Hrvatski carinski propisi već od samog početka njihove primjene, postupno su se i stalno usklađivali s odgovarajućim propisima Europske unije. Značajno je istaknuti da je pri izmjenama europskih propisa poseban naglasak stavljen na daljnja pojednostavnjenja provedbe carinskih procedura, ali uz istodobno postizanje višeg stupnja zaštitne razine i što je moguće veće ujednačenosti prakse carinskih službi država članica pri provedbi carinske kontrole, kao i na stvaranje mehanizama i postupaka čiji je cilj sprječavanje carinskih prijevara, te uspostavu provedbe carinskih procedura elektroničkim putem. U tom se smislu i carinski propisi usklađuju i nadograđuju sukladno tim propisima EU. Slijedom toga, autorica je u članku dala opširniji prikaz najnovijih izmjena i dopuna Carinskog zakona, uz komentar što takva izmjena odnosno dopuna znači u praksi. Članak ćemo objaviti u dva dijela. U ovom prvom dijelu težište je prikaz, između ostalog na temeljnim pojmovima, ovlaštenim carinskim subjektima, odlukama koje se odnose na primjenu carinskih propisa, obvezujućim mišljenjima, analizi rizika, postupanju u izvanrednim situacijama, robi i njezinom podrijetlu, a u drugom dijelu bit će više riječi o carinskim oslobođenjima, carinskom dugu, sankcijama te o tome što predstoji u sljedećem razdoblju glede usklađivanja carinskih propisa Republike Hrvatske s europskim zakonodavstvom.