List Informator
UVODNIK
Pravni učinci pretvorbe društvenih poduzeća s osobitim osvrtom na njezine imovinskopravne učinke
Glede pretvorbe društvenih poduzeća postavljaju se brojna pitanja - gospodarska, politička, socijalna, pravna. Mnogi odgovori na njih su već dani, ali su neki ostali i nadalje sporni, osobito oni koji se odnose na imovinskopravne, naročito na stvarnopravne učinke pretvorbe. Razlog tome nisu samo raznovrsni interesi koji za svoje zadovoljenje traže uporište u ovom ili onom shvaćanju tih pravnih učinaka. Razlog je i činjenica da su se neka od tih shvaćanja formirala, pa se i počela primjenjivati, prije nego što su neka načelna pitanja bila do kraja razjašnjena. Da bi se moglo ispravno odgovoriti na pitanja koja se postavljaju o imovinskopravnim, a osobito o stvarnopravnim učincima pretvorbe društvenih poduzeća, potrebno je prethodno s pravno-doktrinarnog stajališta načelno utvrditi što je pravni institut pretvorbe kakva postoji u hrvatskom pravnom sustavu, kako se pretvorba zbiva i kako djeluje. Ovim radom se to pokušava učiniti, a potom se na tom temelju nude M odgovori na neka sporna pitanja. U sljedećem broju objavit ćemo drugi dio ovog članka u rubrici »vlasničkopravni odnosi«.
Autori: dr. sc. Nikola Gavella, prof. emeritus Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Tatjana Josipović, izv. prof. Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Sadržaj
Stručni članak
Glede pretvorbe društvenih poduzeća postavljaju se brojna pitanja - gospodarska, politička, socijalna, pravna. Mnogi odgovori na njih su već dani, ali su neki ostali i nadalje sporni, osobito oni koji se odnose na imovinskopravne, naročito na stvarnopravne učinke pretvorbe. Razlog tome nisu samo raznovrsni interesi koji za svoje zadovoljenje traže uporište u ovom ili onom shvaćanju tih pravnih učinaka. Razlog je i činjenica da su se neka od tih shvaćanja formirala, pa se i počela primjenjivati, prije nego što su neka načelna pitanja bila do kraja razjašnjena. Da bi se moglo ispravno odgovoriti na pitanja koja se postavljaju o imovinskopravnim, a osobito o stvarnopravnim učincima pretvorbe društvenih poduzeća, potrebno je prethodno s pravno-doktrinarnog stajališta načelno utvrditi što je pravni institut pretvorbe kakva postoji u hrvatskom pravnom sustavu, kako se pretvorba zbiva i kako djeluje. Ovim radom se to pokušava učiniti, a potom se na tom temelju nude M odgovori na neka sporna pitanja. U sljedećem broju objavit ćemo drugi dio ovog članka u rubrici »vlasničkopravni odnosi«.
Stručni članak
Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Nar. nov., br. 92/96, 39/99, 92/99, 43/00, 131/00, 19/01, 118/01, 80/02 i 81/02), o pitanju povrata odnosno naknade za oduzeto poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište govori samo u dva članka kojima su propisani okviri i pravila za vraćanje odnosno naknadu za ta oduzeta dobra. U postupku denacionalizacije taj Zakon ovlaštenicima omogućava naturalni povrat istog oduzetog dobra ili naknadu u vrijednosnim papirima. Novu mogućnost u postupku denacionalizacije poljoprivrednog zemljišta dao je Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Nar. nov., br. 66/01 i 87/02), i to dodjelom zamjenskog zemljišta umjesto onog koje je prijašnjim vlasnicima bilo oduzeto. Tim pitanjima bavi se autor ovog članka.
Stručni članak
Obveza podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak propisana je odredbom članka 31. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov,, br. 127/00 i 150/02), te člancima 57.-60. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 43/01 i 2/03). Navedenim je odredbama propisano za koje je dohotke obvezno podnošenje godišnje prijave, ali i za koje ta obveza ne postoji, te mogućnost podnošenja prijave ako to porezni obveznik želi. Ministarstvo financija, Porezna uprava - Središnji ured, izdalo je Uputu o sastavljanju i podnošenju porezne prijave koju u cijelosti prenosimo.
Stručni članak
Daje se prikaz nekih odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju i to onih koje se odnose na ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja poljoprivrednika, na stjecanje statusa osiguranika po osnovi novčanih primitaka od druge samostalne djelatnosti i povremenog nesamostalnog rada. Osim tih odredaba razmatraju se odredbe kojima se regulira oslobođenje od participacija hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata te i drugih osoba kojima se zakonom priznaje to pravo te odredbe kojima se utvrđuje pravo na naknadu plaće zbog bolovanja koje je neposredna posljedica sudjelovanje u Domovinskom ratu.
Stručni članak
Tijekom carinskih postupaka pojavljuju se ponekad neke osobitosti koje mogu otežati ili usporiti carinski postupak, te se u ovom članku ukazuje na neke od tih slučajeva.
SENTENCE
Vjerovnik nije ovlašten svoju tražbinu koja u skladu sa zakonom glasi na plaćanje u stranoj valuti samovoljno (jednostrano) pretvoriti u tražbinu u domaćoj valuti, niti je u toj valuti utužiti.
SENTENCE
Kad stranka ponovi svoj prijedlog za delegaciju drugog suda, temeljeći ga na istim okolnostima na kojima je temeljila svoj raniji odbijeni prijedlog, novi prijedlog za delegaciju sud će odbaciti.
SENTENCE
Ništav je ugovor o doživotnom uzdržavanju sklopljen u svrhu izigravanja zakonskih nasljednika.
SENTENCE
Prilikom upisa vlasništva u zemljišne knjige treba ispitati radi li se o stranoj fizičkoj osobi koja ispunjava pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u vrijeme podnošenja prijedloga.
SENTENCE
Vjerovnik čija tražbina nije osporena, odnosno koji nije upućen na parnicu, nije ovlašten pobijati rješenje stečajnog vijeća o utvrđivanju, odnosno osporavanju pojedinih tražbina.
SENTENCE
Iznos naknade štete poslodavcu ne može se ustegnuti radniku od plaće.
Vi pitate - mi odgovaramo
Radnik je u radnom odnosu pola radnog vremena a za drugi dio korisnik je invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Na koji osobni odbitak radnik ima pravo, kao umirovljenik ili osnovni osobni odbitak?
Vi pitate - mi odgovaramo
Rješenjem nadležne porezne uprave koje je postalo ovršno u 2001. g. utvrđena je porezna obveza plaćanje poreza na dobit za 1998. g. Je li pravo naplate porezne obveze zastarjelo s obzirom na to da je od 1998. g. do danas prošlo više od tri godine?
Vi pitate - mi odgovaramo
Ima li radnik, prilikom oporezivanja porezom na dohodak, pravo na osobne odbitke na obračunane i isplaćene zaostale plaće?
Vi pitate - mi odgovaramo
Izgubili smo radni spor u kojem je odluka o izvanrednom otkazu radniku proglašena nedopuštenom. U izreci presude je navedeno da smo dužni radnika vratiti na posao. Na koje radno mjesto smo ga obvezni vratiti?