List Informator
UVODNIK
Riječ urednika savjetovanja »Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse«
Dr. sc. IVO GRBIN, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske u m., dobitnik je priznanja Zaklade Jadranko Crnić za 2010., za pravno djelo od osobite važnosti za pravnu struku »Zakon o parničnom postupku«. Ujedno je i urednik tradicinolnog XXVI. savjetovanja »Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse«, Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu, koje će se održati u Opatiji, 20. i 21. listopada. U ovom broju donosimo uvodnu riječ dr. sc. IVE GRBINA, urednika tog savjetovanja, na kojem će se raspraviti mnoge važne pravne teme, značajne za razvoj pravne misli u Republici Hrvatskoj.
Autor: dr. sc. Ivo Grbin, sudac Vrhovnog suda u m., Zagreb
Sadržaj
Stručni članak
Dr. sc. IVO GRBIN, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske u m., dobitnik je priznanja Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić za 2010., za pravno djelo od osobite važnosti za pravnu struku »Zakon o parničnom postupku«. Ujedno je i urednik tradicinolnog XXVI. savjetovanja »Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse«, Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu, koje će se održati u Opatiji, 20. i 21. listopada. U ovom broju donosimo uvodnu riječ dr. sc. IVE GRBINA, urednika tog savjetovanja, na kojem će se raspraviti mnoge važne pravne teme, značajne za razvoj pravne misli u Republici Hrvatskoj.
Stručni članak
Suvremene države, a osobito one s ekonomskom emigracijom, vode brigu o svojim građanima i onda kad nisu na njezinom teritoriju. Sklapajući i primjenjujući ugovore o socijalnom osiguranju, rješava se i usklađuje sukob nacionalnih zakonodavstava pri ostvarivanju prava pojedinaca iz mirovinskog osiguranja te omogućuje ostvarivanje određenih prava pojedinaca kao i njihove socijalne sigurnosti na temelju rada i osiguranja u inozemstvu. S obzirom na važnost tih ugovora, u ovom članku pišemo o osobama na koje se ti ugovori odnose, a u nekim od sljedećih brojeva Informatora nastavit ćemo s ovom temom, pišući o načelima, postupku ostvarivanja prava i isplatama u inozemstvo.
Stručni članak
Kvalitetu ponude u suvremenom bankarskom sustavu možemo odrediti i podijeliti na temelju diverzificiranosti proizvoda. Bankarski proizvodi u Republici Hrvatskoj rangirani su od tradicionalno bankarskih1 do proizvoda visoke tehnologije koji zahtijevaju nešto sofisticiraniju bazu kupaca.2 Unutar toga ranga proizvoda prepoznaje se velik izbor proizvoda i usluga na koje znatan utjecaj imaju strane banke koje posluju na našem tržištu. Cilj takvog koncepta je stvaranje veće privržnosti i povjerenja klijenata prema »svojoj« banci. Naime, banka u ime klijenta istražuje tržište i stavlja mu na izbor povoljnije uvjete financiranja po pojedinom proizvodu za razliku od drugih konkurentskih banaka. O svemu tome opširnije u nastavku.
Stručni članak
U članku prikazujemo Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III-5151/2008 od 13. rujna 2011., kojom je utvrđeno da je ustavnopravno neprihvatljivo i pogubno za pravnu sigurnost pravnog poretka ako se u ovršnom postupku zbog razloga koji su izvan utjecaja vjerovnika, odbije provedba ovršnog postupka.
Stručni članak
Pojava novih komunikacijskih mreža, posebice interneta, donijela je i nove fenomene digitalnog piratstva, ponajprije na području glazbene, a potom i filmske industrije, dok se najugroženija čini industrija računalnih programa. Prava industrijskog vlasništva, posebice žig, dizajn i zemljopisna oznaka podrijetla, i dalje se više ugrožavaju u materijalnom okružju, dok internet služi više u svrhu brže i dostupnije ponude i distribucije krivotvorina. Stoga se masovna zloporaba na internetu vezuje najviše uz autorska i srodna prava. Iako i samo pravo intelektualnog vlasništva propisuje određene sankcije u slučaju utvrđene povrede prava, koje imaju svojevrsnu kaznenu dimenziju (prekršajnopravna zaštita), takve sankcije nisu same za sebe dovoljne za učinkovitu i svekoliku zaštitu prava titulara kod povreda prava intelektualnog vlasništva. Stoga je nužno regulirati i posebne oblike kaznenopravne zaštite tih prava, čime se postiže učinak dvostruke pravne zaštite prava intelektualnog vlasništva. Članak objavljujemo u dva dijela. Nastavak članka pročitajte u sljedećem broju lista Informatora.
Stručni članak
U Informatoru, broj 6008, od 5. listopada 2011., objavili smo prvi dio članka o pravu glasa državljana u inozemstvu, u kojem smo obradili institut prava glasa, definiciju inozemnog glasovanja te pravne temelje, a osobito temeljnu odredbu članka 45. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr. 76/10 i 85/10 - proč. tekst) . U ovom broju dovršavamo temu, pišući o kategorijama, registraciji i načinu glasovanja, o pravu na posebno predstavništvo inozemnih državljana u nacionalnom parlamentu te o drugim institutima i argumentima za i protiv glasovanja inozemnih državljana.
SENTENCE
Republika Hrvatska kao vlasnik motornog vozila kojim je počinjena šteta oslobađa se odgovornosti kad je vozilo protupravno oduzeto, neovisno o tome je li ga protupravno oduzeo vojnik ili civil
SENTENCE
Svaki vjerovnik u stečajnom postupku snosi svoje troškove nasta¬le u tom postupku, a njih od stečajnog dužnika može ostvarivati samo kao tražbinu nižeg isplatnog reda
SENTENCE
Korisniku koji ima troje i više djece pripada dodatak uz doplatak za djecu samo ukoliko ostvaruje pravo na doplatak za troje ili četvero djece
Vi pitate - mi odgovaramo
Možemo li povećati temeljni kapital društva s ograničenom odgovornošću ulaganjem nekretnina, a bez provođenja revizije?
Vi pitate - mi odgovaramo
Ima li poduzetnik obveza vezano uz porez na dodanu vrijednost u slučaju kad nositelj zajedničkog obrta koji je obveznik poreza na dodanu vrijednost, istupi iz obrta?
Vi pitate - mi odgovaramo
Stranka je upravnom tijelu općine podnijela predstavku kojom požuruje postupanje po njezinom upitu (nije riječ o predmetu upravnog postupka). Ni nakon tri mjeseca nije dobila odgovor na predstavku. Može li podnositelj izjaviti prigovor iz članka 42. Zakona o općem upravnom postupku?
Vi pitate - mi odgovaramo
Živim već dulji niz godina u kući čiji sam suvlasnik. U tijeku je postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice. Budući da drugi suvlasnik nikada nije živio u predmetnoj kući, je li moguće, s obzirom na to da je to moj dom, razvrgnuti suvlasništvo tako da kuća u cijelosti pripadne meni, a da drugog suvlasnika isplatim?