Informator broj 5385 od 15. listopada 2005.

UVODNIK

Nastojanja prema reintegraciji hrvatskog pravnog poretka u kontinentalnoeuropski pravni krug

O potrebi prilagodbe hrvatskog pravnog poretka europskim i njegovoj reintegraciji u kontinentalnoeuropski krug, piše professor emeritus Pravnog fakulteta u Zagrebu dr. sc. NIKOLA GAVELLA. U ovom, prvom dijelu, autor iznosi bitna obilježja te mjesto i ulogu građanskopravne (privatnopravne) sastavnice pravnog poretka u toj prilagodbi i nužnosti donošenja GRAĐANSKOG ZAKONIKA, koji bi prema sadržaju bio srodan građanskopravnim zakonicima kontinentalne Europe. U drugom dijelu, koji ćemo objaviti u jednom od sljedećih brojeva lista, autor će pisati i o ostvarivanju građanskopravne sastavnice u pravnoj i životnoj praksi, odnosno o ulozi sudske prakse.
Autor: Nikola Gavella

Sadržaj

Nastojanja prema reintegraciji hrvatskog pravnog poretka u kontinentalnoeuropski pravni krug
Autor: Nikola Gavella

Stručni članak

O potrebi prilagodbe hrvatskog pravnog poretka europskim i njegovoj reintegraciji u kontinentalnoeuropski krug, piše professor emeritus Pravnog fakulteta u Zagrebu dr. sc. NIKOLA GAVELLA. U ovom, prvom dijelu, autor iznosi bitna obilježja te mjesto i ulogu građanskopravne (privatnopravne) sastavnice pravnog poretka u toj prilagodbi i nužnosti donošenja GRAĐANSKOG ZAKONIKA, koji bi prema sadržaju bio srodan građanskopravnim zakonicima kontinentalne Europe. U drugom dijelu, koji ćemo objaviti u jednom od sljedećih brojeva lista, autor će pisati i o ostvarivanju građanskopravne sastavnice u pravnoj i životnoj praksi, odnosno o ulozi sudske prakse.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju
Autor: Ninoslav Bartulović

Stručni članak

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 90/05) uređene su tri značajne novine u pravima iz osnovnog zdravstvenog osiguranja. Radi se o mjerama koje imaju restriktivni karakter, a odnose se na uvođenje administrativne pristojbe u sustav zdravstvenog osiguranja, ograničavanje korištenja prava na naknadu troškova prijevoza učinjenih u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite te ukidanje prava na naknadu pogrebnih troškova za slučaj smrti osiguranika. U članku pišemo o administrativnoj pristojbi, a o ostalim dvjema novinama pisat ćemo u jednom od sljedećih brojeva našeg lista.

Pravo obalne države na epikontinentalni i gospodarski pojas
Autor: Željko Dominis

Stručni članak

U članku se detaljno analizira pravo obalne države na proglašenje gospodarskog pojasa sa stajališta međunarodnog prava te prava i dužnosti ostalih dr-žava u gospodarskom i epikontinentalnom pojasu, učinak i posljedice kao i Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (u nastavku teksta: ZERP).1 Autor se bavi normativnim uređenjem odnosa na Jadranskom moru, pravima i dužnostima obalnih, ali i stranih država u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu, pravnim uređenjem morskog ribolova, iskorištavanjem rudnog bogatstva iz podmorja, posljedicama možebitnog onečišćenja morskog okoliša te odredbama novog hrvatskog prava.

Oporezivanje naftnih derivata
Autor: Zdravko Vukšić

Stručni članak

Naftne derivate u Republici Hrvatskoj (u nastavku teksta: RH) proizvodimo u rafinerijama ili uvozimo iz inozemstva. Napominjemo da su naftni derivati od posebnog interesa glede zaštite okoliša pa je na temelju članka 79. stavak 3. Zakona o prijevozu opasnih tvari (Nar. nov., br. 97/ 93, 34/95 i 151/03) donesena Odluka o određivanju cesta po kojima smiju motorna vozila prevoziti opasne tvari i o određivanju mjesta za parkiranje motornih vozila s opasnim tvarima (Nar. nov., br. 27/02, 71/02, 111/03 i 190/03) kojom su propisane ceste, ali i parkirna mjesta kojima motorna vozila smiju prometovati prilikom prijevoza naftnih derivata. U nastavku teksta autor ovog članka osvrnuo se na oporezivanje naftinih derivata u svim fazama poslovnih aktivnosti. Isto tako autor se u posebnom odlomku osvrnuo na naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta kao ustupljenog dijela iz trošarina na naftne derivate.

Obveze jedinjee lokalna i područne (regionalne) samouprave u financiranju Hrvatskog Crvenog križa
Autor: Jadranko Crnić

Stručni članak

Jedan od izvora financiranja Hrvatskog Crvenog križa su, između ostalog, i sredstva koja se izdvajaju iz proračna svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tim se sredstvima financiraju i javne ovlasti i zadaće koje su Hrvatskom Crvenom križu utvrđene Zakonom. U članku se razmatra izvršenje zakonskih obveza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, njihove dužnosti da osiguraju sredstva na transparentan način te sankcije i nadzor nad osiguranjem i korištenjem sredstava.

Djelokrug jedinica lokalne samouprave u primjeni Zakona o javnim cestama
Autor: Ivan Šprajc

Stručni članak

Predmet ovog članka je odredba članka 33. stavak 3. Zakona o javnim cestama (Nar. nov., br. 108/04), odnosno djelokrug jedinica lokalne samouprave, odnosno gradskog poglavarstva u davanju prethodne suglasnosti trgovačkom društvu koje upravlja javnom cestom, na uvjete za izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu. Stoga autor mr. sc. IVAN ŠPRAJC ukazuje na pravnu prazninu u odredbi tog Zakona i iznosi prijedloge za njezino popunjavanje.

Još o Zakonu o pravu na pristup informacijama
Autor: Marta Vidaković Mukić

Stručni članak

U Informatoru br. 5382 od 5. listopada 2005. g., objavili smo prvi dio članka o Zakonu o pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br. 172/03) u kojem autorica, MARTA VIDAKOVIĆ MUKIĆ, iznosi svoja stajališta o rješenjima u tom Zakonu. U ovom drugom nastavku, iznosi određene nedostatke Zakona, ukazuje na manje dobra rješenja te predlaže kako bi se de lege ferenda ta rješenja mogla izmijeniti, a odnose se na primjenu članka 17. tog Zakona te na primjenu članaka 3., 5., 6., 12. i 23.

Ustavna tužba - pravo na otkup stana - rokovi za sklapanje ugovora o prodaji stana
Sud: Ustavni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Rok od tri mjeseca, od podnošenja zahtjeva za otkup stana, za sklapanje ugovora o prodaji stana u vlasništvu Republike Hrvatske nije prekluzivni već instruktivni rok čija je svrha zaštita interesa stanara, a ugovor o prodaji stana sklopljen po proteku tog roka ne dovodi do ništavosti ugovora o prodaji.

Povreda autorskog prava - objava ekskluzivne fotografije
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Nakladnik koji je objavio ekskluzivnu fotografiju bez dopuštenja autora i bez oznake autora, dužan je autoru nadoknaditi štetu s osnove povrede autorskog imovinskog prava, kao i povrede autorskog moralnog prava.

Upravni akt - ustanovljenje državnog lovišta
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Akt o ustanovljenju lovišta na površinama zemljišta u vlasništvu države nije upravni akt.

Sazivanje glavne skupštine trgovačkog društva na zahtjev manjine
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Dioničko društvo mora sazvati glavnu skupštinu na zahtjev manjine ako to zatraže dioničari koji zajedno moraju imati udjele u visini dvadesetog dijela temeljnog kapitala. Smatra se da je društvo dužno sazvati glavnu skupštini u primjerenom roku od petnaest dana.

Propisi mjeničnog prava koji vrijede za ček (bjanko ček)
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Bjanko ček, bez naznake određenog iznosa novca, ne vrijedi kao ček.

Ovršna javnobilježnička isprava
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Javnobilježnički akt, na temelju kojeg je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na određenoj nekretnini, ovršna je isprava samo onda ako je dužnik u tom aktu izričito pristao da se na temelju njega, radi naplate osiguranog potraživanja, nakon njegove dospjelosti može neposredno tražiti ovrha na toj nekretnini.

Žalba protiv rješenja o prekršaju
Sud: Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Protiv rješenja o prekršaju kojim je maloljetnom počinitelju prekršaja primijenjena odgojna mjera sudskog ukora, žalbu na štetu (zbog ne- izricanja kazne) maloljetnika može podnijeti samo nadležni državni odvjetnik, a ne i podnositelj zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

Porez na dohodak - priznavanje izdataka bez valjane dokumentacije
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Porezno tijelo nezakonito postupa ako priznaje poreznom obvezniku 50% iskazanih izdataka bez valjane dokumentacije.

Naknada materijalne štete - izgubljeno uzdržavanje - izmjena rente
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Kad se nisu znatnije promijenile okolnosti koje je sud imao na umu kad je pri donošenju prijašnje odluke odredio visinu rente, uzimajući u obzir i utvrđeni omjer odgovornosti, nema osnove za izmjenu omjera odgovornosti i dosuđene rente.

Prava s osnove ozljede na radu - pripadnici dobrovoljnog vatrogasnog društva

Vi pitate - mi odgovaramo

Radnik je, kao pripadnik dobrovoljnog vatrogasnog društva, u vrijeme kad nije radio, bio pozvan pomoći u gašenju požara u susjednom gradu. Prilikom gašenja požara zadobio je opekline i ozljede te je otišao na bolovanje. Poslodavac mu kroz cijelo vrijeme bolovanja isplaćuje naknadu plaće u visini 70% plaće koju inače ostvaruje. Radnik se smatra oštećenim pa se obratio Gradu, koji je pozvao vatrogasnu postrojbu u pomoć gašenja požara, sa zahtjevom za naknadu izgubljene zarade (plaće) u preostalom iznosu, odnosno traži od Grada da mu za vrijeme bolovanja naknađuje preostalih 30% plaće. Dakle, radnik, u biti, smatra da mu pripadaju prava kao da se radi o ozljedi na radu. Je li Grad, na čijem se području požar gasio i koji je pozvao vatrogasnu postrojbu u pomoć, čiji je radnik član, obvezan isplaćivati mu naknadu plaće do punog iznosa?

Poništenje izjave o odricanju (ustupu) od nasljedstva

Vi pitate - mi odgovaramo

Ima li zakonski nasljednik, koji se odrekao svog nasljednog dijela u korist drugog zakonskog nasljednika, pravo zahtijevati poništenje nasljedničke izjave jer je u vrijeme davanja te izjave bio ovisnik o teškim drogama. Mora li se u tom slučaju provesti i medicinsko vještačenje?

Oporezivanje honorara za stručnu izobrazbu obavljenu izvan radnog vremena

Vi pitate - mi odgovaramo

Fizička osoba ostvarila je primitak za obavljenu stručnu izobrazbu u drugoj ustanovi, izvan svojeg radnog vremena. Kojim se dohotkom, s poreznog aspekta, smatra tako primljeni primitak fizičke osobe?

Filteri