List Informator
UVODNIK
Hrvatski parnični postupak i referiranje Europskom sudu pravde
U radu se opisuje funkcija Europskog suda za ljudska prava u primjeni čl. 234. (177.) Ugovora o EZ, koji mu daje isključivu nadležnost po pitanjima tumačenja europskog prava. Uvodni dio daje kratak pregled osnovnih značajki europskog prava kao i njegovog dosadašnjeg razvoja kojemu će se Republika Hrvatska, kako sada izgleda, priključiti kao nova članica Europske unije. Autor ističe značaj spomenute odredbe Ugovora o EZ koju je Europski sud u velikoj mjeri iskoristio kao instrument tumačenja europskog prava na način da mu je postupno davao prednost pred nacionalnim pravima. Ukazuje se na funkcionalni, ne hijerarhijski ili apelacijski, položaj Europskog suda prema nacionalnim sudovima, koji proizlazi iz činjenice da Europski sud tumači isključivo europsko pravo. Autor primjenu čl. 234. (177.) Ugovora o EZ sagledava i iz naše perspektive, konkretno iz perspektive hrvatskog parničnog postupka, dajući svoja mišljenja po pitanju možebitne prilagodbe našeg zakonodavstva u smjeru nekih osnovnih načela djelovanja navedene odredbe.
Autor: mr. sc. Zrinko Zrilić
Sadržaj
Stručni članak
U radu se opisuje funkcija Europskog suda za ljudska prava u primjeni čl. 234. (177.) Ugovora o EZ, koji mu daje isključivu nadležnost po pitanjima tumačenja europskog prava. Uvodni dio daje kratak pregled osnovnih značajki europskog prava kao i njegovog dosadašnjeg razvoja kojemu će se Republika Hrvatska, kako sada izgleda, priključiti kao nova članica Europske unije. Autor ističe značaj spomenute odredbe Ugovora o EZ koju je Europski sud u velikoj mjeri iskoristio kao instrument tumačenja europskog prava na način da mu je postupno davao prednost pred nacionalnim pravima. Ukazuje se na funkcionalni, ne hijerarhijski ili apelacijski, položaj Europskog suda prema nacionalnim sudovima, koji proizlazi iz činjenice da Europski sud tumači isključivo europsko pravo. Autor primjenu čl. 234. (177.) Ugovora o EZ sagledava i iz naše perspektive, konkretno iz perspektive hrvatskog parničnog postupka, dajući svoja mišljenja po pitanju možebitne prilagodbe našeg zakonodavstva u smjeru nekih osnovnih načela djelovanja navedene odredbe.
Stručni članak
U Informatoru br. 5519 od 27. siječnja 2007. objavili smo prvi dio ovog članka, u kojem smo pisali o modelu pravnog silogizma te procesnim situacijama koje se prikazuju s pomoću tog modela, i to onima kad su premise potpune, kad je nepotpuna donja premisa te kad je nepoznata gornja premisa. U nastavku pišemo o situaciji kad su obje premise pravnog silogizma nepoznate odnosno nepotpune. Daju se hipotetski primjeri priprema za glavnu raspravu te se razmatraju pitanja vezana uz otvoreno pravosuđenje kao sredstva za upotpunjavanje nepoznatih ili nepotpunih premisa. Upućuje se na korisnost vođenja bilješki o predmetu spora. Kao dodatak dani su grafički prikazi priprema za glavnu raspravu te vođenja bilješki.
Stručni članak
Predmet je ovoga članka Odluka Ustavnog suda broj: U-III-1341/2005 od 14. prosinca 2006. g., u kojoj je odlučivano o tužbenom zahtjevu za naknadu štete radi neisplate božićnice državnim službenicima i namještenicima za 2000. godinu te položaj Vrhovnog suda u svezi s takvim presudama na koje nije moguće izjaviti reviziju. Piše se i o Odluci broj: U-I-1569/2004 i dr. od 20. prosinca 2006. g. (Nar. nov., br. 2/07), kojom su ukinute neke odredbe Zakona o parničnom postupku koje reguliraju reviziju, uz odgodno djelovanje te Odluke do 15. srpnja 2008. g.
Stručni članak
U Informatoru br. 5519 od 27. siječnja 2007. objavili smo prvi dio članka o primjeni Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (Nar. nov., br. 141/06), u kojem smo obradili elemente sustava unutarnjih financijskih kontrola te odnos tog Zakona i općih proračunskih propisa, kao i subjekte upravljačke odgovornosti. U ovom broju dovršavamo temu pišući o ustrojavanju unutarnje financijske kontrole u lokalnim jedinicama.
Stručni članak
O djelokrugu i tijelima Udruge gradova u ovom članku piše NIVES KOPAJTICH-ŠKRLEC, dipl. iur. iz Zagreba, koordinator poslova za Udrugu gradova u Republici Hrvatskoj. Naime, člankom 12. stavak 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje i 129/05) općine, gradovi i županije mogu osnivati svoje udruge radi promicanja i ostvarenja zajedničkih interesa te je na temelju tog Zakona i Zakona o udrugama (Nar. nov., br. 88/01 i 11/02) osnovana Udruga gradova u Republici Hrvatskoj. U jednom od sljedećih brojeva lista pisat ćemo o radu Predsjedništva te Udruge.
Stručni članak
Solventnost trgovačkog društva je sposobnost plaćanja svih obveza (kratkoročnih i dugoročnih) u roku dospijeća, pa i obveze prema vjerovnicima, u slučaju bankrota, iz likvidacijske mase. Financijska politika društva koja obuhvaća i politiku solventnosti mora biti usmjerena u pravcu ostvarivanja optimalne solventnosti. Pritom optimalna solventnost obuhvaća kontinuiranu (trajnu, stalnu) sposobnost plaćanja dospjelih obveza u roku, uz minimalan rizik insolventnosti. Stanje društva u kojem ono nije u mogućnosti plaćati svoje obveze jest stanje insolventnosti, pa ako ono potraje dulje vrijeme dovodi do poremećaja u ostvarivanju ciljeva poslovne politike u svim njezinim segmentima. Konačno, insolventnost društva u duljem vremenskom razdoblju dovodi do poslovnih gubitaka, a u konačnici i do stečaja. Zbog značenja koje solventnost ima u poslovanju društva menadžment društva, a posebice financijski menadžment, mora ostvarivanjem svojih poslovnih aktivnosti osigurati potrebnu solventnost.
Stručni članak
Hrvatski carinski propisi već od samog početka njihove primjene, postupno su se i stalno usklađivali s odgovarajućim propisima Europske unije. Značajno je istaknuti da je pri izmjenama europskih propisa poseban naglasak stavljen na daljnja pojednostavnjenja provedbe carinskih procedura, ali uz istodobno postizanje višeg stupnja zaštitne razine i što je moguće veće ujednačenosti prakse carinskih službi država članica pri provedbi carinske kontrole, kao i na stvaranje mehanizama i postupaka čiji je cilj sprječavanje carinskih prijevara, te uspostavu provedbe carinskih procedura elektroničkim putem. U tom se smislu i carinski propisi usklađuju i nadograđuju sukladno tim propisima EU. Slijedom toga, autorica je u članku dala opširniji prikaz najnovijih izmjena i dopuna Carinskog zakona, uz komentar što takva izmjena odnosno dopuna znači u praksi. Članak ćemo objaviti u dva dijela. U ovom prvom dijelu težište je prikaz, između ostalog na temeljnim pojmovima, ovlaštenim carinskim subjektima, odlukama koje se odnose na primjenu carinskih propisa, obvezujućim mišljenjima, analizi rizika, postupanju u izvanrednim situacijama, robi i njezinom podrijetlu, a u drugom dijelu bit će više riječi o carinskim oslobođenjima, carinskom dugu, sankcijama te o tome što predstoji u sljedećem razdoblju glede usklađivanja carinskih propisa Republike Hrvatske s europskim zakonodavstvom.
SENTENCE
Bez obzira na to u kojem je trenutku podnositelj zatražio oslobođenje od troškova postupka, činjenica da je sudu trebalo više od godinu i pol za zakazivanje ročišta o tomzahtjevu predstavlja povredu prava na suđenje u razumnom roku.
SENTENCE
Protiv rješenja kojim se prihvaća prijedlog za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja ročišta, žalba je dopuštena samo ako se radi o propuštanju ročišta određenog u povodu prijedloga za povrat u prijašnje stanje.
SENTENCE
Okolnost da se radnik nakon nezakonitog otkaza odmah zaposlio, nije razlog koji bi prilikom sudskog raskida ugovora o radu opravdao dosuđenje naknade štete u većem iznosu.
SENTENCE
Sud ima diskrecijsku ovlast imenovanja privremenog upravitelja, ali prilikom toga sud mora ispitati ispunjava li ta osoba propisane uvjete te je li suglasna s imenovanjem za privremenog upravitelja.
Vi pitate - mi odgovaramo
Nakon što su u ovrsi na pokretninama one već popisane (još nije pokušana prodaja), saznali smo za novi izvor prihoda ovršenika. Možemo li u ovom stadiju postupka tražiti promjenu sredstva i predmeta ovrhe?
Vi pitate - mi odgovaramo
Tko je nadležan ocjenjivati je li kolektivni ugovor odnosno jesu li pojedine njegove odredbe suprotne Ustavu ili zakonu?
Vi pitate - mi odgovaramo
Do kojeg se iznosa plaćena najamnina za iznajmljeni prostor može koristiti za svrhe osobnog odbitka odnosno kao porezna olakšica?
Vi pitate - mi odgovaramo
Stranka je samo rođena u BiH 1978. godine, a roditelji su hrvatski državljani. Nije upisana u knjigu hrvatskih državljana, iako je njezino prebivalište od rođenja u Republici Hrvatskoj. Na koji način stječe hrvatsko državljanstvo?