List Informator
UVODNIK
Odgovornost članova nadzornog odbora i uprave
U broju 5529 Informatora, od 3. ožujka 2007. g., objavljen je vrlo aktualan i inspirativan članak akademika Jakše Barbića »Nadzorni odbori i ministri«. Taj članak potaknuo je našeg autora, prof. dr. sc. Matu Babića, da iznese neke ekonomske aspekte upravljanja poduzećem, odnosa vlasništva i upravljanja, te o ulozi pojedinih tijela, prije svega nadzornog (u nekim sustavima upravnog) odbora i uprave poduzeća u procesu upravljanja. Akademik Barbić je glede problema nadzornih odbora i sudjelovanja ministara dao mišljenje s pravnog aspekta. Autor će se koncentrirati na ekonomski aspekt i to prije svega sa stajališta mikroekonomske teorije i teorije upravljanja, iznoseći bitan element kod izbora članova nadzornih odbora, a to je pitanje odgovornosti za poslovanje trgovačkog društva.
Autor: prof. dr. sc. Mate Babić
Sadržaj
Stručni članak
U broju 5529 Informatora, od 3. ožujka 2007. g., objavljen je vrlo aktualan i inspirativan članak akademika Jakše Barbića »Nadzorni odbori i ministri«. Taj članak potaknuo je našeg autora, prof. dr. sc. Matu Babića, da iznese neke ekonomske aspekte upravljanja poduzećem, odnosa vlasništva i upravljanja, te o ulozi pojedinih tijela, prije svega nadzornog (u nekim sustavima upravnog) odbora i uprave poduzeća u procesu upravljanja. Akademik Barbić je glede problema nadzornih odbora i sudjelovanja ministara dao mišljenje s pravnog aspekta. Autor će se koncentrirati na ekonomski aspekt i to prije svega sa stajališta mikroekonomske teorije i teorije upravljanja, iznoseći bitan element kod izbora članova nadzornih odbora, a to je pitanje odgovornosti za poslovanje trgovačkog društva.
Stručni članak
Prvo savjetovanje Novog informatora ove godine održano je u prepunoj dvorani Sheraton hotela Zagreb, 7. ožujka 2007. godine, a bilo je posvećeno zakonskim novinama na području pravnog režima nekretnina, a prije svega pitanju daljnje odgode povjerenja u zemljišne knjige i učinaka odgode povjerenja na pravni promet nekretninama.
Stručni članak
Prof. dr. sc. Boris Buklijaš je u svojoj knjizi Kolektivno radno pravo obuhvatio pravnu materiju koja do sad u nas nije obrađivana u jednoj posebnoj knjizi. Pisano je i razlagano o pojedinim institucijama koje ulaze u okvir kolektivnog radnog prava, ili u sklopu pojedinih udžbenika i publikacija, ali cjelovitog djela koje bi bilo potpuno posvećeno rečenoj materiji nije bilo. Utoliko je ovaj rad nadasve aktualan i znači svojevrsno osvježenje u našoj recentnoj pravnoj literaturi.
Stručni članak
Prema odredbama Zakona o Registru godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 47/03 - u nastavku teksta: Zakon) i Pravilnika o Registru godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 49/03 i 41/04 - u nastavku teksta: Pravilnik) poslovni subjekti - obveznici poreza na dobit: poduzetnici, banke i štedionice te društva za osiguranje, obvezni su svake godine predavati godišnje financijske izvještaje za prethodnu godinu u Registar godišnjih financijskih izvještaja. Krajnji rok za predaju tih izvještaja za 2006. godinu je 31. ožujka 2007. godine, sukladno čl. 10. Zakona. Kako se ispravno oblikuju financijski izvještaji i popunjavaju obrasci prema vrsti obveznika, autorice šire pišu u nastavku.
Stručni članak
Ovršnim postupkom porezno tijelo prisilno naplaćuje od dužnika - pravnih i fizičkih osoba, poreze i ostala javna davanja o kojim vodi analitičku evidenciju. U nadležnim ispostavama, službenici Porezne uprave provode postupak ovrhe, i to donošenjem rješenja o pljenidbi novčanih sredstava poreznog dužnika koje ima na računu kod banke ili druge financijske organizacije. Rješenje o ovrsi s nalogom za plaćanje poreznog duga i troškova ovrhe, dostavlja se ovršeniku na adresu njegova sjedišta odnosno prebivališta ili uobičajenog boravišta. Porezni dužnici mogu podnijeti pisani zahtjev kojim traže odgodu naplate poreza ako za to postoje objektivni i opravdani razlozi. O odgodi ovrhe, a na temelju podnesenog pisanog zahtjeva poreznog dužnika, odlučuje ravnatelj Porezne uprave donošenjem rješenja kojim se zahtjev uvažava ili odbija. O tome što treba sadržavati zahtjev za odgodu ovrhe poreznog duga, kome se podnosi te pod kojim se uvjetima porezni dug iznimno može otpisati kao nenaplativ, piše autorica.
Stručni članak
U Informatoru br. 5532 od 14. ožujka 2007. objavili smo prvi dio članka »Pravo na rodiljni dopust i naknadu plaće«, u kojem smo pisali o načinu provedbe propisa koji reguliraju pravo na rodiljni dopust i naknadu plaće korisnicima tog dopusta te smo započeli s oglednim primjerima načina izračuna naknade plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta. U ovom broju nastavljamo s obradom teme i donosimo nove primjere načina izračuna naknade plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta do jedne godine djetetova života, od jedne do tri godine djetetova života, naknadu plaće kada se rodiljni dopust nastavlja na bolovanje zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom te u slučaju korištenja stanke za dojenje djeteta, a sve prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 85/06, 105/06 – ispr. i 118/06), Pravilniku o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 120/06 i 136/06) i Zakonu o radu (Nar. nov., br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04, 137/04 – proč. tekst i 68/05 – Odluka USRH).
Stručni članak
Članak se bavi praktičnom primjenom Zakona o pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br. 172/03) kao i odredbama kojima je uređeno računanje rokova u Zakonu o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91, 103/96 – Odluka USRH). Osim toga, autorica iznosi stajalište da Zakon o pravu na pristup informacijama predstavlja samo jedan, neizbježan i minimalan instrument s pomoću kojega se može razvijati kvalitetna komunikacija između pojedinaca, u najširem smislu te riječi, i tijela javne vlasti, dajući za primjer radnje kojima Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u svome radu ostvaruje kvalitetnu komunikaciju s javnošću. Nadalje, u članku dajemo prikaz konkretnog slučaja iz prakse o ostvarivanju prava na pristup informacijama, kao i Odluku Upravnog suda Republike Hrvatske broj US-10951/2006 od 21. prosinca 2006. godine koja se odnosi upravo na taj slučaj te se tekstom nastoji dati daljnji doprinos razvoju prakse na iznimno važnom području ostvarivanja subjektivnog prava na pristup informacijama. Članak se, na određeni način, nastavlja na članak autora mr. sc. Ivana Šprajca, pod naslovom »Primjena Zakona o pravu na pristup informacijama – O zanimljivom slučaju računanja rokova prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku«, objavljen u Informatoru br. 5504 od 6. prosinca 2006. godine.
SENTENCE
Spornim porezima posredno se vlasnicima nekretnina nameće obveza njihovog korištenja, a takvo ograničenje prava vlasništva na nekretninama prelazi okvir Ustavom dopuštenih ograničenja prava vlasništva jer nije učinjeno zbog ostvarenja legitimnog cilja propisanog Ustavom niti je razmjerno prirodi potrebe za ograničenjem.
SENTENCE
Za određivanje ovrhe na drugim predmetima ovrhe nije uvjet da se naplata po računu ovršenika prethodno nije mogla provesti.
SENTENCE
Nije dopuštena tužba za utvrđenje postojanja tužiteljeve tražbine kad je ona već dospjela i tužitelj je može ostvariti isticanjem kondemnatornog zahtjeva.
Vi pitate - mi odgovaramo
Upisan sam više od 20 godina u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine iako nisam nikada bio u njezinom posjedu. Je li činjenica zemljišnoknjižnog upisa sama za sebe dovoljna za stjecanje vlasništva dosjelošću, jer postoje tvrdnje da se vlasništvo stječe upisom u zemljišnu knjigu?
Vi pitate - mi odgovaramo
Je li moguće, kada o tome postoji sporazum roditelja, izvan suda sklopiti nagodbu o iznosu za uzdržavanje maloljetne djece, a kako bi se izbjegli možebitni troškovi sudskog postupka?
Vi pitate - mi odgovaramo
Stranke su načinile ugovor o diobi nekretnine, kojim nisu obuhvaćeni svi uknjiženi suvlasnici. Može li se predmetni ugovor o diobi provesti u zemljišnoj knjizi u odnosu na suvlasnike koji su stranke tog ugovora ili je pak potreban sporazum svih suvlasnika?
Vi pitate - mi odgovaramo
Plaća li se porez na dodanu vrijednost na priređivanje igara na sreću i klađenja?