List Informator
UVODNIK
U povodu zahtjeva hrvatskih štediša protiv Slovenije (Ljubljanska banka) - Odluka Europskog suda za ljudska prava o dopuštenosti zahtjeva
Europski sud za ljudska prava objavio je 8. travnja ove godine odluku kojom je proglasio dopuštenim zahtjev troje hrvatskih državljana protiv Slovenije, vezano uz njihovu staru deviznu štednju u Ljubljanskoj banci. U nastavku teksta mr. Domagoj MARIČIĆ, savjetnik zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, analizira navedenu odluka, argumente stranaka i suda te objašnjava njezin značaj i učinak.
Autor: Domagoj Maričić
Sadržaj
Stručni članak
Europski sud za ljudska prava objavio je 8. travnja ove godine odluku kojom je proglasio dopuštenim zahtjev troje hrvatskih državljana protiv Slovenije, vezano uz njihovu staru deviznu štednju u Ljubljanskoj banci. U nastavku teksta mr. Domagoj MARIČIĆ, savjetnik zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, analizira navedenu odluka, argumente stranaka i suda te objašnjava njezin značaj i učinak.
Stručni članak
Jedna od osnovnih obveza poslodavca prema radniku je da mu obračuna i isplati plaću. Svjestan hrvatske stvarnosti, koju uz ostalo obilježavaju i česti slučajevi rada radnika bez isplate plaće ili s plaćom čija isplata često kasni, autor u članku objašnjava koje sve obveze poslodavac ima prema radniku u vezi s obračunavanjem i isplatom plaće, pojašnjava kako se na radnika odražava situacija neisplate plaće, odnosno neuplate poreza i doprinosa, odnosno upućuje na zakonske mogućnosti naplate plaće, tako što ta pitanja razmatra s radnopravnog, ovršnog, stečajnog, poreznog i mirovinskog aspekta. S obzirom na važeću regulativu autor posebno razmatra prisilnu naplatu plaće u ovršnom postupku, odnosno pojašnjava što sve radnik može obuhvatiti zahtjevom kod takve naplate.
Stručni članak
O postupku imenovanja i djelokrugu povjerenika Vlade Republike Hrvatske u određenim slučajevima, prema odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01 i 60/01 - vjerodostojno tumačenje), piše u ovom članku Štefanija KASABAŠIĆ, dipl. iur. iz Zagreba.
Stručni članak
Kazneno djelo »Zlouporabe osiguranja« iz čl. 225. Kaznenog zakona (u nastavku teksta: KZ-a) je uvedeno u naše zakonodavstvo 1998. g te spada u poseban oblik kaznenog djela prijevare. Kazneno djelo sadrži dva oblika: uništenje, oštećenje ili skrivanje osigurane stvari (čl. 225. st. 1.) i samoozljeđivanje u cilju naplate osiguranja (čl. 225. st. 2.). Od dana 24. ožujka 2004. kada stupa na snagu Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, moći će se za isto djelo kazniti i pravna osoba i to za kazneno djelo svoje odgovorne osobe. Autor ZORISLAV KALEB, sudac Općinskog suda u Zagrebu ističe da za to djelo sud, ako izreče osuđujuću presudu, mora obvezno oduzeti od okrivljenika i protuzakonito pribavljenu imovinsku korist ako je osiguranje istu isplatilo, ili dosuditi postavljeni imovinskopravni zahtjev ako ga ocjeni osnovanim.
Stručni članak
Isplata regresa za korištenje godišnjeg odmora zaposlenika regulirana je kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu, ugovorima o radu, odnosno odlukama nadležnih tijela. Za isplate koje se daju zaposlenicima za korištenje godišnjeg odmora koristi se različita terminologija kao: isplata regresa, jednokratni dodatak na plaću, pomoć zaposlenicima za godišnji odmor itd. (u tekstu ćemo koristiti izraz: isplata regresa za godišnji odmor). U članku se iznosi porezni aspekt te posebnosti različitih isplata regresa.
Stručni članak
Zakon o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03 - u nastavku teksta Zakon) na jednom mjestu je objedinio materiju iz deviznog poslovanja koju je obrađivao prijašnji Zakon o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometa zlata (Nar. nov., br. 91A/93, 36/98 i 32/01). Zakon je obuhvatio materiju ranijeg Zakona o kreditnim poslovima s inozemstvom (Nar. nov., br. 43/96), uz koji se vezala i Odluka o registraciji kreditnih poslova s inozemstvom (Nar. nov., br. 53/99). Ujedno se pojavila potreba za sveobuhvatnijim praćenjem izravnih ulaganja i to ne paralelno u Hrvatskoj narodnoj banci i u Ministarstvu gospodarstva, nego objedinjeno na jednom mjestu, u Hrvatskoj narodnoj banci. Pored toga, ulaganje u vrijednosne papire postalo je sve učestalije te je od interesa za statističke potrebe, a novo je i izvješćivanje o stanju na računima otvorenim u inozemnim bankama. Zbog svega toga donesena je jedinstvena Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja (Nar. nov., br. 150/03 - u nastavku teksta Odluka). Nova Odluka objedinila je sadržaj ranije Odluke o prikupljanju podataka o inozemnim izravnim i portfolio ulaganjima (Nar. nov., br. 4/97) i Upute za provođenje Odluke o prikupljanju podataka o inozemnim izravnim i portfolio ulaganjima (Nar. nov., br. 28/ 97, 14/98 i 18/01), kao i druge odluke koja su pratile kreditne poslove s inozemstvom. O tim aspektima u nastavku teksta piše autorica ovog članka.
SENTENCE
Rješenje Zdravstvene komisije Ministarstva obrane o (ne)sposobnosti za djelatnu vojnu službu nije upravni akt.
SENTENCE
Zapisnik o ispitivanju osobe (vozača) putem alkometra nema značenje službene bilješke policije u smislu Zakona o prekršajima pa se kao takav ne izdvaja iz prekršajnog spisa.
SENTENCE
Sve dok nije utvrđeno koji od bračnih drugova ili bivših bračnih drugova zadržava stanarsko pravo, jedan od bračnih drugova ili bivših bračnih drugova može otkupiti stan samo uz suglasnost drugog bračnog druga.
SENTENCE
Svaki vjerovnik čije je potraživanje dospjelo, može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na njegovu štetu.
SENTENCE
Ako je u trenutku osiguranog slučaja propisana svota osiguranja od automobilske odgovornosti veća od ugovorene svote za prošireno osiguranje, smatra se da je osiguranje ugovoreno na propisanu svotu.
Vi pitate - mi odgovaramo
Što se smatra neprekidnom službom odnosno radom u državnim tijelima i lokalnoj samoupravi?
Vi pitate - mi odgovaramo
Je li se stranim osobama za obavljene javno bilježničke usluge u Republici Hrvatskoj obračunava i naplaćuje porez na dodanu vrijednost (PDV)?
Vi pitate - mi odgovaramo
Naša ustanova kao neprofitna organizacija osnovana je sukladno Zakonu o ustanovama i ne posluje po principu dobiti. Jesmo li obveznici poreza na tvrtku?