1. Uvod

Osnovni cilj svakog poduzetnika treba biti rast profitabilnosti i stvaranje novih vrijednosti za njihove vlasnike. Put do tog cilja vodi preko donošenja čitavog niza poslovnih odluka. Za upravljanje cjelokupnim poslovnim procesom potrebni su kvalitetni financijski i nefinancijski podaci koji postoje u poduzeću i izvan njega. Rezultat svih aktivnosti iskazan je u poslovnom rezultatu.

Mjerenje poslovnog rezultata uobičajeno je za poslovna razdoblja od godine dana. U pravilu to je kalendarska godina i iskazuje se nefinancijskim podacima¹ (količinama prodanih proizvoda, udjelom na tržištu, broju zaposlenih i drugo) ili financijskim podacima (podaci o imovini, prihodima, rashodima, dobiti i drugo) koji su sadržani u godišnjem financijskom izvještaju.

Poduzetnici su uvijek imali mogućnost analize poslovnog rezultata koristeći svoje interne podatke sadržane u raznim evidencijama kao i podatke godišnjeg financijskog izvještaja koji se iskazuje prema odredbama Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 90/92 i 47/03). Ti su podaci prema Zakonu o reviziji (Nar. nov., br. 90/92) podvrgnuti reviziji, a i sami revizori ih koriste u svom poslu ocjene vjerodostojnog prikazivanja poslovnih rezultata.² Međutim, sagledavanje svog poslovnog rezultata bez usporedbe s okolinom ima relativno malo značenje.

Poslujući u uvjetima dinamičnog konkurentskog okruženja moraju se sagledati postignuti poslovni rezultati izravnih konkurenata, ali i cijele grupacije poduzetnika i tek tada se mogu adekvatno valorizirati postignuti poslovni rezultati.

Takva analiza mjesta poduzetnika, u odnosu na okruženje, moguća je otkad su se stvorile institucionalne pretpostavke donošenjem Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja osnivanjem Registra godišnjih financijskih izvještaja koji vodi FINA.

Svi korisnici:³ poduzetnici, poslovna udruženja, investitori, kreditori, državne institucije, analitičari, revizori i drugi, mogu prema svojim specifičnim zahtjevima iz bogate zbirke podataka pohranjenih u Registru godišnjih financijskih izvještaja dobiti prema Pravilniku o vrstama i visini naknade za korištenje usluga Registra godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 112/03) relevantne informacije za donošenje poslovnih odluka sa svrhom postizanja boljih poslovnih rezultata.

2. Informacije registra godišnjih financijskih izvješća u funkciji analize i planiranja poslovanja

2.1. Rang-liste najvećih i najuspješnijih poduzetnika i poslovni adresari

Uobičajeno je u svijetu da pojedini stručni časopisi ili konzultantske kuće temeljem podataka iz godišnjih financijskih izvješća rade rang-liste najvećih i najuspješnijih poduzetnika prema veličini ukupnog prihoda ili dobiti. U Hrvatskoj takve rang-liste redovito svake godine izrađuje Fina i Privredni vjesnik⁴ ili se izrađuju rang-liste najvećih u pojedinom gospodarskom sektoru, primjerice, u informatičkom sektoru.⁵

Osim toga informacijski sustav Fine temeljem podataka iz Godišnjih financijskih izvješća, na zahtjev korisnika, izrađuje i adresare poduzetnika:
• Adresar konkurencije;
• Adresar potencijalnih kupaca;
• Adresar potencijalnih dobavljača. Te je adresare moguće izraditi prema zahtjevu naručitelja - spisak svih poduzetnika registriranih u nekoj djelatnosti s adresnim podacima na temelju zadanog kriterija, prema broju zaposlenih, veličini ukupnog prihoda, teritoriju, prema abecedi i ostalim kriterijima.

2.2. Analiza gospodarskih kretanja poduzetnika Hrvatske

Informacijski sustav Fine omogućuje i agregiranje pojedinačnih financijskih izvješća poduzetnika i izradu analiza gospodarskih kretanja tog najvažnijeg segmenta gospodarstva Hrvatske⁶ kao i analize pojedinih gospodarskih sektora - prehrambene industrije, kemijske industrije itd. i analize gospodarskih kretanja naših regija - županija.

Mogućnost analize grupacije poduzetnika posebno su značajne za sagledavanje perspektive grupacije, a time i samog poduzetnika u toj grupaciji. Takve analize uobičajeno počinju s pregledom svih poduzetnika (adresar), postignutim financijskim rezultatima grupacije, ukupnom prihodu, dobiti i slično kao i sagledavanjem udjela tog sektora u nacionalnoj ekonomiji. Osim toga, izuzetno je važno utvrditi i postignute prosječne pokazatelje uspješnosti poslovanja sektora⁷ koji su posebno zanimljivi za potencijalne investitore, ali i sve druge korisnike. To su pokazatelji produktivnosti, ekonomičnosti, rentabilnosti, veličine bruto dodane vrijednosti i drugi po zahtjevu korisnika. Značajno je utvrditi i veličinu unutrašnjeg tržišta korištenjem podataka iz godišnjeg financijskog izvještaja (primjerice, konditorska industrija nekad je pokrivala 90% a sada oko 50% potreba domaćeg tržišta) što omogućuje i sagledavanje tržišnih udjela svake pojedine kompanije.

2.3. Bonitetne informacije

U našim uvjetima iznimno je važna informacija poduzetnika kome isporučiti dobra i usluge, dati kredit ili pozajmicu, da bismo bili relativno sigurni da će se naša potraživanja moći naplatiti. Problem rizika poslovanja, u smislu ostvarivosti isporuka, postoji i u slučajevima unaprijed plaćene robe ili usluge. Kako smanjiti rizik⁸ nije jednostavno pitanje, ali svakako da je moguća pomoć preuzeti financijske izvještaje konkretnog poduzetnika iz Registra godišnjih financijskih izvještaja i napraviti analize bilanci i računa dobiti i gubitka⁹ ili još bolje kupiti BON-1 ili BON-2 koji omogućuje informacijski sustav Fine.

Budući da su problemi s plaćanjima naših poduzetnika konstanta u posljednjim godinama ne čudi veliki interes i potražnja za bonitetnim informacijama. Prema najnovijim podacima o evidentiranim dospjelim nepodmirenim nalozima za plaćanje svaki treći poduzetnik ima problema s plaćanjem prema podacima koje objedinjava i objavljuje Fina.

Prema ovim podacima nedvojbena je tendencija konstantnog ublažavanja nelikvidnosti, ali je problem i dalje velik i razumljivo je zanimanje poduzetnika za bonitetnim informacijama.

2.4. Komparativne analize postignutih financijskih rezultata pojedinih poduzetnika

Posve je razumljivo da se postignuti poslovni - financijski rezultati u zadnjoj poslovnoj godini uspoređuju s prethodnim razdobljem¹⁰ i da se izvode individualni tradicionalni pokazatelji kako je to uobičajeno u analizi financijskih izvještaja¹¹ za mjerenje likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti, ekonomičnosti, rentabilnosti ili investiranja¹² ili neki noviji individualni pokazatelji - bruto dodane vrijednosti¹³ ili se izračunavaju neki od sustavnih (sintetičkih) pokazatelja¹⁴ kao što su Du Pontov sustav, Altmanov Z-Score, Kralicekov Quicktest, Beaver sustav, Weibel sustav i drugi. Dakako za sve takve pokazatelje poduzetnik raspolaže svojim internim podacima koje prezentira i okolini s pomoću Registra godišnjeg financijskog izvještaja http:/ /rgfi.fina.hr.

Budući da je Registar godišnjih financijskih izvještaja uspostavljen kao jedan od javnih državnih registara, to u praksi znači da su podaci pohranjeni u njemu javno dostupni svim zainteresiranim bez dokazivanja pravnog interesa. Upravo ta transparentnost, da se može dobiti ispis financijskog izvještaja željenog poduzetnika kao i mogućnost drugih poduzetnika da pod istim uvjetima dobiju isti fond podataka o njegovom poslovanju, pruža mogućnost komparativne analize postignutih financijskih rezultata, mjerene različitim izvedenim pokazateljima.

Postavlja se pitanje tko je u pojedinoj branši najbolji jer u postavljanju ciljeva poslovanja poduzetnik postavlja ciljeve da ostvari te najbolje rezultate i definira razvojnu strategiju kako to postići.¹⁵

Odgovor tko je najbolji daje nam informacijski sustav FINE koji omogućuje identifikaciju najuspješnijeg u grupaciji prema zadanom kriteriju (ukupnom prihodu po zaposlenom, dobiti po zaposlenom, produktivnosti, ekonomičnosti, rentabilnosti, likvidnosti) i drugim kriterijima koje je moguće izvesti temeljem podataka koji sadržavaju Godišnji financijski izvještaj poduzetnika.

Informacijski sustav pruža i izvedene prosječne pokazatelje uspješnosti prema veličini poduzetnika (veliki, srednje veliki i mali prema računovodstvenom kriteriju) kao i prosječne pokazatelje svih poduzetnika u nekom sektoru.

Mogućnosti komparativne analize postignutih poslovnih rezultata s okolinom ilustrirat ćemo na primjeru velikog poduzetnika dioničkog društva »Zvečevo« s izravnim konkurentima, isto tako velikim dioničkim društvima IPK Kandit i Krašem, s najboljim u branši - proizvodnji kakaa, čokolade i bombona, s prosjekom tri najveća u branši i prosjekom branše. Izabrali smo neke od tradicionalnih pokazatelja uspješnosti poslovanja; rentabilnost (ukupne imovine), ekonomičnost (ukupna), produktivnost (dobit nakon oporezivanja po zaposlenom), likvidnost (tekuća), stupanj samofinanciranja i novijim pokazateljem produktivnosti mjerenu bruto dodanom vrijednošću po zaposlenom. Dodana vrijednost uključuje amortizaciju, naknade zaposlenima, neto plaće, doprinose iz plaća i doprinose na plaće, kamate na kredite inozemnim i domaćim osobama i dobit nakon oporezivanja.

Bez pretenzija da dajemo sveobuhvatnu ocjenu postignutih rezultata u 2002. godini (isti pokazatelji mogu se izvesti za 2001. i 2003. godinu) dioničkog društva Zvečevo, temeljem informacija iz Godišnjih financijskih izvještaja s obzirom na ograničeni izbor pokazatelja koji su prikazani kao i na ograničeni domet analize, korištenjem samo financijskih podataka, ipak se mogu usporediti poslovni rezultati s okolinom.

Prema veličini ukupnog prihoda Zvečevo je na 375. mjestu rang-liste Poslovnog magazina, Kandit na 408. mjestu, a Kras na 53 mjestu. Sva tri poduzeća pripadaju branši proizvođača kakaa, čokolade i bombona koja ostvaruje dobre poslovne rezultate i u uvjetima povećane konkurencije (prije su podmirivali 90%, a sada oko 50% domaćeg tržišta), a predstoji još žešća konkurencija koja će biti posljedica pregovora sa EU. Stoga i ne čude poslovne odluke okrupnjavanja (najavljeno prijateljsko preuzimanje Kandita od strane Kraša) i traženje izlaza u što većem izvozu kako na bivšim »istočnim« tako i na zahtjevnim zapadnim tržištima.

Za očekivati je da se takve analize poslovanja redovito provode korištenjem informacija iz Registra godišnjih financijskih izvještaja Hrvatske www.rgfi.hr, ali i da se koristi takav tip informacija za strane kupce ili konkurente. Takva mogućnost postoji osnivanjem Europskog poslovnog registra (ERB European Business Register www.ebr.org). Zainteresirani mogu potražiti informacije na navedenoj adresi o kompanijama iz, za sada, deset država - Austrije, Belgije, Danske, Finske, Francuske, Grčke, Italije, Norveške, Španjolske i Švedske, a sve je veći interes i stranaca za informacijama kojima raspolaže naš Registar godišnjih financijskih izvještaja o našim kompanijama.

3. Zaključak

Poduzetnici - obveznici poreza na dobit, imaju obvezu sastavljanja godišnjih financijskih izvješća i njihovu dostavu u Registar godišnjih financijskih izvještaja. Postavlja se pitanje kako u najvećoj mogućoj mjeri poduzetnik može koristiti te informacije za analizu svojih poslovnih rezultata i usporediti se s konkurencijom, što ovisi isključivo u njegovoj stručnosti. Osim toga i dugi zainteresirani osim vlasnika, zaposlenika i managementa kao što su potencijalni investitori, kreditori, kupci ili dobavljači, porezna tijela i druga državna tijela sada imaju na raspolaganju riznicu poslovnih informacija koje mogu na jednostavan način i uz relativno male troškove koristiti za pripremu i donošenje svojih poslovnih odluka. Uz uobičajeni interes stranaca za takvim informacijama o našem gospodarstvu i pojedinim poduzetnicima sve veći je interes domaćih poduzetnika i poslovnih udruženja što samo govori da je konkurencija sve oštrija i da je donošenje poslovnih odluka »po osjećaju« definitivno bespovratno prošlo i da se danas odluke temelje na egzaktnim analizama i računicama, velikim dijelom temeljenih na financijskim podacima i iz Registra godišnjih financijskih izvještaja.

LITERATURA:
1. Franko Milost: Nefinancijski pokazatelji poslovanja i ograničenja pri njihovoj upotrebi, Računovodstvo i financije_8/2003.
2. Filip Brekalo, Ivan Čevizović: Analitički postupci u reviziji financijskih izvještaja, Računovodstvo, revizija i financije 12/2003.
3. Eliza G. C. Collins, Mary Anne Devanna: Izazovi menadžmenta u XXI. stoljeću, prijevod, Mate, Zagreb, 2002.
4. Specijalno izdanje Privrednog vjesnika: 400 najvećih kompanija u 2002. godini, Zagreb 2003.
5. Info Trend: 100 najvećih na hrvatskom informatičkom prostoru, broj 109., Zagreb 2003.
6. Fina: Analiza financijskih rezultata poduzetnika Republike Hrvatske u 2002. godini, Zagreb 2003.
7. Key Business Ratios, 1993, (New York - Dun & Bradstreet, Ine.).
8. Vinko Belak: Izbjegavanje rizika poslovanja s prekomjerno zaduženim tvrtkama, Računovodstvo, revizija i financije 10/1999.
9. Nidžara Osmanagić Bedenik: Instrumenti analize i ocjene boniteta, Računovodstvo, revizija i financije 9/2003.
10. Nidžara Osmanagić Bedenik: Poslovnom analizom godišnjeg financijskog izvješća do poslovnog uspjeha, Računovodstvo, revizija i financije 3/2004.
11. Katarina Žager, Lajoš Žager: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb 1999.
12. Frank: Reilly, Keith C. Brown: Inveatment Analysis and Portfolio Management, Thomson Learning, South - Western; Toronto 2000.
13. Vinko Belak: Računovodstvo dodane vrijednosti, Računovodstvo, revizija i financije 12/2003
14. Dario Dunković: Sustavni financijski pokazatelji, Računovodstvo i financije 5/2003.
15. Janko Tintor: Sustavi pokazatelja poslovanja poduzeća, Slobodno poduzetništvo 8/ 2003.
16. Janez Prašnikar: Primerjajmo se z najboljšimi, Finance, Ljubljana 2002.

¹ Franko Milost; Nefinancijski pokazatelji poslovanja i ograničenja pri njihovoj upotrebi, Računovodstvo i financije 8/2003.
² Filip Brekalo, Ivan Čevizović; Analitički postupci u reviziji financijskih izvještaja, Računovodstvo, revizija i financije 12/2003.
³ Eliza G. C. Collins, Mary Anne Devanna; Izazovi menadžmenta u XXI. stoljeću, prijevod, Mate, Zagreb, 2002.
⁴ Specijalno izdanje Privrednog vjesnika; 400 najvećih kompanija u 2002. godini, Zagreb 2003.
⁵  Info Trend; 100 najvećih na hrvatskom informatičkom prostoru, broj 109., Zagreb 2003.
⁶ Fina; Analiza financijskih rezultata poduzetnika Republike Hrvatske u 2002. godini, Zagreb 2003.
⁷ Key Business Ratios, 1993, (NewYork - Dun & Bradstreet, Ine.).
⁸ Vinko Belak; Izbjegavanje rizika poslovanja s prekomjerno zaduženim tvrtkama, Računovodstvo, revizija i financije 10/1999.
⁹ Nidžara Osmanagić Bedenik; Instrumenti analize i ocjene boniteta, Računovodstvo, revizija i financije 9/2003.
¹⁰ Nidžara Osmanagić Bedenik: Poslovnom analizom godišnjeg financijskog izvješća do poslovnog uspjeha, Računovodstvo, revizija i financije 3/2004.
¹¹ Katarina Žager, Lajoš Žager: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb 1999
¹² Frank Reilly, Keith C. Brown: Inveatment Analysis and Portfolio Management, Thomson Learning, South - Western;Toronto 2000.
¹³ Vinko Belak: Računovodstvo dodane vrijednosti, Računovodstvo, revizija i financije 12/2003
¹⁴ Dario Dunković: Sustavni financijski pokazatelji, Računovodstvo i financije 5/2003. Janko Tintor; Sustavi pokazatelja poslovanja poduzeća, Slobodno poduzetništvo 8/2003.
¹⁵ Janez Prašnikar: Primerjajmo se z najboljšimi, Finance, Ljubljana 2002