Stručni članak

Zakon o zaštiti potrošača iz 2003. godine (Nar. nov., br. 96/03) jedan je od propisa kojim se provodi sustavna zaštita potrošača, a sadržava i smjernice EU. Tim su Zakonom preuzete europske norme o zaštiti potrošača u nas. Njegovim odredbama sustavno se uređuje zaštita potrošača pri kupnji proizvoda i usluga te u drugim oblicima stjecanja proizvoda i usluga na tržištu. Riječ je o robama i uslugama koje nisu namijenjene poslovnoj, a ni poduzetničkoj aktivnosti. Naime, tim je Zakonom uređeno i pravo na zaštitu gospodarskih interesa potrošača, zaštitu od opasnosti za život, zdravlje ili imovinu, na pravnu zaštitu potrošača, na obavješćivanje i izobrazbu potrošača te udruživanje potrošača u svrhu zaštite njihovih interesa. U povodu Međunarodnog dana zaštite potrošača u Zagrebu je 18. ožujka 2005. održan Skup o zaštiti prava potrošača u organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, na kojem su govorili stručnjaci Ministarstva i drugih institucija o zaštiti prava potrošača i mehanizmima provođenja te zaštite.

Stručni članak

U Informatoru broj 5308 od 19. siječnja 2005. godine objavili smo tekst pod naslovom »Rješenja koja službenik za informiranje donosi na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama«. U ovom broju nastavljamo s obradom te teme u kojoj autor mr. sc. Alen Rajko, dipl. iur., iz Opatije iznosi svoja stajališta i mišljenja o tijelu nadležnom za odlučivanje u povodu žalbe.

Stručni članak

U 2005. godini doneseni su novi podzakonski akti kojima se uređuje sustav proračunskog računovodstva i izvještavanja. To su: Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 27/05 - u nastavku teksta: Pravilnik o računovodstvu) i Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 27/05 - u nastavku teksta: Pravilnik o izvještavanju). O promjenama koje su donijeli navedeni Pravilnici pisali smo u našem listu u broju 5324 od 16. 3. 2005. i u broju 5325 od 19. 3. 2005. U ovom broju autorica nešto opširnije piše o sadržaju i popunjavanju obrazaca na kojima se podnose financijski izvještaji.

Stručni članak

Zakon o sigurnosti prometa na cestama, usvojen je 15. srpnja 2004. na sjednici Hrvatskog sabora i objavljen u Nar. nov., br. 105/04. od 28. srpnja 2004. Sukladno članku 314., Zakon je stupio na snagu 20. kolovoza 2004.

Stručni članak

Razmatra se jedna odluka Visokog trgovačkog suda, kojom je odlučivano o nadležnosti (nenadležnosti) trgovačkog, odnosno arbitražnog suda. Daje se kritička analiza, otvaraju se pojedina pitanja, uočavaju problemi i dvojbe, za koje će svakako valjati naći odgovarajuće odgovore i rješenja.

Stručni članak

Izravna ulaganja rezidenata u inozemstvo liberalizirana su člankom 19. Zakona o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03 - u nastavku teksta: Zakon), tako da su osim izravnih ulaganja pravnih osoba dopuštena izravna ulaganja i fizičkim osobama (npr. kupovina nekretnina u inozemstvu). Istim člankom Zakona izravna ulaganja nerezidenata u Republici Hrvatskoj dopuštena su pod uvjetom uzajamnosti. Rezidentima je propisana obveza izvješćivanja o vlasničkim ulaganjima u i iz inozemstva kod Hrvatske narodne banke. Obrasci i rokovi izvješćivanja propisani su Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja (Nar. nov., br. 150/03 - u nastavku teksta: Odluka). Obveza izvješćivanja pretrpjela je neke bitni je promjene najnovijim izmjenama i dopunama spomenute Odluke (Nar. nov., br. 08/05). Izvješćivanje Hrvatske narodne banke (u nastavku teksta: HNB) provodi se isključivo sa svrhom prikupljanja podataka za potrebe platne bilance u kojoj su iskazani podaci o stanju inozemnog duga i međunarodnih ulaganja. Obveza izvješćivanja uvedena je prvi put 1997. godine, a kasniji propisi predstavljaju daljnju razradu postupaka, podataka i propisanih obrazaca za izvješćivanje. U nastavku teksta ovog članka, autor komentira i obrađuje najnovije izmjene i dopune Odluke, kao i propisane obrasce koji se odnose na izravna ulaganja u inozemstvo i iz inozemstva u Republiku Hrvatsku.

Stručni članak

Predmet ovog članka su odredbe Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 53/91, 9/92 i 77/92 - u nastavku teksta: ZUS), kojima se regulira pokretanje upravnog spora. U ovom prvom članku pišemo u tužbi i njezinim elementima, a u jednom od sljedećih brojeva lista objavit ćemo ogledne primjere tužbe.

SENTENCE

Za suđenje u sporu koji je pokrenuo državni službenik radi isplate razlike u plaći, nadležan je općinski sud.

SENTENCE

Okolnost da posada broda nije održavala stalnu stražu u strojarnici prije potonuća broda, ocijenjena je kao nemarnost posade koja isključuje obvezu osiguratelja.

SENTENCE

Tužbom se može pobijati odluka o imenovanju ravnatelja zdravstvene ustanove, a ne i odluke o poništenju natječaja i raspisivanju novog natječaja.

SENTENCE

Pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi vjerovnik mogao pobijati pravnu radnju svoga dužnika su sljedeće: da ima dospjelo potraživanje za isplatu; ako dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikovog potraživanja; postojanje dužnikove pravne radnje poduzete na štetu vjerovnika; postojanje oštećenja vjerovnika, s time da pobijanje omogućuje vjerovnikovo namirenje

SENTENCE

Tužitelj je obveznik poreza na tvrtku, jer nije brisan iz trgovačkog registra.

SENTENCE

Ništav je ugovor kojim je jedan od sunasljednika, bez suglasnosti ostalih sunasljednika, prodao nekretninu u odnosu na koju postoji nasljednička zajednica.

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li se tražiti ovrha na temelju mjenice bez protesta na kojoj je odredbom »bez protesta« određeno da protest nije potrebno podići, odnosno, je li i takva mjenica vjerodostojna isprava u smislu čl. 28. st. 1. Ovršnog zakona.

Vi pitate - mi odgovaramo

Nezadovoljni radom sindikata, većina radnika samovoljno je obustavila rad zbog višemjesečne neisplate plaća. Poslodavac je izvanredno otkazao ugovor o radu radnicima koji su sudjelovali u tom štrajku. Jesu li ti otkazi poslodavca zakoniti?

Vi pitate - mi odgovaramo

Uz radni odnos obavljam drugu samostalnu djelatnost po kojoj sam obveznik doprinosa. Plaćaju li se doprinosi u slučaju kad je po osnovi obavljanja druge djelatnosti ostvaren gubitak?

Vi pitate - mi odgovaramo

Obračunava li se na uslugu koju obavi javni bilježnik stranoj pravnoj ili fizičkoj osobi - nerezidentu, porez na dodanu vrijednost?