List Informator
UVODNIK
Primjena europske Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda
Hrvatski je sabor u studenome 1997. ratifi cirao europsku Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. - dodatak Međunarodni ugovori, br. 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02 i 1/06). Time je prihvaćena obveza da se svakoj osobi, državljaninu Republike Hrvatske, osiguraju prava i slobode zajamčene tom Konvencijom. O možebitnim zahtjevima koji se u slučajevima kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda podnose individualno, odlučuje Sud za ljudska prava u Strasbourgu. Kakvo je stanje zaštite tih prava u našoj zemlji i je li bilo zahtjeva za njihovu zaštitu pred Sudom u Strasbourgu, za naše čitatelje govori gospođa ŠTEFICA STAŽNIK, zastupnica Vlade Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.
Autor: Štefica Stažnik
Sadržaj
Stručni članak
Quot generationes tot gradus, lat. koliko poroda, toliko stupnjeva; u rimskoj pravnoj tradiciji, izreka koja sadržava način određivanja stupnjeva srodstva, prema načelu da se stupanj srodstva između dvije osobe računa prema broju rođenja između njih.
Stručni članak
Collatio, lat. ubrajanje, uračunavanje; u rimskoj pravnoj tradiciji, pojam koji označava dužnost svakog zakonskog nasljednika da prije diobe nasljedstva unese u ostavinu sve što je od ostavitelja primio tijekom njegova života (npr. darove, miraz), da bi se izravnala nejednakost između takvih nasljednika i onih koji za života ostavitelja nisu od njega ništa primili.
Stručni članak
Na uvodnim stranicama Informatora, br. 5731 od 7. veljače 2009. objavili smo prvi dio ovoga članka, u kojemu smo pisali o zakonskoj regulativi kojom se uređuje pitanje komunikacije odvjetnika i klijenta u kaznenom postupku te o pravu na nesmetanu komunikaciju prema praksi američkih sudova i Europskog suda za ljudska prava. U nastavku pišemo o opravdanim razlozima za ograničenje prava na nesmetanu komunikaciju između odvjetnika i klijenta prema praksi Europskog suda za ljudska prava i praksi američkih sudova te o takvim ograničenjima predviđenima Zakonom o kaznenom postupku (Nar. nov., br. 152/08). Uz razmatranje i analizu odgovarajućih odredaba, ukazujemo na, prema mišljenju autora, njihovu neustavnost te na to da se njima dovodi u pitanje pravo na pošteno suđenje.
Stručni članak
U ovom broju lista nastavljamo s odgovorima na dvojbe koje se javljaju i u svezi s primjenom Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 86/08), u pojedinim slučajevima u svezi sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01. 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07 i 125/08), te Zakonom o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91 i 103/96 - Odluka USRH). Napominjemo da smo u Informatoru br. 5707 od 15. studenoga 2008. u prilogu Lokalna samouprava br. 4 objavili odgovore na pitanja koji se odnose na prijam, premještaj i pravilnik o unutarnjem redu u jedinici lokalne odnosno područne samouprave.
Stručni članak
Nad jednom pravnom osobom, odnosno nad imovinom dužnika pojedinca, može se voditi samo jedan stečajni postupak, no prijedloga za otvaranje stečajnog postupka može biti više. Stoga autorica u ovom članku iznosi problematiku koja je vezana uz postupanje suda kada je podneseno više prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.
Stručni članak
Zakon o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03, 140/05, 132/06 i 150/08 – Uredba - u nastavku teksta: ZDP) u svojim odredbama propisao je kako se provode tekuća i kapitalna plaćanja prema inozemstvu. Izmjenama i dopunama u proteklom razdoblju, ta su plaćanja prema inozemstvu postupno liberalizirana vezano uz usklađenost ZDP-a s pravnom stečevinom Europske unije (u nastavku teksta: EU). U prvom dijelu članka, objavljenog u Informatoru broj 5725, autorica je dala opći prikaz podzakonskih propisa koji su na snazi u 2009. godini. Poseban osvrt autorice bio je na depozitne poslove rezidenata. U ovom drugom dijelu članka autorica daje širi osvrt na podzakonske propise glede prijenosa imovine u inozemstvo s osnove pomoći i darova, iznošenja i unošenja strane gotovine i čekova te gotovine u kunama, kao i naplate i plaćanja između rezidenata i nerezidenata u gotovini i čekovima.
Stručni članak
Krajem 2008. godine započeo je s radom Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcija i organiziranog kriminaliteta pri Upravi kriminalističke policije, u javnosti nazvan hrvatskim FBI-em. Razlog osnivanja toga tijela nalazi se u činjenici da u Republici Hrvatskoj postoji problem realizacije pravnih normi koje su dostatno uspostavljene, ali tužiteljsko tijelo (USKOK) za njihovu provedbu očito nije dovoljno. Za uspješnost istraga najbitnije je istražno tijelo, kao što je za uspješnost optužbe najbitnije tužbeno tijelo. Nedostatak istražnog/izvidnog tijela, koje bi se bavilo suzbijanjem organiziranog kriminaliteta, nadomješten je osnivanjem tzv. hrvatskog FBI-a. Bez toga tijela ne može biti uspješnog suzbijanja korupcije i organiziranog kriminaliteta.
SENTENCE
Kad sud ne ocijeni dokaze koje je tužitelj priložio, nije ovlašten odbiti tužbeni zahtjev pozivajući se na pravila o teretu dokazivanja
SENTENCE
Za štetu od eksplozije bombe, koju je, unatoč nadzoru, protupravno prisvojio pripadnik Hrvatske vojske i na opetovane pozive putem javnih medija, nije je vratio, ne odgovara država
SENTENCE
Ugovor o nagodbi je sporazum kojim stranke uzajamnim popuštanjem određuju svoja uzajamna prava i obveze. Stoga, nakon sklapanja ugovora o nagodbi, sud u slučaju spora između stranaka, njihov međusobni odnos treba ispitivati u skladu s važećim ugovorom o nagodbi, a ne prema odredbama ugovora iz kojeg je potekao pravni odnos glede kojeg je kasnije sklopljena nagodba
SENTENCE
U svezi s kupoprodajom dionica s popustom na obročnu otplatu osobama iz članka 5. točka 1., 2. i 2.a Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, ne može se podnijeti zahtjev za zaštitu Ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina
Vi pitate - mi odgovaramo
Nakon zaključenja stečajnog postupka nad dužnikom pravnom osobom, pronađena je imovina koja bi se trebala naknadno podijeliti vjerovnicima. Međutim, budući da su vjerovnici već prije gotovo u cijelosti namireni, kome će pripasti višak imovine?
Vi pitate - mi odgovaramo
Jesu li porezni obveznici koji porez plaćaju paušalno obvezatni podnijeti godišnju poreznu prijavu?
Vi pitate - mi odgovaramo
Jesmo li dužni postupati prema novoj Uredbi o uredskom poslovanju ako smo društvo s ograničenom odgovornošću, odnosno pravna osoba s javnim ovlastima?