Početna > Novosti

Vijesti

×
×

Tražene pojmove odvajati tipkom ENTER

Primjer: ovrha na nekretnini (ENTER) odgoda (ENTER)

Upisom pojedinog pojma ili niza pojmova pretražujete sve sadržaje u svim padežnim varijantama.

Napredna pretraga

U naprednoj pretrazi koristite Booleove operatore (AND, OR, NOT).

Odaberite vremenski raspon dokumenata koje želite pronaći ili tražite po područjima.

Napredna pretraga
    Pojmovi
    Razdoblje:
  • ×
  • ×

Ožujak / 2005

23.03.2005.

Predstojeća reforma sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj

Na dnevnom redu 13. sjednice Hrvatskog sabora, koja se održava 9.-11., 16.-18., 23., 24., te 30. i 31. ožujka i 1. travnja 2005. g., su i prijedlozi zakona koji čine temelj reforme lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj. Stoga autorica Nives Kopajtich-Škrlec, dipl. iur., načelnica Odjela za ustrojstvo lokalne i područne (regionalne) samouprave u Središnjem državnom uredu za upravu, piše o biti i sadržaju tih zakona, i to Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Konačnom prijedlogu Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

19.03.2005.

Upravljanje znanjem

Znanje je složen resurs koji obuhvaća talent, umijeće, iskustvo, intuiciju, know-how, know-what i međuljudske, odnosno organizacijske odnose. Znanje i ostali neopipljivi resursi moraju imati specifičan tretman. Upravljanje znanjem može se ukratko opisati akronimom koji na engleskom glasi DNA (Define, Nurture, Allocate), a u prijevodu riječ je o definiranju, kultiviranju i alociranju. Ljudi, odnosno njihovi kreativni potencijali omogućavaju u značajnoj mjeri funkcioniranje ekonomije znanja. Nova ekonomija, odnosno ekonomija znanja karakteristična je za razvijene zemlje. Autor mr. sc. Marinko Kovačić u članku piše o upravljanju znanjem kao intelektualnim kapitalom na primjeru velikih i uspješnih svjetskih kompanija.

16.03.2005.

Državni suverenitet i članstvo u Europskoj uniji

U Ustavu Republike Hrvatske, u njegovim temeljnim odredbama, upisano je da je suverenitet neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv, a prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja. Također, sadržava i načela da Sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj, o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime te o udruživanju u saveze s drugim državama. Te saveze Republika Hrvatska sklapa zadržavajući suvereno pravo da sama odlučuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa. Stvaranje Europske unije i naše očekivanje da postanemo punopravna članica, nameće pitanje - dolazi li time do drukčijeg poimanja suverenosti? Svoje viđenje u razgovoru za naš list iznosi dr. sc. IVAN ŠIMONOVIĆ, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

16.03.2005.

Nove olakšice za otvaranje obrta

U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva (u nastavku teksta: Ministarstvo) ovih je dana održana tiskovna konferencija na temu »Nove olakšice za otvaranje obrta« kojoj su nazočili g. Branko Vukelić, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva i g. Stjepan Šafran, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (u nastavku teksta: HOK) zajedno sa svojim suradnicima.

12.03.2005.

Sedam ozbiljnih prigovora sadržaju čl. 57 Prijedloga Zakona o sudovima

U članku se autor dr. sc. Siniša Rodin kritički osvrće na članak 57. Prijedloga Zakona o sudovima te, argumentirano, kroz sedam ozbiljnih prigovora, upućuje na moguće štetne utjecaje na napore za usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim, ako bi takav Prijedlog Zakona bio prihvaćen u zakonodavnom postupku.

09.03.2005.

Pravilnik o poštanskom sustavu javnog operatera

Daje se prikaz odredaba Pravilnika o poštanskom sustavu javnog operatora. U prikazu se prati sistematika Pravilnika pa se posebno razmatraju odredbe koje reguliraju poštanski sustav javnog operatora, mjerila, uvjete i postupak za otvaranje, zatvaranje i preseljenje poštanskih ureda. Nadalje se razmatraju mjerila za određivanje područja na kojima je javni operator obvezan osigurati prijam i uručenje poštanskih pošiljaka te odredbe o radnom vremenu poštanskih ureda s korisnicima poštanskih usluga.

09.03.2005.

Pučki pravobranitelj neovisan je i samostalan

Uvažavajući načela pravednosti i morala, ustavne i zakonske odredbe te međunarodne pravne akte o ljudskim pravima i slobodama, pučki pravobranitelj djeluje neovisno i samostalno. Na tim osnovama razmatra ugroženost prava i sloboda građana u odnosima s tijelima državne uprave i institucijama s javnim ovlastima, na koje oni ukazuju pojedinačno.  U slučajevima povrede prava, s elementima kaznenog djela, prekršaja ili povrede radne discipline, pučki pravobranitelj može predložiti pokretanje kaznenog, prekršajnog ili disciplinskog postupka. Hrvatskom saboru podnosi godišnji izvještaj o svome radu.  Kako te obveze i prava ostvaruje u svojemu djelovanju, za čitatelje našega lista govori gospodin JURICA MALČIĆ, pučki pravobranitelj.

02.03.2005.

Direktive Europske unije u području mirovinskog osiguranja

Najavljeni početak pregovora o članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji implicira i potrebu sagledavanja sadržaja i opsega usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s aktima Europske unije, koji čine njezinu pravnu stečevinu. Najvažniji takvi akti su direktive kojima države članice usklađuju svoje unutarnje zakonodavstvo i praksu u postupanju svojih institucija. Ti akti postoje i primjenjuju se i u području socijalne sigurnosti (osiguranja), čiji značajni dio čini mirovinsko osiguranje. Autor članka, mr. sc. MIHOVIL RISMONDO iz Zagreba daje prikaz direktiva Europske unije, čije se odredbe primjenjuju u mirovinskom osiguranju i s kojima će se zakonodavstvo hrvatskog mirovinsko

Arhiva

Arhiva

2024
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2023
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2022
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2021
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2020
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2019
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2018
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2017
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2016
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2015
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2014
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2013
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2012
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2011
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2010
Ožujak
2009
Srpanj Siječanj
2005
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača
2004
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2003
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača
2002
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj