navedeni u radnoj knjižici ili da traži umanjenje radnog staža za jednu godinu dok je bio u bivšoj JNA; 3. je li za radnika povoljnije da podnese zahtjev za starosnu mirovinu s 31. prosincom 2012., a da prekine radni odnos s 30. prosincom 2012. ili da podnese zahtjev s 1. siječnjom 2013., a prekine radni odnos s 31. prosincom 2012.?
Vi pitate - mi odgovaramo
Fizička osoba ima namjeru podnijeti zahtjev za promjenom načina oporezivanja, tj. da plaća porez na dobit umjesto poreza na dohodak. U kojem roku fizička osoba, koja ima namjeru promijeniti način oporezivanja, mora nadležnoj ispostavi porezne uprave podnijeti zahtjev za promjenom načina oporezivanja?
Vi pitate - mi odgovaramo
Zakon o cestama (Nar. nov., br. 84/11) između ostalih pitanja koja uređuje, propisuje vrlo podrobno i način upisa cesta u zemljišne knjige. Budući da se nerazvrstane ceste upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste - javno dobro u općoj uporabi, i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, postavlja se pitanje hoće li sud prilikom upisa vlasništva jedinice lokalne samouprave na nerazvrstanoj cesti, izgrađenoj prije 2011., i koja nije kao takva do sada upisana u zemljišne knjige, brisati iz vlastovnice sve dosadašnje vlasnike ili u tom slučaju postoje izuzeci, te što se događa s drugim stvarnim pravima, primjerice, s hipotekom koja je upisana u teretovnicu?