List Informator
UVODNIK
Ulazak u Europsku uniju i uspostavljanje našega novog pravnog sustava osnivaizuzetno obvezuju i pravnu profesiju
O potrebi i načinu provođenja reforme našeg pravosuđa, za čitatelje Informatora, govorili su brojni čelnici u Vladi i lokalnoj samoupravi, označivši 2007. godinu kao rok do kojega taj obimni posao treba i završiti. Razgovaramo s dr. sc. Sinišom RODINOM, profesorom na katedri za Europsko javno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, o tome što nam, u stvari, donosi i na što nas obvezuje usklađivanje nacionalnog pravnog sustava s onim u Europskoj uniji.
Sadržaj
Stručni članak
O potrebi i načinu provođenja reforme našeg pravosuđa, za čitatelje Informatora, govorili su brojni čelnici u Vladi i lokalnoj samoupravi, označivši 2007. godinu kao rok do kojega taj obimni posao treba i završiti. Razgovaramo s dr. sc. Sinišom RODINOM, profesorom na katedri za Europsko javno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, o tome što nam, u stvari, donosi i na što nas obvezuje usklađivanje nacionalnog pravnog sustava s onim u Europskoj uniji.
Stručni članak
Komparativnim prikazom obuhvaćena je Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Nar. nov., br. 69/93, 87/93, 16/94 i 11/96)1 koja je bila na snazi do 4. srpnja 2004. godine i Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Nar. nov., br. 91/04) koja je stupila na snagu 5. srpnja 2004. godine. Ovim radom nastojalo se prikazati promjene do kojih je došlo donošenjem nove Tarife, i to kroz kratko navođenje tarifnih brojeva (u nastavku teksta: Tbr.) i bez prepisivanja samog tekstualnog dijela opisa radnje, već samo navođenje osnovnih pojmova i razlika tabličnim prikazom. Valja naglasiti da su novousvojenom Tarifom uvedene nagrade i naknade za pojedine radnje koje nisu bile predviđene ranije važećom Tarifom (primjerice prijedlozi za izdvajanje nezakonitih dokaza u kaznenom postupku) te je u tom slučaju takva radnja napisana kosim slovima.
Stručni članak
U Informatoru broj 5241 od 29. svibnja 2004. objavili smo prvi nastavak obrade teme o primjeni Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91 i 103/96 - Odluka USRH) s posebnim osvrtom na postupak ostvarivanja prava na doplatak za djecu prema odredbama Zakona o doplatku za djecu (Nar. nov., br. 94/01). U prvom nastavku pisali smo o načelima ZUP-a, stankama i dostavi te o aktima tijela koja rješavaju o pravu doplatka za djecu. U ovom, drugom, nastavku pišemo o institutu povra-ćaja u prijašnje stanje, te o pokretanju postupka o prethodnom pitanju i dokazivanju u postupku ostvarivanja prava doplatka za djecu. Istovremeno donosimo i ogledne primjere akata, odnosno zaključaka koji se donose u postupku ostvarivanja prava doplatka za djecu.
Stručni članak
U praksi se otvorilo pitanje primjenjuju li se i u postupku u zemljišnoknjižnim stvarima odredbe Zakona o parničnom postupku1 o tome tko u tom postupku može biti opunomoćenik. Pitanje je, naime, može li to biti samo osoba određena u članku 89.a ZPP-a ili i osoba izvan tog kruga. Osim odgovora na to pitanje u članku su obrazložene odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama koje se odnose na odbacivanje neurednog i nepotpunog prijedloga za upis u zemljišne knjige. Ujedno se daje i ogledni primjer rješenja o odbacivanju prijedloga za upis u zemljišnu knjigu.
Stručni članak
U praksi sve veću pozornost izaziva pitanje redovitog smanjenja temeljnog kapitala u društvima kapitala (d.d. i d.o.o.), i to kad se takvo smanjenje obavlja s namjenom za isplatu (povrat) članovima društva. Postavlja se, pritom, pitanje razloga za smanjenje koji mogu biti: a) povlačenje suvišnog kapitala; b) izbjegavanje oporezivanja dividende novouvedenim porezom na dohodak od kapitala 15% s primjenom od 1. 1. 2001.; c) izbjegavanje troškova revizije osnivanja pri rasporedu dobiti u temeljni kapital; d) neki drugi razlozi. Autor članka, na primjerima iz prakse, razmatra usklađenost, odnosno neusklađenost tih postupaka s važećim propisima od kojih su neki neprecizni i dvojbeni pa dopuštaju različite interpretacije.
Stručni članak
Zajednička pričuva je namjenski vezana zajednička imovina svih koji su suvlasnici nekretnine, namijenjena za pokriće troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova. U članku se razmatra pravna priroda zajedničke pričuve kao nesamostalne zaklade.
SENTENCE
Nakon isteka roka od pet godina od dana kad je rješenje postalo izvršno ne može se donijeti zaključak o dozvoli izvršenja tog rješenja ni u slučaju kad je prijašnji zaključak o dozvoli izvršenja, koji je bio donesen unutar roka od pet godina, u žalbenom postupku poništen.
SENTENCE
Sudsku odluku može uz propisane pretpostavke izraditi i potpisati drugi sudac, a ne onaj koji ju je donio, samo ako je ta odluka prethodno objavljena.
SENTENCE
Obrtnik odgovara za obveze iz obrta cjelokupnom svojom imovinom, a ne samo imovinom unesenom u obrt, a ovrha protiv ovršenika obrtnika mogla bi se provesti nad njegovom imovinom, osim na stvarima i pravima koja su nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba obrtnika i osoba koje je prema zakonu dužan uzdržavati, te alata, strojeva i drugih predmeta koji su ovršeniku obrtniku nužni za obavljanje obrtničke djelatnosti.
SENTENCE
Dizalo ugrađeno u nekretninu je pertinencija nekretnine.
SENTENCE
Ponašanje kupca u prodavaonici poslodavca, kojom prilikom je ozlijeđen radnik, dio je rizika posla, a ne djelovanje treće osobe, koje bi poslodavca oslobađalo od odgovornosti za štetu koju je pretrpio radnik.
SENTENCE
Ako je posebnim zakonom za prekršaj propisana mogućnost i primjene zaštitne mjere, sud i upravno tijelo koje vodi prekršajni postupak samostalno odlučuju rješenjem o prekršaju o potrebi i ispunjavanju zakonom propisanih uvjeta za njezinu primjenu, stoga u tome nije vezan prijedlogom podnositelja zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
Vi pitate - mi odgovaramo
Jesmo li dužni dati prednost prigodom zasnivanja radnog odnosa u pučkom otvorenom učilištu hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata?
Vi pitate - mi odgovaramo
Može li vlasnik stana u drugoj državi koji ga zamijeni za veći stan u Hrvatskoj, a kojem bi to bilo stjecanje prve nekretnine u RH biti oslobođen od plaćanja poreza na promet nekretnina ili će možebitno snositi porez. na razliku u kvadraturi?
Vi pitate - mi odgovaramo
Koje su novosti iz nedavno donesenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama u vezi s nepotpunim prijedlozima za zemljišnoknjižni upis?