Stručni članak

U Informatoru, broj 6050 od 29. veljače 2012., objavili smo prvi dio članka koji se bavi problemima uređenja komunalnog doprinosa prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 36/95, 109/95 - Uredba, 21/96 - Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - proč. tekst, 82/04, 110/04 - Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11 i 90/11), Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09 i 150/11) i drugim propisima kojima se regulira primjena tog instituta. U prvom nastavku pisali smo i o nadležnosti predstavničkog tijela, o programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture te o samom Rješenju o komunalnom doprinosu i mogućem razmjernom povratu sredstava stranci. U ovom broju nastavljamo s obradom teme, pišući o obračunu i mogućnostima oslobođenja, zastari i drugim propisima koji se odnose na komunalni doprinos. Istovremeno donosimo i ogledni primjer Rješenja o komunalnom doprinosu, koji može poslužiti samo kao jedno od mogućih načina izrade te vrste akata u praksi.

Stručni članak

Hrvatski sabor je na svojoj sjednici održanoj 17. veljače 2012., donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak1, koji stupa na snagu 1. ožujka 2012. Najznačajnije izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak odnose se na sljedeće: - na promjenu visine osnovnog osobnog odbitka i osobnog odbitka umirovljenika - na promjenu poreznih razreda, s tim da su porezne stope ostale iste - uvedena je nova kategorija oporezivog dohotka, a to su dividende i udjeli u dobiti iznad 12.000,00 kuna godišnje - na oporezivanje mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu - usklađivanje odredbe o dodatku na mirovinu, koji je prema posebnim propisima postao sastavni dio mirovine od 1. siječnja 2012. te prema tome on više nije oslobođen oporezivanja. Zbog izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost2 odnosno povećanja praga za ulazak u sustav obveznika PDV-a s 1. siječnja 2013., izmijenjene su i odredbe o oporezivanju poljoprivrednika te paušalnom oporezivanju samostalne djelatnosti, a koje će se početi primjenjivati, također, s 1. siječnja 2013. O temeljnim značajkama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak dajemo širi osvrt u nastavku teksta.

Stručni članak

Posljednja novela Zakona o parničnom postupku iz 2011. godine je opet ograničila mogućnosti stranaka da predlažu izdavanje samostalnog platnog naloga, odnosno vraćeno je rješenje po kojem stranke moraju prvenstveno predlagati donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako su za to ispunjeni uvjeti. Kako je platni nalog sastavni dio i tog prijedloga u ovom se radu ukratko analiziraju pravila o platnom nalogu.

Stručni članak

U prošlom broju Informatora objavili smo prvi dio članka o postupcima ispravka pogrešnog upisa u zemljišnoj knjizi, budući da su u praksi zemljišnoknjižnih sudova mogući kako pogrešni upisi, tako i nevaljali upisi. Važno je, stoga, razlikovati Zakonom propisane institute da bi se nositelju knjižnog prava pružila valjana zaštita od navedenih povreda. Zbog toga, u smislu Zakona o zemljišnim knjigama (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 i 126/10 - Odluka USRH), razlikujemo postupak ispravka pogrešnog upisa, brisovnu tužbu, ispravni postupak kod postupaka osnivanja, obnove ili dopune zemljišnih knjiga i tužbu za ispravak. U nastavku članka pišemo o ispravnom postupku u slučaju osnivanja, obnove ili dopune zemljišnih knjiga i tužbi za ispravak.

Stručni članak

Državne potpore za istraživačko razvojne projekte realiziraju se putem smanjenja porezne osnovice i visina potpore utvrđuje se kao smanjena obveza za porez na dobit. Realizacija potpora za istraživačko razvojne projekte na sadašnji način uvedena je od 1. siječnja 2007. godine. Do tada su bile propisane porezne olakšice za istraživanje i razvoj, koje su se, također, ostvarivale putem smanjenja porezne osnovice za troškove istraživanja i razvoja, ali nisu bile kvalificirane niti kvantificirane kao državna potpora.

Stručni članak

Hrvatski je sabor 17. veljače 2012. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit1. Prema tom Zakonu, u bitnom, možemo podijeliti izmjene i dopune na sljedeće: - uvođenje nove porezne olakšice za dobit koja se reinvestira u temeljni kapital društva; - plaćanje poreza na dobit po odbitku na dividende i udjele u dobiti na temelju udjela u kapitalu; - usklađivanje Zakona o porezu na dobit2 s pravnom stečevinom Europske unije u području oporezivanja dividendi i udjela u dobiti između povezanih društava. U nastavku, autorica daje širi osvrt na te izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit.

SENTENCE

Ako je među strankama postignuto prijateljsko rješenje, Europski sud za ljudska prava donijet će odluku o brisanju zahtjeva podnositelja s liste predmeta

SENTENCE

Objektivni rok zastare potraživanja naknade štete počinje teći od nastanka štete, a to se vrijeme ne mora poklapati s vremenom štetnog događaja

SENTENCE

Sud u izvanparničnom postupku radi davanja dozvole na prijenos poslovnog udjela, prije donošenja odluke mora saslušati upravu i člana društva koji traži dozvolu za prijenos poslovnog udjela, neovisno o tome jesu li stranke predložile njihovo saslušanje.

SENTENCE

Zabilježba postojanja tražbine prema korisniku socijalne pomoći ne predstavlja, prema svom sadržaju, zabranu otuđenja i opterećenja nekretnine

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li glavna skupština društva pobijati svoju prijašnju odluku o isplati dividende s obzirom na to da se u međuvremenu znatno pogoršalo financijsko stanje društva, i kakva su prava dioničara na osnovi takve odluke?

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se brisovnom tužbom pobijati zabilježba u zemljišnoj knjizi?

Vi pitate - mi odgovaramo

U stambenoj zgradi dogodio se požar kao posljedica eksplozije automobila u garaži. Utvrđeno je da je uzrok eksplozije samozapaljenje instalacije u automobilu. Predstavnik suvlasnika sklopio je ugovor o saniranju štete bez suglasnosti suvlasnika zgrade i i bez suglasnosti upravitelja zgrade potpisavši, pritom, i izjavu da samostalno naručuje navedeni posao i da upravitelj za taj posao nije odgovoran. Tko je odgovoran za štetu. Tko je pasivno legitiman u parnici koju bi poveo izvođač radova zbog neplaćanja izvršenih radova. Bi li suvlasnici zgrade imali zahtjev prema predstavniku zgrade kad bi oni isplatili potraživanje izvođača radova?

Vi pitate - mi odgovaramo

Ima li osnove za traženje povrata PDV-a za potraživanja koja su otpisana zbog nemogućnosti naplate?