Stručni članak

Potražnja za informacijama o poslovanju pojedinih poduzetnika kao i ukupnim gospodarskim kretanjima u nekom sektoru i ukupnom gospodarstvu Republike Hrvatske postaju sve više redovita potreba naših poduzetnika, poslovnih udruženja, investitora, kreditora, revizora, analitičara i mnogih drugih korisnika. To nam govori da se poslovanje poduzetnika odvija u uvjetima dinamičkog konkurentskog okruženja i da je donošenje poslovnih odluka »po osjećaju« definitivno bespovratna prošlost. Danas se poslovne odluke temelje na egzaktnim analizama i računicama, velikim dijelom temeljenim na financijskim podacima sadržanim u godišnjim financijskim izvješćima koje poduzetnici, obveznici poreza na dobit, sastavljaju i dostavljaju u Registar godišnjih financijskih izvještaja prema Zakonu o Registru godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 47/03). U ovom prilogu govori se o višestrukom korištenju te riznice javno dostupnih podataka koja se svake godine povećava i omogućuje sve kvalitetnije i dugoročnije analize poslovanja pojedinog poduzetnika, pojedinog sektora i ukupnog gospodarstva.

Stručni članak

U određivanju nadležnosti za odlučivanje o godišnjim financijskim izvještajima Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93, 34/99,121/99 - vjerodostojno tumačenje, 52/00 - Odluka USRH i 118/03 - u nastavku teksta: ZTD) polazi od posebnog položaja uprave i nadzornog odbora u odnosu na glavnu skupštinu i od njihovih odvojenih odgovornosti. Uprava vodi poslove društva, samostalno i na vlastitu odgovornost, pod nadzorom nadzornog odbora. Njihov je cilj budućnost i napredak društva. To su i kvalificirana tijela za donošenje poslovnih odluke. Glavna skupština, u pravilu, nije kvalificirana da meritorno raspravljati i odlučivati o financijskim izvješćima. Godišnja financijska izvješća rezultat su poslovnih događanja tijekom godine za koje je odgovorna uprava te su zbirni prikaz onog što je prikazivano u poslovnim knjigama društva, za koje je, također, odgovorna uprava. Stoga se ovom novelom upravi i nadzornom odboru daje primarna uloga u utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja.1  U nastavku teksta autor članka opisuje na koji će način nadležna tijela trgovačkog društva postupati sukladno odredbama ZTD-a i koje će odluke donositi kod utvrđivanja godišnjih financijskih izvještaja i raspolaganju s dobiti društva.

Stručni članak

U Narodnim novinama, broj 48/04 od 14. travnja 2004. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s time da se njegove odredbe primjenjuju od 22. travnja ove godine u jednom dijelu, a izmjene što se odnose na smanjenje porezne stope s 22% na 20% primjenjuju se od 1. siječnja 2005. Većina tih izmjena i dopuna Zakona odnose se na usuglašavanje s odredbama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. O tome u nastavku šire piše autorica ovog članka ZDRAVKA BARAC dipl. oec. iz Zagreba.

Stručni članak

Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 111/ 03) koji je stupio na snagu dana 15. srpnja 2003., a trebao se početi primjenjivati 1. prosinca 2003. ukinut je Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 27. studenog 2003. jer u Saboru nije izglasan potrebnom - apsolutnom većinom glasova svih zastupnika. Autor Zorislav KALEB, dipl. iur., sudac Općinskog suda u Zagrebu, ukazuje na to da je odluka objavljena u Narodnim novinama, br. 190/03 tek 3. prosinca 2003. dakle kad se je Zakon trebao primjenjivati već tri dana, te stoga pokušava naći odgovor na pitanje : »Je li novela kaznenog zakona ipak bila u primjeni dva dana?« Ističe da ni Novela Kaznenog zakona iz 2001. također nije donesena većinom glasova svih zastupnika pa su izmjene članka 177. Kaznenog zakona već dvije i pol godine na snazi, no nitko nije inicirao njezino ukidanje, a niti je Ustavni sud to učinio po službenoj dužnost. Smatra da nema zapreke da se Novela Kaznenog zakona primjenjuje bar u slučajevima kad treba primijeniti blaži zakon sukladno članku 3. stavak 2. Kaznenog zakona. Predlaže da zakonodavac u budućoj Noveli Kaznenog zakona brisane članke odmah zamijeni drugim i sporna pitanja jasno riješi u prijelaznim i završnim odredbama, osim ako želi da se ista kaznena djela više ne primjenjuju, da ne bi bilo nedoumica u praksi i prepušteno sudu da sporna pitanja riješi kontinuitetom kaznenog djela. Člankom se želi potaknuti raspravu u stručnim krugovima, te izražava isključivo osobna stajališta autora.

Stručni članak

Zakon o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91 i 103/96 - Odluka USHR - u nastavku teksta: ZUP) regulira u svojim odredbama usmenu raspravu u upravnom postupku (čl. 149.-158.). Stoga autor piše u ovom članku o toj temi, uz ogledne primjere koji mogu poslužiti kao jedan od načina u reguliranju te materije.

Stručni članak

Jedan od razloga korištenja bolovanja prema propisima iz zdravstvenog osiguranja je i pružanje njege oboljelom članu obitelji. Tko tu njegu može ostvariti, pod kojim uvjetima i na koji način, te kolika naknada plaće zbog pružanja te njege pripada osiguraniku, u kojem trajanju te na čiji teret, autor pojašnjava u ovom članku.

Stručni članak

Radi lakšeg snalaženja u prosuđivanju porezno priznatih gubitaka autor članka pokušava utvrditi mjerilo prema kojem bi se u dvojbenim okolnostima olakšalo ispravno porezno postupanje. Pritom napominjemo da je mjerilo što ćemo ga uzeti u svrhe lakše prosudbe porezno priznatih gubitaka, a to je trenutak nastanka porezne obveze, samo opće polazište, a svaka konkretna okolnost zahtijeva postupanje sukladno odredbama dotičnoga poreznoga zakona ili pravilnika. Isto tako, u članku se želi obrazložiti kako iza trenutka nastanka porezne obveze nužno dospijeva plaćanje obračunanog poreza u propisanom roku, da su gubitci koji nastaju poslije obračuna porezne obveze porezno nepriznati gubitci te da su stvar odnosa prodavatelja i kupca, a ne interesa poreznog obveznika i proračuna.

SENTENCE

Okolnost da sve stranice javnobilježničkog akta nisu potpisali javni bilježnik i stranke, nije od utjecaja na valjanost i vjerodostojnost javnobilježničkog akta.

SENTENCE

Zaštitna mjera osiguranja zaštite osobe izložene nasilju, predviđena Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji, izriče se isključivo u korist osobe izložene nasilju.

SENTENCE

Upravno tijelo nije ovlašteno ocjenjivati pravilnost mišljenja Državnog odvjetnika Republike Hrvatske o tome je li određena presuda bivše Jugoslavije donesena na osnovi političke moći i zloporabe prava, protivno opće priznatim načelima pravne države, demokratskog društva i javnog poretka Republike Hrvatske.

SENTENCE

Zakon o javnom priopćavanju ne propisuje odgovornost za štetu novinara, kao autora obavljene informacije, već se ta odgovornost presuđuje prema odredbama Zakona o obveznim odnosima.

SENTENCE

Nositelj prava proizvođača fonograma je proizvođač fonograma, a to je fizička ili pravna osoba koja je prva snimila fonogram, a autori glazbenih djela, kao i umjetnici izvođači, imaju isključivo pravo davati odobrenje za snimanje. Snimanje i proizvodnja fonograma bez tih odobrenja predstavlja povredu isključivih prava autora, odnosno umjetnika izvođača.

SENTENCE

Na temelju proširenog osiguranja pravo na naknadu štete, zbog osobito teškog invaliditeta bliskog srodnika, ne mogu ostvarivati roditelji osiguranika.

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li pravilno postupio sud ako je obustavio ovrhu zato što nije mogao izvršiti dostavu na adresu ovršenika, navedenu u ovršnom prijedlogu, odnosno je li u tom slučaju ovršni prijedlog kao neuredan trebao odbaciti?

Vi pitate - mi odgovaramo

Na koji način možemo platiti putne troškove (dnevnice i troškove puta) fizičkoj osobi koja za nas obavlja određene poslove u inozemstvu?

Vi pitate - mi odgovaramo

Treba li u svom poslovanju razlikovati pojmove »marža«, »rabat«, odnosno »popust«, jer se u odnosima s kupcima sve na kraju svede na isto - dijelom iznosa cijene stimuliramo prodaju, a drugi dio ostaje nama?

Vi pitate - mi odgovaramo

Postupak za naknadu oduzete imovine zaključkom je pravomoćno obustavljen, jerje stranka odustala od zahtjeva. Stječe li i u tom slučaju, temeljem članka 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, Republika Hrvatska pravo vlasništva na imovini koja je predmet naknade?