Informator broj 5236 od 12. svibnja 2004.

UVODNIK

Hrvatska i Europska unija- što nakon avisa

Hrvatska je 21. veljače 2003. poslala službenu molbu za primanje u punopravno članstvo u Europsku uniju. Vijeće Europske unije je 14. travnja 2003. dalo mandat Europskoj komisiji za izradu mišljenja (avisa) o hrvatskom zahtjevu za članstvo. Europska komisija je 10. srpnja 2003. poslala Upitnik sa 4560 pitanja i potpitanja, na koje je Hrvatska odgovorila 9. listopada iste godine. Nakon toga Europska je komisija procjenjivala koliko je Hrvatska u svim segmentima društveno-političkoga i gospodarskoga života blizu ili daleko od standarda Europske unije te je 20. travnja 2004. dala pozitivnu ocjenu - pozitivan avis. To je sada glavna osnova za daljnju proceduru od priznavanja statusa kandidata do određivanja datuma za početak pregovora o usklađivanju zakonodavstva RH s acquis communautaireom. U ovom trenutku Hrvatskoj se pruža mogućnost pristupa mnogim fondovima Europske unije prije pristupa pregovaranju o punopravnom članstvu. O tim aspektima u nastavku teksta piše autor dr. MLADEN STANIČIĆ, ravnatelj Instituta za međunarodne odnose.
Autor: Mladen Staničić, ravnatelj Instituta za međunarodne odnose

Sadržaj

Hrvatska i Europska unija- što nakon avisa
Autor: Mladen Staničić

Stručni članak

Hrvatska je 21. veljače 2003. poslala službenu molbu za primanje u punopravno članstvo u Europsku uniju. Vijeće Europske unije je 14. travnja 2003. dalo mandat Europskoj komisiji za izradu mišljenja (avisa) o hrvatskom zahtjevu za članstvo. Europska komisija je 10. srpnja 2003. poslala Upitnik sa 4560 pitanja i potpitanja, na koje je Hrvatska odgovorila 9. listopada iste godine. Nakon toga Europska je komisija procjenjivala koliko je Hrvatska u svim segmentima društveno-političkoga i gospodarskoga života blizu ili daleko od standarda Europske unije te je 20. travnja 2004. dala pozitivnu ocjenu - pozitivan avis. To je sada glavna osnova za daljnju proceduru od priznavanja statusa kandidata do određivanja datuma za početak pregovora o usklađivanju zakonodavstva RH s acquis communautaireom1. U ovom trenutku Hrvatskoj se pruža mogućnost pristupa mnogim fondovima Europske unije prije pristupa pregovaranju o punopravnom članstvu. O tim aspektima u nastavku teksta piše autor dr. MLADEN STANIČIĆ, ravnatelj Instituta za međunarodne odnose.

Prava roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju
Autor: Ana Šašić Šojat

Stručni članak

U članku se razmatraju prava roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, ukazuje se na neka neriješena pitanja takvih roditelja koji obavljaju obrtničku ili drugu samostalnu djelatnost te daje primjer obračuna plaće roditelja koji radi s polovicom punog radnog vremena.

Osnivački izdaci - rashod ili nematerijalna imovina
Autor: Vladimir Cindori

Stručni članak

U stručnoj literaturi, ali i u praksi, osnivački izdaci se ponekad prikazuju kao rashod, a ponekad kao nematerijalna imovina. Da bi se razriješila ova dvojba, potrebno je pobliže odrediti osnivačke izdatke u duhu pozitivnih zakonskih propisa, a potom konzultirati Međunarodne računovodstvene standarde, osobito MRS-38. O tim aspektima osnivačkih izdataka, autor šire piše u nastavku teksta ovog članka.

Zasnivanje zakupa poslovnog prostora

Stručni članak

U Informatoru 5235, od 8.5.2004. objavili smo prvi dio ovog članka u kojem smo pisali o pravilima zasnivanja zakupa poslovnog prostora, propisanih člankom 6. Zakona o zakupu poslovnog prostora (Nar. nov., br. 91/ 96 i 124/97), za poslovne prostore u vlasništvu Republike Hrvatske, općina, gradova, županija i Grada Zagreba, te pravnih osoba u njihovu vlasništvu ili pretežitom vlasništvu. U drugom dijelu članka autorica piše o subjektima ugovora o zakupu poslovnog prostora - zakupodavcu i zakupniku, te o objektu zakupa.

Prijeboj (kompenzacija)
Autor: Jelena Čuveljak

Stručni članak

U Informatoru broj 5235 od 8. 5. 2004. g. pisali smo o pretpostavkama za prijeboj, posebno o izjavi o prijeboju, vrstama prijeboja, o prijeboju kad je potraživanje zastarjelo te o uračunavanju ispunjenja prijebojem. U nastavku pišemo o uzajamnosti potraživanja kao pretpostavki za prijeboj o specifičnostima prijeboja s ustupljenim potraživanjem, o isključenju prijeboja te o mogućnostima prijeboja u stečajnom postupku.

Postupak teritorijalnih promjena određivanja i promjena granica općina, gradova i županija
Autor: Štefanija Kasabašić

Stručni članak

Predmet ovog članka su odredbe Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 10/97, 124/97, 50/98 - Odluka USRH, 68/98, 22/99, 42/99 - Odluka USRH, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03 i 175/03) kojima se utvrđuje postupak teritorijalnih promjena, odnosno postupak promjene granica općina, gradova i županija. Autorica u članku ukazuje na određene dvojbe u primjeni tog Zakona te iznosi određena stajališta kako interpretirati te odredbe.

Postupak pred Europskim sudom za ljudska prava - pravo na odluku u razumnom roku i pravo na poštivanje doma
Sud: Europski sud za ljudska prava

SENTENCE

Propust Države ugovornice da ustroji svoj pravni sustav tako da onemogući opstrukciju ovrhe konačnih presuda njezinih sudova, omogućilo je situaciju u kojoj je podnositeljica bila spriječena koristiti se svojim domom za dugo razdoblje što predstavlja povredu prava na dom i prava na donošenje odluke u razumnom roku.

Upravni akt- mirovanje studentskih obveza
Sud: Upravni sud

SENTENCE

Rješenje fakulteta o zahtjevu studenta za mirovanje studentskih obveza jest upravni akt.

Parnični postupak - prethodno pitanje - ovlasti suda
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Sudeći prema zahtjevu službenika da mu se na ime uvećane plaće isplati određeni iznos, sud može o postojanju prava službenika na uvećanu plaću odlučiti kao o prethodnom pitanju.

Ovršni postupak - privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Neosnovan je prijedlog za određivanje privremene mjere zabrane upisa dioničkom društvu, odluka glavne skupštine društva u trgovačkom registru jer takva ovlast suda ne proizlazi niti iz odredaba Ovršnog zakona, a niti iz odredaba Zakona o trgovačkim društvima.

Odgovornost države za ratnu štetu
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Za ratnu štetu prouzročenu neprijateljskim granatiranjem, koju je pretrpio pripadnik specijalne jedinice Ministarstva unutarnjih poslova, Republika Hrvatska ne odgovara niti prema općim, niti prema posebnim propisima.

Postupak utvrđivanja alkohliziranosti na radnom mjestu

Vi pitate - mi odgovaramo

Na koji se način može utvrditi alkoholiziranost na radnom mjestu?

Stjecanje bez osnove

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li osoba koja je Hrvatskom fondu za privatizaciju, na temelju ugovora o kupnji dionica s popustom uz obročnu otplatu na rok od 20 godina, platila i dionice trgovačkog društva koje je u međuvremenu otišlo u stečaj, tražiti povrat novca plaćenog za te dionice na temelju stjecanja bez osnove?

PDV na zatezne kamate

Vi pitate - mi odgovaramo

Plaća li se porez na dodanu vrijednost na zateznu kamatu obračunanu i naplaćenu iz dužničkovjerovničkih odnosa dva poduzetnika?

Zabilježba spora

Vi pitate - mi odgovaramo

Vodi se parnica radi isplate novčanog duga iz ugovora. Može li tužitelj zatražiti da se u zemljišnoj knjizi na nekretnini tuženika upiše zabilježba spora?

Filteri