Informator broj 5659 od 31. svibnja 2008.

UVODNIK

100 godina od objavljivanja knjige »Današnja financijalna znanost« Stjepana Radića

Matica Hrvatska je 1908. objavila knjigu Stjepana Radića (1871.-1929.) pod nazivom »Današnja fi nancijalna znanost«. Navedena knjiga pripada u prvijence financijske literature, objavljene na hrvatskom jeziku, a u njoj je obrađena problematika fi nancijske aktivnosti države koja se izlagala na Pravnom fakultetu u Zagrebu, na kolegiju Financijalna znanost. Iako se nastava na jednoj visokoškolskoj ustanovi, o fi nancijskoj aktivnosti države, u Hrvatskoj izvodila od druge polovice 18. stoljeća (od 1769. godine na Političko-kameralnom studiju u Varaždinu, od 1772. u Zagrebu, a potom od 1776. na novoosnovanom Pravnom fakultetu) tek je 1900. objavljena prva knjiga o toj problematici na hrvatskom jeziku (Stjepan Posilović), a osam godina poslije i knjiga utemeljitelja Hrvatske pučke seljačke stranke, Stjepana Radića. Stjepan Radić je knjigom (jednom od mnogih) »Današnja financijalna znanost« želio ideje, spoznaje i shvaćanja koja je nalazio u literaturi na raznim europskim jezicima prenijeti hrvatskoj javnosti, jer je smatrao da će to koristiti razvoju javnog, posebice političkog života u Hrvatskoj. Tako opsežna publicistička djelatnost bila mu je potrebna i zato što su prihodi od objavljivanja i prodaje takvih djela, sve do 1908. godine, kad je izabran za narodnog zastupnika, odnosno do 1911. godine, kad je osnovao vlastitu knjižaru, bili jedini izvor prihoda kojima je uzdržavao svoju obitelj.1 U povodu 90-e obljetnice tiskanja navedene knjige, HAZU je 1998. organizirala znanstveni skup i izdala Zbornik radova »Današnja financijalna znanost«. Iz tog Zbornika, uz nešto kraćenja, prenosimo »Prikaz i ocjenu knjige Stjepana Radića – Današnja financijalna znanost« koji je dao prof. dr. Božidar Jelčić. Na to smo se odlučili, s obzirom na to da sličnosti i razlike koje su zaokupljale političare onog vremena oko porezne politike, postoje i danas.
Autor: dr. sc. Božidar Jelčić

Sadržaj

Odgovornost poslodavca za štetu prouzročenu radniku na radu
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Sječa stabala u šumi opasna je djelatnost, pa za štetu, nastalu radniku obavljanjem takve djelatnosti, odgovara poslodavac prema načelu uzročnosti, a prema općim propisima obveznog prava

Privatizacija – poslovni prostor
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Postojanje ugovora o zakupu nije zapreka za stjecanje prava vlasništva poslovnog prostora nastalog prenamjenom zajedničkih dijelova zgrade, kad su ispunjene ostale pretpostavke za takvo stjecanje prema odredbi članka 372. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

Parnični postupak – prethodno pitanje
Sud: Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Sud koji odlučuje o glavnoj stvari može ili sâm riješiti prethodno pitanje, ako posebnim propisima nije drukčije određeno, ili odrediti prekid postupka dok sud ili drugo nadležno tijelo riješi to prethodno pitanje

Prekid upravnog postupka
Sud: Upravni sud Zagreb

SENTENCE

Ako je protiv podnositelja zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo na temelju odredbe članka 8. stavak 1. točka 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu, pokrenut kazneni postupak, potrebno je prekinuti upravni postupak

Lokalna samouprava – mandat vijećnika

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li vijećnik županijske skupštine koja je raspuštena 2006. podnijeti gradskom vijeću zahtjev za aktiviranje mandata u 2008.?

Pravo na obiteljsku mirovinu

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li punoljetni sin (40 godina), koji je nezaposlen i lošeg zdravstvenog stanja, ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu iza smrti svoje majke, koja je bila korisnica mirovine?

Javna nabava

Vi pitate - mi odgovaramo

Mora li se u postupku javne nabave zahtijevati jamstvo za ozbiljnost ponude. Ako se mora, uzima li se, prilikom određivanja visine jamstva za ozbiljnost ponude, u obzir vrijednost nabave s porezom na dodanu vrijednost ili bez nje?

Oporezivanje plodouživanja

Vi pitate - mi odgovaramo

Suprug i ja suvlasnici smo poslovnog prostora. Vlasnik sam društva s ograničenom odgovornošću čiji je direktor moj suprug. U predmetnom poslovnom prostoru bi navedeno trgovačko društvo trebalo obavljati uredske poslove. Željeli bismo osnovati pravo plodouživanja na tom poslovnom prostoru u korist spomenutog trgovačkog društva i to bez naknade. Kakav bi bio porezni tretman takve situacije, i to s gledišta supruga i mene kao fizičkih osoba - suvlasnika nekretnine - koje osnivaju pravo plodouživanja, odnosno navedenog trgovačkog društva?

Filteri