1. Uvod

Na temelju članka 6. Zakona o pošti (Nar. nov., br. 172/03 i 15/04) ministar mora, turizma, prometa i razvitka donio je Pravilnik o poštanskom sustavu javnog operatora (u nastavku teksta: Pravilnik).

Pravilnik je objavljen u Narodnim novinama broj 5/05, a stupio je na snagu 19. siječnja 2005. godine.

Danom stupanja na snagu Pravilnika prestao je važiti Pravilnik o pošti (Nar. nov., br. 37/95, 89/95 i 5/96).

Pravilnikom se uređuje:

• poštanski sustav javnog operatora;
• mjerila, uvjeti i postupak za otvaranje, zatvaranje i preseljenje poštanskih ureda;
• mjerila za određivanje područja na kojima je javni operator obvezan osigurati prijam i uručenje poštanskih pošiljaka;
• radno vrijeme poštanskih ureda s korisnicima poštanskih usluga.

Odredbe Pravilnika uređuju poštanski sustav javnog operatora i one se primjenjuju samo na javnog operatora, ali ne i na druge davatelje poštanskih usluga.

Prema članku 11. Zakona o pošti, HP - Hrvatska pošta d.d. javni je operator, te kao javni operator ima pravo i obvezu obavljati sve univerzalne poštanske usluge na cijelom području Republike Hrvatske.

Sukladno članku 10. Zakona o pošti pod univerzalnim poštanskim uslugama podrazumijevaju se usluge prijama, prijenosa i uručenja:

• pismovnih pošiljaka mase do 2 kg i sekograma mase do 7 kg;
• paketa mase do 20 kg;
• poštanskih i brzojavnih uputnica;
• posebne usluge određene Zakonom o pošti i Pravilnikom o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga (preporučena pošiljka, žurna pošiljka, pošiljka s označenom vrijednošću i dr. ).

Univerzalne poštanske usluge moraju biti, pod jednakim uvjetima, dostupne svim korisnicima poštanskih usluga na cijelom području Republike Hrvatske.

Pravilnikom se uređuju način i uvjeti pod kojima je javni operator obvezan osigurati funkcioniranje poštanskog prometa, te propisuju mjerila kakvoće univerzalnih poštanskih usluga koju javni operator mora osigurati svim korisnicima poštanskih usluga.

Odredbe Pravilnika usklađene su s odgovarajućim Direktivama Europske zajednice koje uređuju područje poštanskih usluga.

2. Poštanski sustav javnog operatora

Člankom 3. Pravilnika definiran je pojam poštanskog sustava kao skup objekata, ljudskih resursa, opreme, prijevoznih i drugih sredstava kojima javni operator osigurava funkcioniranje poštanskog prometa i obavljanje poštanskih usluga na području Republike Hrvatske.

Javni operator obvezan je uspostaviti, održavati i razvijati poštanski sustav koji osigurava obavljanje univerzalnih poštanskih usluga na cijelom području Republike Hrvatske, na način propisan odredbama akata Svjetske poštanske unije, Zakona o pošti, Pravilnika o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga i ovog Pravilnika.

Takva obveza javnog operatora proizlazi iz odredaba Zakona o pošti.

Prema članku 11. Zakona o pošti HP - Hrvatska pošta d.d., kao javni operator, ima pravo i obvezu obavljati sve univerzalne poštanske usluge na cijelom području Republike Hrvatske.

Člankom 10. stavak 3. Zakona o pošti propisano je da univerzalne poštanske usluge moraju biti, pod jednakim uvjetima, dostupne svim korisnicima na cijelom području Republike Hrvatske.

Da bi se osigurala provedba te zakonske odredbe, javni operator obvezan je uspostaviti poštanski sustav na način propisan Pravilnikom.

Člankom 4. Pravilnika definiran je pojam javne poštanske mreže, te propisane obveze javnog operatora vezane uz javnu poštansku mrežu.

Pod javnom poštanskom mrežom podrazumijevaju se poštanski uredi, poštanska središta i drugi objekti, te poštanski kovčežići, oprema, prijevozna i druga sredstva javnog operatora koji su međusobno povezani u jedinstvenu tehničko-tehnološku cjelinu, radi pružanja univerzalnih poštanskih usluga na cijelom području Republike Hrvatske.

Javna poštanska mreža dio je poštanskog sustava, a javni operator je obvezan javnu poštansku mrežu uspostaviti, održavati i razvijati sukladno mjerilima propisanim Pravilnikom.

Prema članku 26. Zakona o pošti javni operator obvezan je, uz uvjete određene tim Zakonom, omogućiti pristup svojoj mreži ostalim davateljima poštanskih usluga.

Pitanje pristupa javnoj poštanskoj mreži uređeno je člankom 11. Direktive 97/67 EZ od 15. prosinca 1997. godine. Prema odredbama tog članka korisnicima i davateljima univerzalnih poštanskih usluga treba se osigurati pristup javnoj poštanskoj mreži pod transparentnim i ne diskriminirajućim uvjetima.

Uvjete i cijenu pristupa javnoj poštanskoj mreži treba urediti javni operator svojim općim aktom.

Da bi se osigurali što objektivniji uvjeti pristupa javnoj poštanskoj mreži, suglasnost na opći akt javnog operatora daje Vijeće za poštanske usluge.

Na temelju te zakonske odredbe svaki davatelj univerzalnih poštanskih usluga može zahtijevati pristup javnoj poštanskoj mreži, a način i uvjeti pristupa uređuju se ugovorom sklopljenim između javnog operatora i zainteresiranog davatelja univerzalnih poštanskih usluga.

Javni operator može odbiti zahtjev za pristup javnoj poštanskoj mreži samo u slučaju:

• ako bi se time ugrozilo obavljanje poštanskih usluga javnog operatora;
• ako davatelj univerzalnih poštanskih usluga, koji je podnio zahtjev za pristup javnoj poštanskoj mreži, ne prihvati cijenu i uvjete određene općim aktom javnog operatora.

Prema članku 26. stavak 5. Zakona o pošti, sporove vezane uz pristup javnoj poštanskoj mreži rješavat će Vijeće za poštanske usluge.

Ustrojstvo poštanskih ureda

Člankom 5. i 6. Pravilnika uređeno je pitanje ustrojstva poštanskih ureda.

Prema članku 5. stavak 1. Pravilnika, pod poštanskim uredom podrazumijeva se poslovni prostor u kojemu javni operator obavlja poštanske usluge.

Poštanski ured posluje pod određenim brojem i nazivom koje određuje javni operator, s tim da se naziv poštanskog ureda određuje prema nazivu naselja u kojemu se nalazi sjedište ureda.

Člankom 5. stavak 4. do 12. Pravilnika propisano je ustrojstvo poštanskih ureda.

Poštanske usluge neposredno korisnicima poštanskih usluga pružaju:

• poštanski ured s dostavnim područjem;
• poštanski ured bez dostavnog područja;
• sezonski poštanski ured;
• ugovorni poštanski ured;
• pokretni poštanski ured.

Poštanski ured s dostavnim područjem obavlja poslove prijama i uručenja poštanskih pošiljaka, te poslove otpreme pošiljaka iz poštanskog ureda i preuzimanja poštanskih pošiljaka za poštanski ured. Taj poštanski ured, za razliku od drugih poštanskih ureda, ima svoje dostavno područje - područje na kojemu obavlja dostavu poštanskih pošiljaka primateljima.

Poštanski ured bez dostavnog područja ne obavlja dostavu poštanskih pošiljaka primateljima. On se, u pravilu, osniva u mjestima u kojima posluje više poštanskih ureda, (od kojih je barem jedan dostavni poštanski ured), a obavlja poslove prijama pošiljaka od korisnika, te poslove otpreme pošiljaka iz poštanskog ureda i preuzimanja pošiljaka za poštanski ured. U ovom poštanskom uredu može se obavljati i uručenje poštanskih pošiljaka (npr. uručenje poštanskih pošiljaka za koje je primatelju ostavljena obavijest o prispijeću pošiljke).

Sezonski poštanski ured posluje u određenom vremenskom razdoblju tijekom godine, a otvara se zbog povećane potražnje za uslugama (npr. za vrijeme turističke sezone i si.).

Taj poštanski ured obavlja, u pravilu, poslove poštanskog ureda bez dostavnog područja. On nema svoje dostavno područje i ne obavlja dostavu poštanskih pošiljaka primateljima na njihovu adresu.

Ugovorni poštanski ured posluje na temelju ugovora sklopljenog između javnog operatora i pravne, odnosno fizičke osobe.

Ugradnjom ugovornog poštanskog ureda u Pravilnik daje se mogućnost da poštanske usluge mogu obavljati pravne i fizičke osobe, s tim da te usluge obavljaju u ime i za račun javnog operatora.

Takav način obavljanja poštanskih usluga praktičan je posebno za one poduzetnike koji, osim svog temeljnog poslovanja (npr. benzinska crpka, kiosk i si.) žele obavljati poštanske usluge.

Ugovorni poštanski uredi postoje u nekim europskim državama (npr. Mađarska i dr.) i pokazali su se kao vrlo racionalno i praktično rješenje.

Naime, korisnicima se na taj način osigurava veća dostupnost poštanskih ureda, javni operator nema troškove ulaganja u poslovni prostor, troškove radne snage i dr., a osoba koja obavlja poštanske usluge ostvaruje dodatnu zaradu.

Uvjeti, način i postupak za otvaranje ugovornih poštanskih ureda uređuju se pravilnikom kojeg donosi javni operator.

Međusobni odnosi između javnog operatora i osobe koja obavlja poštanske usluge u ugovornom poštanskom uredu, uređuju se ugovorom.

Pokretni poštanski ured obavlja poslovanje u, za tu svrhu, prilagođenom i posebno opremljenom prijevoznom sredstvu, a poštanske usluge obavlja u više naseljenih mjesta. U svakom mjestu obavlja poštanske usluge u isto vrijeme, svaki radni dan ili u određene dane.

Pokretni poštanski ured je praktično rješenje za slabo naseljena područja gdje, zbog malog broja stanovnika, nema opravdanja za poslovanje klasičnog poštanskog ureda.

Pokretni poštanski ured posluje, u pravilu, u sastavu određenog poštanskog ureda s dostavnim područjem.

U praksi se pokazalo da je takav poštanski ured bio optimalno rješenje za pružanje poštanskih usluga na području na kojemu se, za vrijeme Domovinskog rata i neposredno nakon njega, znatno smanjio broj stanovnika.

S obzirom na to, da u našoj državi postoji velik dio područja koji je slabo naseljen, uspostavljanjem pokretnih poštanskih ureda znatno bi se povećala dostupnost poštanskih ureda i olakšalo korisnicima obavljanje poštanskih usluga. Za javnog operatora to je financijski povoljnije rješenje od otvaranja klasičnog poštanskog ureda.

U sastavu poštanskog ureda može poslovati izdvojeni šalter.

Izdvojeni šalter posluje u sastavu određenog poštanskog ureda, a otvara se privremeno, za vrijeme trajanja određenih događaja na kojima se okuplja veći broj građana (npr. izložbe, sajmovi i si.).

Pod poštanskim uredima se prema Pravilniku smatraju i izmjenični poštanski ured i poštanski ured carinjenja. Ti poštanski uredi ne osnivaju se zbog neposrednog pružanja poštanskih usluga korisnicima, već obavljaju određene poslove vezane uz međunarodni poštanski promet.

Izmjenični poštanski ured obavlja poslove preuzimanja, razrade i otpreme poštanskih pošiljaka u međunarodnom poštanskom prometu. To, u stvari, znači da sve poštanske pošiljke koje prispijevaju iz inozemstva prvo dolaze u izmjenični poštanski ured. Također, preko izmjeničnog poštanskog ureda se sve poštanske pošiljke otpremaju u inozemstvo.

Izmjenični poštanski ured obavlja i određene poslove posredovanja u prijevozu poštanskih pošiljka od jedne strane poštanske uprave za drugu poštansku upravu.

Javni operator obvezan je ustrojiti najmanje jedan, a može i više izmjeničnih poštanskih ureda. Sada te poslove obavlja samo jedan izmjenični poštanski ured koji posluje u Zagrebu.

Poštanski ured carinjenja obavlja poslove podnošenja na carinski i devizni pregled poštanskih pošiljaka u međunarodnom poštanskom prometu. Taj pregled obavljaju carinici, a radnici javnog operatora obavljaju određene poslove pripreme pošiljaka za carinski i devizni pregled (upisivanje podataka o pošiljkama u odgovarajuće isprave, otvaranje pošiljaka prije pregleda i zatvaranje nakon obavljenog pregleda i si.).

Poštanski ured carinjenja može obavljati i poslove prijama poštanskih pošiljka koje korisnici šalju u inozemstvo.

Javni operator osniva poštanske urede carinjenja sporazumno s Carinskom upravom Republike Hrvatske.

Člankom 10. stavak 2. Pravilnika propisana su mjerila prema kojima javni operator mora ustrojiti mrežu poštanskih ureda na području Republike Hrvatske.

U tom smislu javni operator treba osigurati poslovanje:

• jednog poštanskog ureda u prosjeku na površini najviše do 50 km2;
• jednog poštanskog ureda u prosjeku za najviše 4000 stanovnika.

Prosječan broj stanovnika i prosječna površina, odnosi se na cijelo područje Republike Hrvatske.

Ta mjerila značajna su zbog toga što se njima osigurava najmanje postojeća razina dostupnosti poštanskih ureda korisnicima poštanskih usluga. To ujedno znači da javni operator ne može smanjiti postojeći broj poštanskih ureda.

Međutim, ta mjerila dopuštaju javnom operatoru uspostavljanje racionalnije mreže poštanskih ureda, posebice osnivanjem ugovornih poštanskih ureda i uspostavljanjem pokretnih poštanskih ureda.

Radi usporedbe dajemo prikaz mreže poštanskih ureda u pojedinim europskim državama.

 

Izvor: Statistika Svjetske poštanske unije 2002. godine.

Prema članku 6. Pravilnika javni je operator obvezan urediti ustrojstvo poštanskih ureda tako da osigura funkcioniranje poštanskog prometa i obavljanje poštanskih usluga na način propisan aktima Svjetske poštanske unije, Zakonom o pošti, Pravilnikom o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga i ovim Pravilnikom.

Ustrojstvo poštanskih središta

Člankom 7. Pravilnika propisane su obveze javnog operatora vezane uz ustrojstvo poštanskih središta

Poštansko središte obavlja poslove preuzimanja, prijevoza, razrade i otpreme poštanskih pošiljaka.

U tom smislu poštansko središte:

• preuzima poštanske pošiljke iz poštanskog ureda;
• obavlja prijevoz poštanskih pošiljaka iz poštanskih ureda do poštanskog središta i od poštanskog središta za poštanske urede;
• razrađuje poštanske pošiljke u poštanskom središtu;
• obavlja prijevoz poštanskih pošiljaka između pojedinih poštanskih središta.

Javni operator obvezan je ustrojiti poštanska središta tako da osigura funkcioniranje poštanskog prometa i obavljanje poštanskih usluga na način propisan aktima Svjetske poštanske unije, Zakonom o pošti, Pravilnikom o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga i ovim Pravilnikom.

3.Mjerila, uvjeti i postupak za otvaranje, zatvaranje i preseljenje poštanskih ureda

Člancima 10. i 11. Pravilnika, propisani su uvjeti i postupak za otvaranje, zatvaranje i preseljenje poštanskih ureda.

Prema čanku 10. stavak 1. Pravilnika, javni operator obvezan je otvarati poštanske urede tako da pokrivenost područja poštanskim uredim zadovoljava mjerila o kakvoći poštanskih usluga koja su propisana Pravilnikom o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga i ovim Pravilnikom.

Stavkom 4. ovog članka propisana su sljedeća mjerila za otvaranje poštanskih ureda:

• pokrivenost područja s poštanskim uredima propisana stavkom 2. ovog članka;
• potrebe korisnika;
• mjerila kakvoće obavljanja univerzalnih poštanskih usluga propisana odredbama Pravilnika o općim uvjetima i ovim Pravilnikom;
• opravdanost investicije prema očekivanom rezultatu poslovanja poštanskog ureda;
• posebni uvjeti (turistička mjesta, prometna povezanost i si.).

Prema stavku 5. ovoga članka, javni je operator obvezan otvoriti najmanje jedan poštanski ured na području svakog grada i općine, te drugim većim naseljima, za koje se na temelju prednje navedenih mjerila utvrdi potreba za otvaranje poštanskog ureda.

Iznimno, javni operator nije obvezan otvoriti poštanski ured na području općine ako postojeća mreža poštanskih ureda može zadovoljiti propisana mjerila kakvoće.

Poznato je da je u Republici Hrvatskoj relativno velik broj općina od kojih neke imaju vrlo mali broj stanovnika - manji od nekih većih naselja. Zbog toga javni operator nije obvezan otvoriti poštanski ured u svakoj općini.

Međutim, prigodom odlučivanja o otvaranju poštanskog ureda javni operator mora se pridržavati propisanih mjerila kakvoće, da bi javna poštanska mreža bila pod jednakim uvjetima dostupna svim korisnicima na području Republike Hrvatske.

Stavcima 6. do 8. ovoga članka, predviđena je mogućnost da javni operator može otvoriti poštanski ured na zahtjev zainteresirane pravne osobe, tijela državne uprave ili lokalne, odnosno područne samouprave.

Pritom su propisani različiti uvjeti, ovisno o tome hoće li poštanski ured poslovati s gubitkom ili ne.

U oba je slučaja javni operator obvezan izraditi elaborat o opravdanosti otvaranja poštanskog ureda, s tim da

troškove njegove izrade snosi podnositelj zahtjeva.

Kad se elaboratom utvrdi da će poštanski ured poslovati s gubitkom, javni operator može otvoriti poštanski ured, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva podmiruje gubitak.

U tom slučaju javni operator i podnositelj zahtjeva trebaju sklopiti ugovor kojim se uređuje pitanje pokrivanja gubitka u poslovanju poštanskog ureda.

U oba navedena slučaja uvjet za otvaranje poštanskog ureda je i da podnositelj zahtjeva snosi troškove izgradnje i opremanja poštanskog ureda ili osigura potreban poslovni prostor i opremu.

Člankom 11. Pravilnika propisani su uvjeti i postupak za zatvaranje i preseljenje poštanskog ureda.

Javni operator može poštanski ured zatvoriti i preseliti pod uvjetom da:

• korisnicima poštanskih usluga osigura razinu kakvoće obavljanja poštanskih usluga propisanu Pravilnikom;
• pribavi suglasnost Vijeća za poštanske usluge.

Prije donošenja odluke o zatvaranju i preseljenju poštanskog ureda javni operator obvezan je izraditi elaborat o načinu obavljanja poštanskih usluga nakon zatvaranja ili preseljenja poštanskog ureda.

Iz elaborata mora biti vidljivo na koji će način javni operator osigurati propisanu razinu kakvoće obavljanja poštanskih usluga, na području gdje zatvara, odnosno seli poštanski ured.

Suglasnost Vijeća za poštanske usluge, kao neovisnog regulatornog tijela, potrebna je da bi se na što objektivniji način procijenila opravdanost zatvaranja, odnosno preseljenja poštanskog ureda.

Suglasnost Vijeća za poštanske usluge nije potrebna kad se radi o preseljenju poštanskog ureda na području istog mjesta ili zatvaranju poštanskog ureda u mjestu u kojemu posluje više poštanskih ureda.

U tom slučaju javni je operator obvezan o tome samo izvijestiti Vijeće za poštanske usluge.

Javni operator može privremeno zatvoriti ili privremeno preseliti poštanski ured (npr. zbog preuređenja i si. ) pod uvjetom da:

• korisnicima poštanskih usluga osigura razinu kakvoće obavljanja poštanskih usluga propisanu Pravilnikom;
• obavijesti Vijeće za poštanske usluge o namjeri privremenog zatvaranja, odnosno privremenog preseljenja poštanskog ureda, te o ponovnom otvaranju poštanskog ureda.

Javni operator ne mora izvijestiti Vijeće za poštanske usluge kad se radi o privremenom zatvaranju ili preseljenju poštanskog ureda do 60 dana.

4. Mjerila, za određivanje područja na kojima je javni operator obvezan osigurati prijam i uručenje poštanskih pošiljaka

Člankom 3. točka 1. Direktive 97/67 EZ-a od 15. 12. 1997. godine propisano je, da su države članice Europske unije dužne osigurati pravo korisnika na univerzalne poštanske usluge, uključujući i stalno davanje poštanskih usluga na cijelom području države.

Prema stavku 3. ovog članka Direktive EZ-a, države trebaju osigurati jednu dostavu u stambeni ili poslovni prostor svake fizičke Ili pravne osobe i to svakog radnog dana, a najmanje pet puta tjedno.

Države mogu od tog pravila odstupiti samo kad se radi o posebnim okolnostima ili zemljopisnim uvjetima, s tim da se takvo odstupanje uredi nacionalnim zakonodavstvom.

Člankom 6. stavak 1. Zakona o pošti, propisano je da se mjerila zadostavu poštanskih pošiljaka trebaju propisati Pravilnikom o poštanskom sustavu javnog operatora.

U tom su smislu, člankom 12. i 13. Pravilnika, propisana mjerila za određivanje područja na kojemu je javni operator obvezan osigurati dostavu poštanskih pošiljaka.

Pod dostavom poštanskih pošiljaka podrazumijeva se uručenje poštanskih pošiljaka na adresu primatelja.

Prema članku 12. Pravilnika, javni je operator obvezan odrediti područja na kojima obavlja dostavu poštanskih pošiljaka sukladno mjerilima propisanim ovim Pravilnikom, s tim da dostavom moraju biti obuhvaćena sva naseljena mjesta u Republici Hrvatskoj.

Pod dostavnim područjem podrazumijeva se područje na kojemu se obavlja dostava poštanskih pošiljaka.

Dostavno područje određuje se, u pravilu, prema sjedištu poštanskog ureda s dostavnim područjem, a može biti uže i šire dostavno područje.

Javni je operator obvezan odrediti uže dostavno područje tako da ono obuhvaća mjesto, odnosno naselje u kojemu je sjedište poštanskog ureda.

Iznimno, uže dostavno područje može obuhvatiti dva ili više naselja, ako ona čine urbanističko cjelovito i neprekinuto područje.

Na užem dostavnom području javni je operator obvezan obavljati dostavu poštanskih pošiljaka najmanje svaki radni dan, od ponedjeljka do petka.

Šire dostavno područje obuhvaća područje koje se nalazi izvan užeg dostavnog područja.

Na širem dostavnom području javni je operator obvezan obavljati dostavu poštanskih pošiljaka, u pravilu, svaki drugi radni dan. Iznimno, za izuzetno rijetko naseljeno područje javni operator je obvezan osigurati dostavu pošiljaka najmanje dva puta tjedno.

Odredbama članka 12. Pravilnika ukinuto je najšire dostavno područje, na kojemu se dostava pošiljaka obavljala dva puta tjedno, a koje je postojalo prema članku 31. Pravilnika o pošti. Međutim, i prema odredbama novog Pravilnika javni operator može organizirati obavljanje dostave pošiljaka dva puta tjedno, uz uvjet da se radi o izuzetno rijetko naseljenom području.

Člankom 12. stavak 9. Pravilnika predviđena je mogućnost da javni operator može organizirati dostavu poštanskih pošiljaka iz jednog poštanskog ureda ili drugog ustrojstvenog dijela javne poštanske mreže, za dos- tavna područja više poštanskih ureda.

Uvjet za takvo ustrojstvo dostave poštanskih pošiljaka je da to bude racionalnije za javnog operatora, a za korisnike poštanskih usluga to ne smije biti nepovoljnije, odnosno time se ne smije smanjiti dotadašnja razina kakvoće dostave poštanskih pošiljaka.

Prije uvođenja takvog ustrojstva dostave poštanskih pošiljaka javni operator obvezan je izraditi elaborat o opravdanosti ustroja dostave, te pribaviti suglasnost Vijeća za poštanske usluge.

Člankom 12. stavak 11. Pravilnika uređeno je pitanje obavljanja prijama poštanskih pošiljaka na dostavnom području.

Javni operator obvezan je, na širem dostavnom području, obavljati prijam poštanskih pošiljaka mase do 1 kg i označene vrijednosti do 500,00 kuna, osim brzojavnih uputnica.

Poslove prijama poštanskih pošiljaka obavlja poštonoša prigodom obavljanja dostave poštanskih pošiljaka.

Ta je mogućnost posebice pogodna za korisnike koji stanuju izvan mjesta u kojemu posluje poštanski ured, jer svoje pošiljke ne moraju nositi u poštanski ured, već ih mogu predati svom poštonoši.

Člankom 26. Pravilnika, propisana je obveza javnog operatora da podjelu dostavnog područja, prema mjerilima propisnim Pravilnikom, mora uskladiti najkasnije u roku jedne godine nakon stupanja na snagu Pravilnika.

Propisivanje takvog roka je nužno jer je ustroj dostavnih područja, prema novim mjerilima, opsežan posao, za koji je potrebno određeno vremensko razdoblje.

Člankom 13. Pravilnika propisane su obveze javnog operatora vezane uz postavljanje poštanskih kovčežića.

Poštanski kovčežić je kovčežić koji postavlja javni operator na mjestima pogodnim za korisnike (zgrada, stup i si.), u koje oni mogu ubaciti obične pismov- ne pošiljke da bi ih javni operator otpremio, odnosno uručio primateljima.

Poštanski kovčežići smatraju se dijelom javne poštanske mreže, a u funkciji su prijama poštanskih pošiljaka.

Stoga su Pravilnikom propisana mjerila za postavljanje poštanskih kovčežića te uvjeti vezani uz preuzimanje i otpremu poštanskih pošiljaka iz poštanskih kovčežića.

Javni operator obvezan je postaviti jedan poštanski kovčežić za prosječno 900 stanovnika. Prosječan broj stanovnika odnosi se na cijelo područje Republike Hrvatske.

Javni je operator također obvezan osigurati preuzimanje poštanskih pošiljaka iz svakog poštanskog kovčežića (pražnjenje kovčežića), najmanje svaki radni dan, odnosno svaki dan kad se obavlja dostava poštanskih pošiljaka na dostavnom području na kojemu se nalazi poštanski kovčežić.

Na širem dostavnom području pražnjenje poštanskih kovčežića obavlja poštonoša prigodom obavljanja dostave poštanskih pošiljaka. Stoga se ti poštanski kovčežići prazne u one dana kad se obavlja i dostava poštanskih pošiljaka (svaki drugi dan, odnosno dva puta tjedno)

Na užem dostavnom području kovčežići se moraju prazniti najmanje jedanput dnevno, svaki radni dan.

Na svakom poštanskom kovčežiću mora biti označeno vrijeme zadnjeg pražnjenja u tijeku dana, odnosno dani pražnjenja, ako je poštanski kovčežić postavljen na širem dostavnom području.

Oznaka vremena pražnjenja na poštanskom kovčežiću značajno je, kako za korisnike, tako i za javnog operatora.

Ako korisnici ubace pošiljke u poštanski kovčežić prije pražnjenja onda će one biti otpremljene istoga dana.

Ako korisnici ubace pošiljke nakon pražnjenja, pošiljke neće biti otpremljene istog dana, a ujedno se, za jedan dan, produljuje rok za prijenos i uručenje pošiljaka, propisan člankom 38. Pravilnika o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga.

5. Radno vrijeme poštanskih ureda s korisnicima poštanskih usluga

Člancima 14. - 24. Pravilnika, uređeno je pitanje radnog vremena poštanskih ureda s korisnicima poštanskih usluga (u nastavku teksta: radno vrijeme).

Člankom 14. Pravilnika propisana su mjerila za određivanje radnog vremena.

Prigodom određivanja radnog vremena javni operator treba se pridržavati sljedećih mjerila:

• potrebe korisnika poštanskih usluga;
• propisana mjerila kakvoće obavljanja univerzalnih poštanskih usluga;
• učinkovita uporaba sredstava javnog operatora;
• posebni uvjeti.

Prema članku 15. Pravilnika potrebe korisnika za poštanskim uslugama utvrđuju se na temelju:

• podataka o broju obavljenih poštanskih usluga u poštanskom uredu, tijekom određenog vremenskog razdoblja (sat, dan, tjedan, mjesec i si.);
• anketiranjem korisnika poštanskih usluga.

Podaci o broju obavljenih poštanskih usluga nalaze se u statističkim pokazateljima i odgovarajućim izvješćima o poslovanju javnog operatora. Za određeno kraće vremensko razdoblje, (npr. broj usluga obavljenih tijekom sata, dana, tjedna i si.), podaci o broju usluga mogu se utvrditi neposrednim snimanjem broja primljenih pošiljaka ili iz računalnog sustava javnog operatora.

Anketiranjem korisnika, javni operator može utvrditi potrebe korisnika poštanskih usluga vezane uz radno vrijeme, te doznati jesu li korisnici zadovoljni s postojećim radnim vremenom i predlažu li određene promjene radnog vremena.

Člankom 16. Pravilnika objašnjeno je da se pod mjerilima kakvoće obavljanja univerzalnih poštanskih usluga smatraju mjerila propisana odredbama Zakona o pošti, Pravilnika o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga i ovog Pravilnika.

To znači da javni operator mora, prigodom odlučivanja o radnom vremenu, poštivati odredbe o kakvoći obavljanja univerzalnih poštanskih usluga, posebice odredbe kojima se uređuje dostupnost poštanskih ureda korisnicima poštanskih usluga.

Člankom 17. Pravilnika propisano je da se učinkovita uporaba sredstava javnog operatora utvrđuje na temelju podataka o rezultatima poslovanja poštanskog ureda.

Učinkovita uporaba rezultata javnog operatora je značajno mjerilo za određivanje radnog vremena, jer je javni operator obvezan, osim o potrebama korisnika, voditi računa i o svom financijskom poslovanju, te o prihodima i troškovima poslovanja poštanskog ureda.

Člankom 18. Pravilnika objašnjeno je što se smatra posebnim uvjetima vezanim uz određivanje radnog vremena.

Posebnim uvjetima smatraju se, kako povećana, tako i smanjena potražnja korisnika za poštanskim uslugama.

Povećana potražnja korisnika za poštanskim uslugama nastaje osobito u turističkim mjestima, za vrijeme turističke sezone. U tom je razdoblju javni operator obvezan radno vrijeme uskladiti s potrebama korisnika te produljiti postojeće radno vrijeme s npr. 19.00 sati na, npr. 21.00 ili 22.00 sata ili prema potrebi i dulje.

Smanjena potražnja korisnika za poštanskim uslugama prisutna je u određenom vremenskom razdoblju (npr. zimsko razdoblje u turističkim mjestima), ili u određene dane (npr. subota, dan uoči blagdana i si.).

Radno vrijeme u tijeku dana

Prema članku 19. Pravilnika, radno vrijeme u tijeku dana može biti:

• neprekidno (00.00 do 24.00 sata),
• cjelodnevno (npr. od 08.00 do 19.00 sati);
• jednokratno (npr. od 08.00 do 15.00 sati ili od 10.00 do 17.00 sati)
• dvokratno (npr. od 08.00 do 12.00 i do 16.00 do 19.00 sati)
• radno vrijeme u skraćenom trajanju (npr. od 09.00 do 11.00 sati).

Javni operator obvezan je osigurati najmanje:

• neprekidno radno vrijeme svaki dan u tjednu, u jednom poštanskom uredu na području glavnog grada Republike Hrvatske. Na zahtjev mjerodavnih tijela državne uprave, javni operator treba takvo radno vrijeme odrediti i u drugim mjestima, s tim da podnositelj zahtjeva podmiruje gubitak poštanskog ureda, na temelju ugovora sklopljenog s javnim operatorom. U praksi je takvo radno vrijeme određeno na graničnim prijelazima.
• cjelodnevno radno vrijeme javni operator treba odrediti za poštanske urede, u pravilu, u gradovima. Iznimno, javni operator nije obvezan odrediti cjelodnevno radno vrijeme u manjim gradovima, pod uvjetom da se, na temelju mjerila propisanih za određivanje radnog vremena, utvrdi da ne postoji potreba za takvim radnim vremenom.
• u svim drugim poštanskim uredima javni operator može odrediti jedno od Pravilnikom predviđenih radnih vremena (jednokratno, dvokratno i si.) Pritom mora voditi računa o propisanim mjerilima (potrebe korisnika, učinkovita uporaba sredstava i dr.).

Radno vrijeme u skraćenom trajanju predviđeno je za manje poštanske urede u kojima, zbog relativno malog broja usluga, jedan radnik obavlja poslove u poštanskom uredu (npr. od 09.00 do 11.00 sati), a ostatak vremena obavlja poslove dostave poštanskih pošiljaka na adresu primatelja.

Tjedno radno vrijeme

Prema članku 3. točka 3. alineja 1. Direktive 97/67 EZ-a od 15. prosinca 1997. godine, države članice Europske unije moraju svojim nacionalnim zakonodavstvom obvezati davatelje univerzalnih poštanskih usluga da, usluge prijama poštanskih pošiljaka obavljaju svakog radnog dana, a najmanje pet puta tjedno.

Temeljem takve odredbe Direktive EZ-a člankom 20. Pravilnika, propisana je obveza javnog operatora da u svim poštanskim uredima odredi poslovanje najmanje svaki radni dan, od ponedjeljka do petka, s tim da u pravilu poštanski ured ima isto radno vrijeme svaki radni dan, osim u dane uoči blagdana.

Javni operator treba odrediti rad subotom u onim poštanskim uredima koji imaju cjelodnevno radno vrijeme. Ako u mjestu ima više poštanskih ureda onda najmanje jedan mora poslovati i subotom.

Javni operator može odrediti rad subotom i u drugim poštanskim uredima, vodeći računa o potrebama korisnika i svojim obvezama vezanim za npr. ugovorene rokove prijenosa s pojedinim korisnicima poštanskih usluga i si.

Direktive EZ-a ne propisuju obvezu rada subotom već su to pitanje prepustile nacionalnim zakonodavstvima.

Pravilnikom je predviđen rad pojedinih ureda i subotom jer je dosadašnje iskustvo pokazalo da korisnici obavljaju usluge i subotom, posebice u prijepodnevnim satima u većim gradovima.

Radno vrijeme subotom je u interesu korisnika, a ujedno je financijski isplativo za javnog operatora.

Člankom 20. stavak 1. točka 3. Pravilnika predviđeno je da javni operator može, u dane uoči blagdana, odrediti kraće radno vrijeme. Pritom javni operator treba voditi računa o smanjenoj potražnji korisnika za poštanskim uslugama.

U dosadašnjoj praksi se pokazalo da je, u danima uoči blagdana, posebice u poslijepodnevnim satima, znatno smanjena potražnja korisnika za poštanskim uslugama.

Sukladno tome javni operator može odrediti kraće radno vrijeme i u onim poštanskim uredima koji posluju subotom. Skraćeno radno vrijeme subotom postojalo je i prije donošenja Pravilnika i ono se pokazalo dobrim rješenjem za javnog operatora te prihvatljivim rješenjem za korisnike poštanskih usluga.

Člankom 21. Pravilnika propisana su mjerila za određivanje radnog vremena u turističkim mjestima.

Poznato je, da se tijekom turističke sezone povećava potražnja za poštanskim uslugama u turističkim mjestima.

Stoga je javni operator obvezan radno vrijeme poštanskih ureda u turističkim mjestima prilagoditi potrebama turista.

Člankom 22. Pravilnika uređeno je radno vrijeme pokretnih poštanskih ureda.

Već je spomenuto da pokretni poštanski ured posluje u više naseljenih mjesta te da u svakom mjestu obavlja poštanske usluge u isto vrijeme.

Tim člankom Pravilnika određeno je da ugovorni poštanski ured mora poslovati najmanje dva sata dnevno, u svakom mjestu u kojemu obavlja poštanske usluge.

Člankom 23. Pravilnika propisano je radno vrijeme za dostavu poštanskih pošiljaka.

Javni operator obvezan je odrediti radno vrijeme za dostavu poštanskih pošiljaka, s tim da na užem dostavnom području dostavu pošiljaka mora obavljati najmanje svaki radni dan, od ponedjeljka do petka.

Na širem dostavnom području javni operator mora obavljati dostavu poštanskih pošiljaka najmanje svaki drugi dan. Člankom 12. stavak 8. Pravilnika, dana je mogućnost javnom operatoru, da za posebno rijetko naseljena mjesta, dostavu poštanskih pošiljaka može obavljati dva puta tjedno.

Javni operator može odrediti da pojedini poštanski uredi obavljaju dostavu poštanskih pošiljaka i subotom, ovisno o potrebama korisnika i mjerilima propisanim Pravilnikom o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga i ovim Pravilnikom.

Člankom 24. Pravilnika uređen je postupak za donošenje i objavljivanje odluke o radnom vremenu.

Odluku o radnom vremenu poštanskih ureda donosi javni operator na temelju mjerila propisanim Pravilnikom, a uz prethodnu obavijest Vijeću za poštanske usluge.

Odredba o potrebi izvješćivanja Vijeća za poštanske usluge o radnom vremenu, ugrađena je u Pravilnik da bi se, putem neovisnog regulatornog tijela, osigurali interesi korisnika poštanskih usluga te jamčilo obavljanje univerzalnih poštanskih usluga pod jednakim uvjetima na cijelom području Republike Hrvatske, a kako to nalažu odredbe članka 10. stavak 3. Zakona o pošti.

U slučaju kad se Odlukom o radnom vremenu ne poštuju mjerila propisana Pravilnikom, Vijeće za poštanske usluge treba, najkasnije u roku 30 dana od primitka Odluke, naložiti javnom operatoru usklađivanje radnog vremena s propisanim mjerilima.

Podaci o radnom vremenu poštanskih ureda moraju biti dostupni korisnicima poštanskih usluga.

U tom je smislu javni operator obvezan radno vrijeme poštanskih ureda objaviti u svom službenom glasilu i na svojoj Internet stranici.

Obavijest o radnom vremenu s korisnicima poštanskih usluga također mora biti istaknuta na ulazu u poštan- skiured.

Člankom 25. Pravilnika propisana je obveza javnog operatora da, na prikladan način, izvijesti korisnike poštanskih usluga o otvaranju, zatvaranju i preseljenju poštanskih ureda, kao i o svim promjenama vezanim uz ustrojstvo dostavnih područja.