List Informator
UVODNIK
Prekogranična suradnja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Prekogranična suradnja lokalnih jedinica država koje međusobno graniče, u raznim poslovima kao što su poslovi prostornog uređenja, transporta, prometa, poboljšanja lokalne infrastrukture, šumarstva, poljoprivrede, vodoprivrede, energetike, zdravstva, gospodarstva i zapošljavanja, trgovine, turizma, obrazovanja te kulture, uobičajena je među državama članicama Vijeća Europe odnosno Europske unije, kao i drugim državama. Dr. sc. Mario Jelušić, docent Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu raspravlja o načelnim pitanjima prekogranične suradnje lokalnih jedinica različitih država slijedeći odredbe Europske okvirne konvencije o prekograničnoj suradnji teritorijalnih jedinica ili vlasti, te Europske povelje o lokalnoj samoupravi i hrvatskih propisa o prekograničnoj suradnji.
Autor: dr. sc. Mario Jelušić
Sadržaj
Stručni članak
Prekogranična suradnja lokalnih jedinica država koje međusobno graniče, u raznim poslovima kao što su poslovi prostornog uređenja, transporta, prometa, poboljšanja lokalne infrastrukture, šumarstva, poljoprivrede, vodoprivrede, energetike, zdravstva, gospodarstva i zapošljavanja, trgovine, turizma, obrazovanja te kulture, uobičajena je među državama članicama Vijeća Europe odnosno Europske unije, kao i drugim državama. Dr. sc. Mario Jelušić, docent Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu raspravlja o načelnim pitanjima prekogranične suradnje lokalnih jedinica različitih država slijedeći odredbe Europske okvirne konvencije o prekograničnoj suradnji teritorijalnih jedinica ili vlasti, te Europske povelje o lokalnoj samoupravi i hrvatskih propisa o prekograničnoj suradnji.
Stručni članak
Razmatraju se odredbe Ovršnog zakona kojima se regulira sudjelovanje javnih bilježnika o ovrsi, prodaje pokretnina u ovršnom postupku putem javnog komisionara s naglaskom na osnivanje i rad javnog komisionara te odredbe kojima se propisuje vođenje očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku.
Stručni članak
Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (Nar. nov., br. 141/06) stupio je na snagu 4. siječnja 2007. godine. Budući da su tim Zakonom regulirani uloga i svrha unutarnje revizije, autor u članku piše o posebnostima pravnog položaja unutarnjeg revizora koji obavlja isključivo poslove unutarnje revizije, te razmatra njegov položaj u odnosu na Zakon o državnim službenicima (Nar. nov., br. 92/05 i 142/06).
Stručni članak
Ugovor o osiguranju života sa ulaganjem u investicijske fondove razlikuju se od klasičnog osiguranja života sa štednom komponentom. Radi se o ulaganju u investicijske fondove u kombinaciji s rizikom osiguranjem života. Naime, udjeli u investicijskim fondovima čine pričuvu pokrića ugovora o osiguranju i ugovaratelj osiguranja snosi rizik takvog ulaganja jer od vrijednosti udjela u investicijskom fondu ovisi i visina osigurateljeve naknade koja se isplaćuje korisniku osiguranja.
Stručni članak
Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 92/04, 141/04 - ispr. i 150/04 - ispr.) zaključen je 2. srpnja 2004. godine između Vlade RH i Sindikata. Ugovorne strane imenovale su Zajedničku komisiju za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora (u nastavku teksta: Zajednička komisija). Sjedište Zajedničke komisije je pri Središnjem državnom uredu za upravu, Maksimirska 63, u Zagrebu. Svrha postojanja Zajedničke komisije je da svojim tumačenjima olakša ugovornim stranama primjenu odredaba zaključenog Kolektivnog ugovora i osigura pravilno i jednako postupanje u vezi s otvorenim pitanjima ostvarivanja ugovorenih prava državnih službenika i namještenika. U nastavku, stoga, donosimo tumačenja Zajedničke komisije s četrnaeste sjednice, održane 23. siječnja 2007. godine. Napominjemo da smo u Informatoru broj 5527 od 24. veljače 2007. g. objavili tumačenja s 12. i 13. sjednice Zajedničke komisije.
Stručni članak
Mirovinsko osiguranje u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98-92/05) i pripadajućim podzakonskim propisima. Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj obuhvaća: obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (1. stup), obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (2. stup) i dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (3. stup). Za razliku od prvog stupa zasnovanog na međugeneracijskoj solidarnosti gdje zaposleni izdvajaju za mirovine današnjih umirovljenika, drugi i treći stup zasniva se na sustavu kapitalizirane osobne štednje. Sustav mirovinskog osiguranja u kojem se uplaćeni doprinosi kapitaliziraju predstavlja sustav u kojem zaposleni štede kako bi osobno osigurali sredstva za svoju mirovinu. Tema ovog članka odnosi se na način kako ulagati u mirovinske fondove odnosno kako kapitalizirati uložena sredstva prije prijenosa u izabrano mirovinsko osiguravajuće društvo.
SENTENCE
Dugo trajanje postupka za povrat imovine dane na privremeno korištenje, nametnulo je prekomjerni pojedinačni teret i time poremetilo pravičnu ravnotežu koju je potrebno uspostaviti između prava podnositelja zahtjeva na mirno uživanje svojega vlasništva i općeg interesa.
SENTENCE
Carinarnica je ovlaštena utvrditi točnost podataka podnesenih uz carinsku prijavu te procijeniti o kakvoj se vrsti vozila radi, bez obzira na dokumentaciju o proizvodnji i kupnji vozila.
SENTENCE
Ako je sud mjesno nadležan u vrijeme primitka tužbe (prijedloga za otvaranje stečaja), on i nadalje ostaje mjesno nadležan za postupanje neovisno o tome je li tuženik (stečajni dužnik) tijekom postupka promijenio svoje sjedište, pa čak i u slučaju kada je zakonom propisana isključiva mjesna nadležnost suda.
SENTENCE
Za davanje avala dovoljan je potpis neke osobe na licu mjenice, osim ako je u pitanju potpis trasanta ili trasata. Za postojanje i pravovaljanost avala na licu mjenice nije potrebno izražavanje posebnim izrazom „per aval” ili sličnim izrazom.
Vi pitate - mi odgovaramo
Izmjenom Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz srpnja 2006. godine (Nar. nov., br. 141/06) odgođena je zaštita povjerenja na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu na dan stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (1. siječnja 1997. godine) do 1. siječnja 2010. godine. U isto vrijeme nije došlo do izmjene članka 224. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama. Znači li to da je na nekretninama koje nisu bile u društvenom vlasništvu nastupila zaštita povjerenja u zemljišne knjige?
Vi pitate - mi odgovaramo
Za koje je podatke, iz godišnjih financijskih izvještaja društava za osiguranje, potrebna pisana suglasnost društva, da ti podaci budu javno dostupni?
Vi pitate - mi odgovaramo
Je li u zemljišnim knjigama dopuštena zabilježba ugovora o uputi (asignaciji)?