Gospodarska situacija u kojoj se svi nalazimo nije osobito povoljna i tjera gotovo svakoga da pazi i vodi računa o tome da njegovi izdaci i troškovi budu, po mogućnosti, što manji. To osobito vrijedi kad je riječ o određenim stručnim sastancima za koje se općenito smatra da su nešto bez čega se može živjeti. Sve to, međutim, nije ni najmanje pokolebalo Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu, da i ove godine organizira svoje savjetovanje koje se tradicionalno održava u Opatiji, pod nazivom Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, koje će se održati 20. i 21. listopada 2011. Dakako, prilike koje danas vladaju nisu mogle ostati bez utjecaja i na to savjetovanje. Nastojalo se smanjiti njegove troškove, između ostalog, i tako da je njegovo trajanje svedeno s tri na dva dana, ali to skraćivanje nije dovelo ni do kakvih negativnih rezultata u stručnom smislu. Sadržaj savjetovanja je, naime,ostao jednak onome kakav je bio kad je ono trajalo tri dana.

2.Zakonodavne aktivnosti
Ovo savjetovanje osmišljeno je tako da ne iznevjeri svoj naziv. To ima i svoje dobre, ali i loše strane. Naše je zakonodavstvo tako dinamično da vrlo značajni propisi jednostavno sustižu jedan drugoga. Ne samo da se donose novi zakoni već se i postojeći često mijenjaju i dopunjavaju, sve u želji da se pruži što bolja pravna zaštita. Budući da savjetovanje obuhvaća teme iz područja građanskog prava u najširem smislu, pitanja koja se nameću da budu obrađena ima toliko da među njima treba obaviti selekciju, a to je vrlo težak i odgovoran zadatak koji nije uvijek lako ispuniti. Valja, pritom, imati na umu i činjenicu da su sudionici savjetovanja pravnici vrlo različitih profila čiji stručni interesi nisu uvijek jednaki, pa treba i na to misliti pri odabiru tema, a njihov broj je, prema prirodi stvari, ipak ograničen. K tome treba naglasiti da aktualnost nekog pravnog pitanja nije uvijek posljedica donošenja novih propisa. Promjene u društvenim odnosima nerijetko u prvi plan bacaju teme u svezi s kojima se zakonodavstvo nije mijenjalo, ali se pokazalo da je riječ o području koje nije dovoljno istraženo i obrađeno, što izaziva probleme u praksi, pa mu, stoga, treba posvetiti odgovarajuću pozornost. Upravo na ovom savjetovanju ima nekoliko referata koji su zbog tih razloga stavljeni na dnevni red. 

Radi opravdanog inzistiranja na aktualnosti tema, ostala su zapostavljena mnoga pravna pitanja čije je značenje trajno i neprolazno i koja znatno povećavaju kvalitetu svakog savjetovanja. Ipak, i ta su pitanja na savjetovanju došla do određenog izražaja. 

S obzirom na to da su brojni radovi na tom savjetovanju utemeljeni na novim propisima, prilikom izbora referenata vodilo se računa o tome da to, po mogućnosti, budu osobe koje su aktivno sudjelovale u pripremanju tih propisa. Tako je ovogodišnje savjetovanje obogaćeno, jer se na njemu pojavljuju nove osobe koje dosad uopće nisu u Opatiji imale izlaganje ili su se tamo rijetko pojavile.

Teme savjetovanja odabrane su tako da obuhvate što više značajnih grana prava. Treba tek vidjeti je li odabir bio optimalan, no to se svakako htjelo postići. 

Dakako da savjetovanje nije moglo ni trebalo izbjeći pitanja vezana uz stvarnopravne odnose. Propisi kojima je u našem pravu reguliran postupak pretvorbe i privatizacije, ostavljaju dosta otvorenih pitanja od kojih je u praksi najveće dvojbe izazvao stvarnopravni status tzv. turističkog zemljišta koje nije procijenjeno i uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije. Isto tako, naš pravni sustav nije imao uspostavljena jasna načela i uređen postupak upravljanja nekretninama u državnom vlasništvu, dok je Republika Hrvatska pretvorbom društvenog vlasništva postala titular prava vlasništva većeg dijela podruštvovljenih nekretnina. Takvo stanje zahtijevalo je izmjenu i dopunu postojeće pravne regulative ili donošenje posebnih propisa kojima se uređuje postupanje s neprocijenjenom imovinom u postupku pretvorbe i privatizacije te učinkovit sustav upravljanja državnom imovinom, što je i učinjeno donošenjem Zakona o upravljanju državnom imovinom (Nar. nov., br. 145/10), te Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (Nar. nov., br. 92/10). Tim se pitanjima bavi prvi od referata na ovom savjetovanju. 

Izgradnja novog pravnog sustava u Republici Hrvatskoj na području građanskog prava, dovela je do velikih promjena, među kojima važno mjesto zauzima prijenos prava vlasništva (i drugih prava) radi osiguranja tražbine, pa tako i novi pravni instituti prethodnog i potonjeg (fiducijarnog) vlasništva, što je predmet analize u drugom referatu iz područja stvarnih prava. 

Problemi i nejasnoće koji se javljaju u praksi u svezi s regresnim zahtjevima, osobito kad je riječ o zastari, nametnuli su potrebu da se i o toj temi nešto kaže na savjetovanju. 

Na jesenskim opatijskim savjetovanjima bilo je uobičajeno da se razmatraju pitanja koja se odnose na pravo trgovačkih društava. Ove godine to nije slučaj. Naprotiv, pred nama je referat koji se bavi kako obveznim, tako i trgovačkim pravom, a odnosi se na sklapanje ugovora s osvrtom na sklapanje trgovačkih ugovora.

Ni ova godina nije prošla bez značajne novele Zakona o parničnom postupku. Donesen je Zakon o izmjenama i dopunama toga Zakona (Nar. nov., br. 57/11) pa su neki njegovi instituti (troškovi, elektroničko vođenje postupka, žalba, revizija, udružena tužba) obrađeni za potrebe sudionika ovog savjetovanja.

Svako naše savjetovanje ima neku temu iz područja radnog prava. Ove je godine donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 61/11) pa je pripremljen referat u kojem su, u skladu s tim, prikazani sljedeći instituti: radno vrijeme, godišnji odmor, isprave o plaći i otkaz ugovora o radu.

Nadasve značajna i vrlo složena problematika ovršnog postupka, plijeni pozornost kako teoretičara, tako i praktičara, jer s njom u svezi oni nailaze na mnogobrojne poteškoće kako pravne, tako i praktične prirode. Ove se godine tim pitanjima bave dva referata. Razlog tome je da su u 2010. na tom području donesena dva zakona, i to: novi Ovršni zakon (Nar. nov., br. 139/10) i Zakon o javnim ovršiteljima (Nar. nov., br. 139/10) koji će se uskoro, tj. 1. siječnja 2012., početi u cijelosti primjenjivati. 

Novi Zakon o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10) stupit će na snagu 1. siječnja 2012. On sa sobom donosi mnoge značajne promjene u odnosu na dosadašnje stanje. O praktičnim problemima njegove primjene, riječ je u posljednjem referatu ovogodišnjeg savjetovanja. 

Svi navedeni referati tiskani su u zborniku radova (to je ovoga puta Godišnjak 18) koji će sudionici imati na raspolaganju prije savjetovanja. Sadržaj zbornika nije, međutim, ograničen samo na referate. Ono što mu daje svježinu i čini ga zanimljivijim brojna su priopćenja (ima ih čak 34). Njihov sadržaj određuju njihovi autori od kojih su mnogi renomirani stručnjaci. Ako se Godišnjak pokaže kvalitetnim, a mi smo nastojali da bude takav, ne će služiti za jednokratnu uporabu, već će kao i mnoge druge knjige imati svoj život, neovisan o savjetovanju u pripremanju kojeg je nastao.