Stručni članak

Ustav Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst i 55/01 - ispr.) u članku 125. regulira izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske te uređuje da ga čini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganje za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskog sabora, nadležan za Ustav. Donošenje odluke u Hrvatskom saboru propisano je u članku 81. Ustava Republike Hrvatske te je utvrđeno da, ako Ustavom nije drukčije određeno, Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina zastupnika. Uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda, izbor sudaca i prestanak njihove dužnosti uređeni su člancima 5.-16. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 99/99, 29/02 i 49/02 - proč. tekst). Autor dr. sc. Robert Podolnjak, docent na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, iznosi u članku svoje mišljenje i prijedlog u kojem razmatra mogućnosti izbora sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru.

Stručni članak

Ekonomska politika Republike Hrvatske u 2007. godini usmjerena je na ostvarenje dva ključna strateška cilja: održavanje makroekonomske stabilnosti i poticanje dugoročno održivih visokih stopa rasta. Načela politike plaća i naknada materijalnih prava radnika u razdoblju 2007.- 2009. godine, odnosno i u 2007. godini, u Republici Hrvatskoj okvirno su definirana, između ostalog, i dokumentom Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2007.- 2009. godine, koji je donijela Vlada Republike Hrvatske. Državni proračun Republike Hrvatske za 2007. godinu, također je donesen u skladu s usvojenim makroekonomskim okvirima i ciljevima politike za razdoblje 2007.-2009. godine iz Smjernica Vlade Republike Hrvatske, koje su time dobile verifikaciju od najvišeg tijela Hrvatskoga sabora. U Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2007.-2009. godine definiraju se strateški ciljevi koje Republika Hrvatska treba ostvariti te se određuju prioriteti razvoja i strukturnog prilagođavanja, a sve u svrhu stvaranja stabilnog makroekonomskog okruženja kao i ubrzanja rasta bruto domaćeg proizvoda. Stabilnost je temeljna postavka gospodarske politike koja se treba osigurati na dulji rok. Reforme koje se provode u Republici Hrvatskoj imaju svrhu stvoriti sigurne pretpostavke za rast i razvoj, smanjiti javnu potrošnju i stvoriti uvjete za rast investicija i razvoj poduzetništva. Prijeko je potrebno i dalje smanjivati javnu potrošnju te poticati rast investicija u gospodarstvu da bi se ono strukturno i tehnološki približilo gospodarstvima razvijenih zemalja, da bi se povećala njegova konkurentnost u uvjetima globalizacije te ostvarili preduvjeti za prosperitet svih građana.

Stručni članak

Ubiranje poreza i smanjenje porezne evazije značajno je fiskalno pitanje, posebice u fazi planiranja i izvršenja Državnog proračuna, ali i planiranja i izvršenja proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u poreznom razdoblju. Rezultati ubiranja poreza, a posredno i smanjenje porezne evazije, odmah su vidljivi kroz sustav platnog prometa, ponajprije u zemlji, a jednim dijelom i platnog prometa s inozemstvom. Što se tiče platnog prometa s inozemstvom glede djelotvornijeg ubiranja javnih davanja, njime se nećemo ovdje baviti, iako u nekim aspektima poslovanja s inozemstvom može biti i te kako značajan, poglavito s gledišta carina i carinskog režima te deviznog poslovanja kao i režima tečajeva i monetarne politike, jer je to tema nekih drugih područja.

Stručni članak

U članku je dan prikaz temeljnih načela koji se primjenjuju u postupku mirenja, prije svega na temelju Zakona o mirenju (Nar. nov., br. 163/03). Kroz razmatranja načela, autor pokušava odgovoriti na određena pitanja koja se javljaju u dosadašnjoj praksi te objasniti pobliže sam postupak mirenja kao najpoznatiji način alternativnog rješavanja sporova.

Stručni članak

S obzirom na učestalost parničnih postupaka u kojima vlasnici kuća ili stanova koji su bili pod privremenom upravom Republike Hrvatske, tužbama zahtijevaju naknadu štete zbog ograničenja prava vlasništva, jer je Republika Hrvatska dala njihovu nekretninu u posjed i na korištenje trećim osobama (prognanicima i izbjeglicama), pa im je dužna dati odgovarajuću naknadu, autor u članku analizira propise koji se odnose na navedenu tematiku. Ujedno se i kritički osvrće na regulativu i primjenu propisa u praksi.

Stručni članak

U Informatoru broj 5523-5524 od 10. i 14. veljače 2007. objavili smo prvi dio članka o postupku i uvjetima prijma u državnu službu te o donošenju rješenja tijekom tog postupka, prema odredbama Zakona o državnim službenicima (Nar. nov., br. 92/05 i 142/06 - Uredba). U ovom broju donosimo ogledne primjere rješenja, kao nastavak teksta članka, u kojem je autorica iznijela svoje mišljenje, a koji mogu poslužiti samo kao jedan od mogućih načina i pomoć u radu u reguliranju ove materije.

SENTENCE

Zakon mora stupiti na snagu točno određenog dana, što ujedno znači da se od tog dana mora početi primjenjivati.

SENTENCE

Sud može odrediti ovrhu na temelju sudske odluke koja nije postala pravomoćna, ako je tom odlukom ovršeniku naložena isplata novčane tražbine čija visina glavnice ne prelazi 5.000,00 kn.

SENTENCE

U povodu žalbe tuženo tijelo ne može poništiti dio prvostupanjskog rješenja koji nije pobijan, već mora postupati u granicama žalbe i odlučiti o zakonitosti prvostupanjskog rješenja samo u dijelu koji se pobija.

SENTENCE

Jedna osoba ne može u parnici istovremeno imati ulogu tužitelja i tuženika.

Vi pitate - mi odgovaramo

Je li naknada plaće zbog korištenja rodiljnog dopusta izuzeta od ovrhe?

Vi pitate - mi odgovaramo

Željeli bismo iz našeg društva (radi se o društvu s ograničenom odgovornošću) isključiti člana koji svojim ponašanjem i radom opstruira djelatnost samog društva. Je li to moguće učiniti, a ako je, pod kojim uvjetima?

Vi pitate - mi odgovaramo

Fizička osoba - rezident upućena je na liječenje u inozemstvo, a za potrebe podmirenja troškova liječenja otvorila je devizni račun u inozemstvu. Smije li ta fizička osoba držati na deviznom računu iznos čije dnevno stanje prelazi odobreni iznos za otvaranje deviznog računa u inozemstvu?

Vi pitate - mi odgovaramo

Jesu li stranke u postupku oslobađanja od plaćanja određenih usluga dužne kod nadležnih tijela ovjeravati izvode iz matične knjige kod javnog bilježnika i jesu li isporučitelji usluga limitirani u povećanju cijena?