Stručni članak

Predmet ovog članka su odredbe Zakona o strancima (Nar. nov., br. 109/03) kojima se, na bitno novi način, uređuje ulazak, kretanje iprava stranaca sukladno standardima zemalja Europske unije, na koje se usklađivanje Republika Hrvatska obvezala Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. U ovom prvom dijelu članka pišemo o bitnim obilježjima Zakona o strancima, koji je stupio na snagu 17. srpnja 2003., a primjenjivat će se od 1. siječnja 2004., te razmatramo status, odnosno statusna prava stranaca u Republici Hrvatskoj. Ujednom od sljedećih brojeva pisat ćemo o radu stranaca u RH prema odredbama ovog Zakona, u rubrici radno pravo.

Stručni članak

Ukazuje se na osnovne aspekte žigovnog prava kao i na dodirne i razlikovne točke žigovnog prava i drugih područja prava. Pokušava se afirmirati pojam prava intelektualnog vlasništva, obrazlaže se da unatoč razlici instituta »vlasništva« i »intelektualnog vlasništva« žigovno pravo, kao dio prava intelektualnog vlasništva, uživa ustavnopravno jamstvo kroz ustavno jamstvo prava vlasništva shvaćenog u širem smislu te ustavnosudsku zaštitu.

Stručni članak

Institut porezne zastare bio je do 31. prosinca 2000. godine uređen odredbama Zakona o porezu na dohodak. Od 1. siječnja 2001. godine taj institut uređen je odredbama Općeg poreznog zakona prema kojem je relativni rok porezne zastare tri godine, a apsolutni šest godina. U članku iznosimo osnovna obilježja o zastari poreza na utvrđivanje porezne obveze te zastari za naplatu poreza.

Stručni članak

U Informatoru broj 5130 od 7. svibnja 2003. objavljen je članak »Pregled propisanih stopa zateznih kamata od 1982. do 2002. godine«. Polazeći od različitih stajališta, autor je u članku naveo da je potrebno razriješiti dvojbu izračuna zateznih kamata s priU pisom i bez pripisa na kraju godine, kako u praksi ne bi bila za gotovo gotovo iste slučajeve različita rješenja. U ovom članku isti autor na konkretnom primjeru prikazuje izračun zateznih kamata s pripisom i bez pripisa na kraju godine, te ukazuje na velike razlike u njihovoj visini, ističući, pritom, i neka mišljenja Ministarstva financija o toj materiji.

Stručni članak

U članku autorica piše o terenskom dodatku u djelatnosti graditeljstva, razmatrajući ga kroz odredbe Zakona o radu, Kolektivnog ugovora za djelatnost graditeljstva, Zakona o porezu na dohodak, Pravilnika o porezu na dohodak i drugih relevantnih propisa.

SENTENCE

Za odlučivanje o tužbi radi pobijanja odluke tijela inspekcije rada, koja ima značenje obavještavanja podnositelja zahtjeva o stavu inspekcije rada glede tog zahtjeva, nije nadležan sud.

SENTENCE

U sporovima o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo, odnosno da presuda nadomješta takav ugovor, za dopustenost revizije mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužitelj naveo u tužbi.

SENTENCE

Neće se smatrati da je dužnik prezadužen, ako se prema okolnostima slučaja može osnovano pretpostaviti da će dužnik uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću.

SENTENCE

Ne može se raskinuti izvansudska nagodba, o dodjeli na trajno korištenje zamjenskog stana za eksproprirane nekretnine, koja je u cijelosti realizirana.

SENTENCE

Kad se ugovor o radu pobija zbog zablude (čl. 111. ZOO-a), a ne povrede prava koja su regulirana Zakonom o radu, ne postoji obveza prethodnog obraćanja poslodavcu radi zaštite prava (čl. 126. Zakona o radu).

SENTENCE

Ako porezno tijelo ne priznaje tužitelju dio iskazanih troškova, tada treba obrazložiti koje troškove priznaje i u kolikom iznosu, a zašto ostale troškove ne priznaje.

Vi pitate - mi odgovaramo

Koje su obveze poslodavca vezane uz imenovanje predstavnika radnika u nadzorni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo?

Vi pitate - mi odgovaramo

Ostavinu čine kuća s okućnicom i druge nekretnine. Ostavitelj je svu svoju imovinu oporučio pravno valjanom oporukom. Među nasljednicima je neosporno oporučeno raspolaganje kojim je ostavitelj kuću s okućnicom ostavio jednoj nasljednici. O drugim nekretninama postoji između nasljednika spor o sastavu ostavine. Očekuje se da će o tome uslijediti uputa na parnicu. Nasljednica koja nasljeđuje kuću želi podići kredit, a kao jamstvo bila bi hipoteka na kuću. To, međutim, ne može dok se ne donese rješenje o nasljeđivanju kojom se ona na kuću i okućnicu utvrđuje nasljednikom. Budući da će spor o ostaloj ostavinskoj imovini dugo trajati, može li se donijeti djelomično rješenje o nasljeđivanju kojim bi se utvrdilo nasljedstvo na kuću i okućnicu?

Vi pitate - mi odgovaramo

Mora li se objaviti javni natječaj za dodjelu kredita za nabavku osnovnih sredstava vrijednosti veće od 200.000,00 kuna trgovačkom društvu koje je u većinskom vlasništvu jedinice lokalne samouprave?