List Informator
UVODNIK
O (ne)ustavnosti Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina
Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina Hrvatski je sabor usvojio 29. lipnja 2011. Do dana objavljivanja ovog članka Zakon još nije objavljen u Narodnim novinama pa nije stupio na snagu. U članku se autor kritički osvrće na pojedine odredbe Zakona, dovodeći u pitanje njihovu ustavnost. Članak ćemo objaviti u dva dijela.
Autor: Frane Staničić, dipl. iur., asistent na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Sadržaj
Stručni članak
Direktiva vijeća 89/391/EEZ odnosi se na uvođenje mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, i u odgovarajućim je dijelovima prenesena u domaće zakonodavstvo, osobito u Zakon o zaštiti na radu. U ovom članku autor piše o sadržaju Direktive, ukazuje na njezin učinak u domaćem pravnom poretku te, ukratko, prikazuje uređenje naknade štete poslodavca prema radniku, na što je Direktiva najviše utjecala.
Stručni članak
Goodwill je dugotrajna nematerijalna imovina koja je nastala kao rezultat poslovnih spajanja. Računovodstveni obračun poslovnih spajanja u nadležnosti je MSFI-a 3-Poslovna spajanja usvojenog od IASB-a 2004., od kad zamjenjuje MRS 22-Poslovna spajanja. Zadnja, revidirana verzija MSFI-a 3 kod IASB-a usvojena je 2008., a u Republici Hrvatskoj 2010., te postaje obvezatna za obveznike primjene MSFI-a prema članku 13. Zakona o računovodstvu. Da bi neki poslovni događaj predstavljao poslovno spajanje, prema revidiranom MSFI-u 3, stečena imovina ili preuzete obveze moraju sačinjavati poslovnu djelatnost; u protivnom je riječ o stjecanju imovine (a ne i o poslovnom spajanju). Prema revidiranom MSFI -u 3, poslovno se spajanje obračunava samo u trenutku stjecanja kontrole i ne primjenjuje se na transakcije koje su se dogodile prije ili poslije, a ne uzrokuju promjenu kontrole. Za razliku od goodwill-a koji nastaje kao rezultat poslovnih spajanja, interno razvijeni goodwill se, sukladno MRS-u 38-Nematerijalna imovina, ne priznaje kao imovina budući da nije resurs koji se može identificirati.
Stručni članak
Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina Hrvatski je sabor usvojio 29. lipnja 2011. Do dana objavljivanja ovog članka Zakon još nije objavljen u Narodnim novinama pa nije stupio na snagu. U članku se autor kritički osvrće na pojedine odredbe Zakona, dovodeći u pitanje njihovu ustavnost. Članak ćemo objaviti u dva dijela.
Stručni članak
U predpristupnim pregovorima s Europskom unijom, Republika Hrvatska u poglavlju »Financijske usluge«obvezala se regulirati pitanja koja se odnose na problematiku financijskog osiguranja. U hrvatskom zakonodavstvu nije prije postojao odgovarajući propis, odnosno skupina pravnih propisa koja bi se bavila time i bila usklađena s odgovarajućom Direktivom Europske unije.1 Stoga je donesen Zakon o financijskom osiguranju (Nar. nov., br. 76/07) kojim se uređuju posebna pravila za osiguranje financijskih obveza instrumentima osiguranja, odnosno novčanim sredstvima koja sklapaju subjekti financijskog tržišta. Na taj su način uklonjene i formalne prepreke u obavljanju poslova vezanih uz osiguranje financijskih obveza financijskim instrumentima, odnosno novčanim sredstvima, smanjenje kreditnog rizika, olakšavanje prekograničnih transakcija kao i općenito jačanje tržišta kapitala i financijskog tržišta. O svemu tome podrobnije pišemo u nastavku.
Stručni članak
Predmet su ovog članka odredbe Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 86/08 i 61/11), kojima se u člancima 43.-45., članku 47., člancima 54.-57. te člancima 61.-64. uređuje institut lake povrede službene dužnosti. Autor istodobno donosi i tri ogledna primjera, i to: zaključka o pokretanju postupka zbog lake povrede službene dužnosti, rješenja o lakoj povredi službene dužnosti i rješenja o obustavi postupka zbog lake povrede službene dužnosti. Ti primjeri mogu poslužiti samo kao jedno od mogućih rješenja u praksi.
Stručni članak
U Informatoru smo, u broju 5978 - 5979 od 22. lipnja 2011., objavili prvi dio ~lanka koji iscrpno analizira odredbe, prije godinu dana donesenog, Zakona o turisti~kom i ostalom gra|evinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (Nar. nov., br. 92/10). Kao i u prvom dijelu ~lanka autor naglašava pojedinosti na koje je naišao izu~avaju}i taj Zakon, daje prijedloge za njegovo poboljšanje te, ujedno, na odre|ena pitanja nudi mogu}e odgovore.
SENTENCE
Pri određivanju stegovne mjere sud je dužan utvrditi je li izricanje najteže stegovne mjere razmjerno legitimnom cilju koji se želio postići, odnosno utvrditi predstavlja li izricanje najstrože stegovne mjere za podnositelja nerazmjeran teret
SENTENCE
Kad je istaknut deklaratorni tužbeni zahtjev na utvrđenje ništavim sporazuma o prestanku ugovora o radu nema mjesta raspravljanju o postojanju mana volje iz kojih bi proizašla pobojnost sporazuma
SENTENCE
Radnik nije prekludiran u traženju sudske zaštite naknade štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa ako je propustio prethodno se obratiti poslodavcu radi zaštite tih prava
SENTENCE
Udruga građana ne može obavljati djelatnost upravljanja stambenim objektima prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li davatelj licencije sâm iskorištavati predmet licencije? Napominjemo da se radi o isključivoj licenciji koja je prostorno ograničena.
Vi pitate - mi odgovaramo
Pri počinjenju kaznenog djela klevete, na kome je teret dokaza glede istinitosti tvrdnje?
Vi pitate - mi odgovaramo
Čelnik korisnika državnog proračuna u obvezi je imenovati osobu zaduženu za nepravilnosti u ustanovi koja je korisnik sredstava Državnog proračuna. Što imenovana osoba mora nužno poznavati da bi mogla pratiti, otkrivati i upozoravati na nepravilnosti u ustanovi koja je korisnik sredstava državnog proračuna?
Vi pitate - mi odgovaramo
Je li u ugovoru o doživotnom uzdržavanju potrebno davati klauzulu intabulandi radi provedbe zabilježbe tog ugovora u zemljišnoj knjizi?