Informator broj 5418 od 08. veljače 2006.

UVODNIK

Nasljedni red bračnog druga u primjeni Zakona o Umirovljeničkom fondu

U Informatoru broj 5409 od 7. siječnja 2006., na str. 7., pisali smo o nasljeđivanju članstva o Umirovljeničkom fondu, u članku »Nasljeđivanje članstva u Umirovljeničkom fondu«. Razradu te materije nastavili smo u članku »Neka (sporna) pitanja u primjeni Zakona o Umirovljeničkom fondu (2. dio)«, objavljenom u Informatoru broj 5411 od 14. siječnja 2006. , na str. 19. U prvonavedenom članku pisali smo i o nasljednom redu bračnog druga u primjeni Zakona o Umirovljeničkom fondu. Nakon toga, javili su nam se brojni čitatelji iz čijeg braka s preminulim korisnikom mirovine nema potomaka i upitom o obeštećenju iza preminulog bračnog druga korisnika mirovine koji bi na takvo obeštećenje imao pravo.U ovom članku autor argumentira svoje stajalište o tome da se, u primjeni ZUF-a, preživjeli bračni drug iz braka u kojem nije bilo zajedničkih potomaka, koji podnosi izjavu iz članka 18. ZUF-a, opredjeljujući se za članstvo u Fondu, uvijek smatra nasljednikom prvog nasljednog reda.
Autor: dr.sc. Jadranko Crnić, dipl. iur.

Sadržaj

Nasljedni red bračnog druga u primjeni Zakona o Umirovljeničkom fondu
Autor: Jadranko Crnić

Stručni članak

U Informatoru broj 5409 od 7. siječnja 2006., na str. 7., pisali smo o nasljeđivanju članstva o Umirovljeničkom fondu, u članku »Nasljeđivanje članstva u Umirovljeničkom fondu«. Razradu te materije nastavili smo u članku »Neka (sporna) pitanja u primjeni Zakona o Umirovljeničkom fondu (2. dio)«, objavljenom u Informatoru broj 5411 od 14. siječnja 2006. , na str. 19. U prvonavedenom članku pisali smo i o nasljednom redu bračnog druga u primjeni Zakona o Umirovljeničkom fondu1. Nakon toga, javili su nam se brojni čitatelji iz čijeg braka s preminulim korisnikom mirovine nema potomaka i upitom o obeštećenju iza preminulog bračnog druga korisnika mirovine koji bi na takvo obeštećenje imao pravo. U ovom članku autor argumentira svoje stajalište o tome da se, u primjeni ZUF-a, preživjeli bračni drug iz braka u kojem nije bilo zajedničkih potomaka, koji podnosi izjavu iz članka 18. ZUF-a, opredjeljujući se za članstvo u Fondu, uvijek smatra nasljednikom prvog nasljednog reda.

Hrvatski registar obveza po kreditima – HROK

Stručni članak

Kontrola kreditnog rizika, djelotvornija selekcija kredita kao i sigurnost povrata kredita jedan je od važnijih ciljeva banaka i drugih fi nancijskih institucija. Podloga za ostvarenje tih ciljeva je registar obveza po ranije odobrenim kreditima. U svijetu već postoje baze podataka pod različitim imenima koje  registriraju  obveze po ranije odobrenim  kreditima i na zahtjev daju  podatke zainteresiranim  korisnicima. U Republici Hrvatskoj je u tijeku osnivanje Hrvatskog registra obveza po kreditima – HROK. O njegovoj svrsi i ulozi u financijskom sustavu Republike Hrvatske autor opširnije piše u nastavku  teksta.

Primjena modela za ocjenjivanje i izbor dobavljača
Autor: Boris Brezničar

Stručni članak

Definiranje modela i kriterija za ocjenjivanje i izbor dobavljača, prethodi njegovoj praktičnoj primjeni. U toj primjeni rabe se i analitički pokazatelji koji su svrstani u tri skupine, i to: opći pokazatelji poslovanja s dobavljačima; pokazatelji  ostvarivanja nabave i pokazatelji prijama i skladištenja sirovina imaterijala. Odabir pokazatelja, temeljen je na zahtjevima za provedbom ocjenjivanja da bi se s pomoću toga mogle oblikovati  informacijske podloge  menadžmentu u planiranju budućih aktivnosti i odnosa s dobavljačima. Ostvareni rezultati poslovanja s dobavljačima, odabiru se prema kriterijima iz modela, i ocjenjuju prema prihvaćenom sustavu ocjenjivanja. Upravo ti rezultati ocjenjivanja u sljedećoj fazi, rabe se za izbor i svrstavanje dobavljača u provođenju politike opskrbe sa sirovinama i materijalima. U primjeni modela rabe se odgovarajući informacijski programi (softverski programi), što otvara velike mogućnosti da se iscrpno i sveobuhvatno provede ocjenjivanje i izbor dobavljača. Primjena informacijske tehnologije (IT) postaje nužnost, jer osigurava operativnost i ažurnost u praćenju poslovanja s dobavljačima.

Bespravna gradnja
Autor: Vladimir Krtalić

Stručni članak

Gradnja s građevinskom dozvolom jedan je od temeljnih uvjeta pravne države s uređenim javnim građevinskim pravom, u kojoj se javnost opredijelila za red, zakonitost i pravnu sigurnost. Građenje bez građevinske dozvole ugrožava javni interes, interes neposrednog susjeda, interes zajednice i funkcionalno korištenje javnih površina.  Bespravna gradnja narušava bît života u organiziranom društvu i svaki smisao urbanističkog planiranja. U ovom radu sažeto se opisuju uzroci i posljedice bespravne gradnje te pravni instrumenti koji mogu u začetku sprječavati pojavu bespravne gradnje.

Primjena modela za ocjenjivanje i izbor dobavljača
Autor: Boris Brezničar

Stručni članak

Definiranje modela i kriterija za ocjenjivanje i izbor dobavljača, prethodi njegovoj praktičnoj primjeni. U toj primjeni rabe se i analitički pokazatelji koji su svrstani u tri skupine, i to: opći pokazatelji poslovanja s dobavljačima; pokazatelji  ostvarivanja nabave i pokazatelji prijama i skladištenja sirovina imaterijala. Odabir pokazatelja, temeljen je na zahtjevima za provedbom ocjenjivanja da bi se s pomoću toga mogle oblikovati  informacijske podloge  menadžmentu u planiranju budućih aktivnosti i odnosa s dobavljačima. Ostvareni rezultati poslovanja s dobavljačima, odabiru se prema kriterijima iz modela, i ocjenjuju prema prihvaćenom sustavu ocjenjivanja. Upravo ti rezultati ocjenjivanja u sljedećoj fazi, rabe se za izbor i svrstavanje dobavljača u provođenju politike opskrbe sa sirovinama i materijalima. U primjeni modela rabe se odgovarajući informacijski programi (softverski programi), što otvara velike mogućnosti da se iscrpno i sveobuhvatno provede ocjenjivanje i izbor dobavljača. Primjena informacijske tehnologije (IT) postaje nužnost, jer osigurava operativnost i ažurnost u praćenju poslovanja s dobavljačima.

Bespravna gradnja
Autor: Vladimir Krtalić

Stručni članak

Gradnja s građevinskom dozvolom jedan je od temeljnih uvjeta pravne države s uređenim javnim građevinskim pravom, u kojoj se javnost opredijelila za red, zakonitost i pravnu sigurnost. Građenje bez građevinske dozvole ugrožava javni interes, interes neposrednog susjeda, interes zajednice i funkcionalno korištenje javnih površina.  Bespravna gradnja narušava bit života u organiziranom društvu i svaki smisao urbanističkog planiranja. U ovom radu sažeto se opisuju uzroci i posljedice bespravne gradnje te pravni instrumenti koji mogu u začetku sprječavati pojavu bespravne gradnje.

Pročelnik upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Autor: Štefanija Kasabašić

Stručni članak

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 129/05) izmijenjen je i dopunjen Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01 i 60/01 - u nastavku teksta: ZOLAPS). Sukladno članku 96. ZOLAPS-a, na zaposlene u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, do donošenja posebnog zakona iz članka 56. toga Zakona, i nadalje se na odgovarajući način primjenjuje Zakon o državnim službenicima i namještenicima (Nar. nov., br. 27/01), koji je nakon stupanja na snagu Zakona o državnim službenicima1 prestao vrijediti za državne službenike i namještenike. O usklađivanju statuta i drugih općih akata s tim izmjenama i dopunama Zakona, pisali smo u Informatoru broj 5414 od 25. siječnja 2006. godine. Autorica u ovom članku piše o usklađivanju statuta i drugih općih akata s odredbama Novele Zakona, u dijelu kojim se uređuje imenovanje i razrješenje pročelnika upravnog tijela i mogućnost njegovog izbora za člana poglavarstva, te dvojbama u primjeni tih odredaba. Ujedno o statusu i postupku imenovanja pročelnika upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iznosimo i stručna stajališta koja proizlaze iz dosadašnje prakse i time se cjelovito zaokružuje ova, u praksi često osporavana tema.

Mirovinsko osiguranje – najniža mirovina
Sud: Upravni sud Zagreb

SENTENCE

Budući da suprug tužiteljice od kojeg se izvodi pravo na obiteljsku mirovinu, mirovinu nije ostvario prema odredbama članka 74.-81. Zakona o mirovinskom osiguranju, već prema odredbama prijašnjeg Zakona, nema uvjeta za priznavanje prava na najnižu mirovinu.

Zemljišne knjige – odlučivanje o prijedlogu za upis
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Sud će odbiti prijedlog za uknjižbu prava vlasništva kad predlagatelj, uz izvornik kupoprodajnog ugovora, nije na poziv suda dostavio i izvornik punomoći za sklapanje tog ugovora.

Prekršaji – zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne
Sud: Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Na temelju podnesenog izvanrednog pravnog lijeka, zahtjeva za izvanredno ublažavanje kazne, nije moguće, prema zakonu, kažnjeniku izvanredno ublažiti primijenjenu zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom i negativne bodove.

Stvarna nadležnost trgovačkih sudova
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Za suđenje u sporu radi utvrđenja ništavosti ugovora o prijenosu otplaćenih i neotplaćenih dionica kupljenih na obročnu otplatu, nadležan je trgovački sud.

Odgovornost države za štetu prouzročenu od hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga u Domovinskom ratu
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ostvarenje prava po osnovi Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata zbog invaliditeta koji je kod tužitelja nastao pod okolnostima iz članka 2. stavak 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja, sama po sebi ne predstavlja zapreku za ostvarivanje prava na naknadu štete ako postoji odgovornost tuženice (Republike Hrvatske) za naknadu štete.

Stečajni postupak – primjena odredaba Zakona o parničnom postupku
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Nedopuštena je tužba sa sadržajem tužbenog zahtjeva da sud utvrdi ništavom javnu prodaju nekretnina stečajnog dužnika, jer je oglašavanje javne prodaje jedna od procesnih radnji kojima se upravlja stečajnim postupkom, a samo protiv konačnih odluka (bilo procesnih ili materijalnopravnih) dopušteno je podnošenje zakonom propisanih pravnih lijekova.

Osobni odbitak s osnove izdataka za održavanje stambenog prostora

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se izdatak održavanja zajedničkih prostorija (praonica i sušionica rublja) u sklopu stambenih zgrada, koje plaćaju stanari u poreznom razdoblju, priznati kao uvećanje osobnog odbitka kod godišnje prijave poreza na dohodak?

Obavljanje autotaksi prijevoza

Vi pitate - mi odgovaramo

Na koji se način može obavljati djelatnost autotaksi prijevoza na području jedinice lokalne samouprave?

Izuzeće službene osobe

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se član poglavarstva županije, koji je ujedno stranka u upravnom postupku, izuzeti iz odlučivanja u povodu žalbe na rješenje o komunalnom doprinosu pred upravnim tijelom iste županije?

Radni odnosi

Vi pitate - mi odgovaramo

Kolektivnim ugovorom predviđeno je pravo na naknadu za školovanje djece. Istekom roka na koji je kolektivni ugovor sklopljen, poslodavac je obustavio isplate naknade s te osnove. Radnici koji su ostvarili pravo na tu naknadu zahtijevaju daljnju isplatu. Imaju li radnici pravo nakon prestanka važenja kolektivnog ugovora na tu naknadu?

Filteri