Tom prigodom naglašeno je da Ministarstvo i u 2005. godini intenzivno potiče razvoj obrtništva sa svrhom pojednostavljivanja postupaka, posebice kad je u pitanju otvaranje obrta uz što manje administriranja i smanjenje administrativnih troškova.

U tom je smislu donesen novi akt - Rješenje o cijeni obrtnice kojim se cijena sa 500,00 kuna po obrtnici smanjuje na 200,00 kuna.

Nastavljena je i uspješna suradnja s Hrvatskom obrtničkom komorom gdje se, između ostalog, pokreće inicijativa za izradu novog Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima kojim će biti uređeno da za neka zanimanja iz vezanih i povlaštenih obrta neće postojati obveza polaganja majstorskog ispita. Za izradu takvog Pravilnika konzultirat će se nadležna ministarstva, HOK i strukovna udruženja (npr. iz područja djelatnosti graditeljstva, zdravstva i dr.). Naime, položeni majstorski ispit, u vezanim i povlaštenim obrtima, znači da je kandidat osposobljen za samostalno vođenje obrta kao i da može, između ostalog, osposobljavati naučnike u praktičnom radu i naukovanju u tom obrtu.

Namjera takve liberalizacije u vezanim obrtima i povlaštenim obrtima, da se i dalje zadrži sadašnji trend otvaranja novih obrta od cca. 5-7,0 tisuća u godini, s krajnjom svrhom da ta brojka naraste do konačnih 15-20 tisuća novih obrta u godini.

Za poticaje u razvoju obrta planirano je u ovoj godini izdvajanje novčanih sredstava iz proračuna u iznosu od 17,7 milijuna kuna, što je za nekih 23% više nego u 2004. godini.

Što se tiče obrtničkog registra ažuriraju se podaci i namjera je da se svi ti podaci presele u FINU za ONE STOP SHOP, s time da će podaci o broju obrtnika biti prvi u sklopu tog projekta.

U međuvremenu započeo je i preliminarni posao oko izmjena i dopuna postojećeg Zakona o obrtu (Nar. nov., br. 49/03 - proč. tekst) s namjerom da se ozakoni pojednostavljenje postupaka oko registriranja obrtničke djelatnosti kao i da se obrtnika rastereti nepotrebnog administriranja i samim time ostavi više prostora i vremena obrtniku da razvija poslovne aktivnosti u sklopu svog obrta.

Više rada i angažmana oko izmjena i dopuna postojećeg Zakona o obrtu bit će na dnevnom redu rada Ministarstva čim se ažurira i završi baza podataka obrtnog registra.

Predsjednik HOK-a, g. Stjepan Šafran, izrazio je zadovoljstvo s postojećom suradnjom s nadležnim Ministarstvom. Zahvaljujući daljnjoj liberalizaciji obrta, uvođenja olakšica (smanjenje rokova i pojednostavljenje postupka otvaranja obrta) dovodi do daljnjeg suzbijanja sive ekonomije kao i povećanja broja zaposlenih u obrtu koji ni danas nije približno jednak kao u usporedivim zemljama-članicama Europske unije.

Osim toga istaknuo je da je uvođenje jedinstvenog sustava obrazovanja u srednjim školama temelj daljnjeg razvitka obrtništva u Republici Hrvatskoj.

Jedan od zajedničkih projekata u 2005. godini Ministarstva, HOK-a i HUP-a upis je mladih ljudi za školovanje za ona zanimanja koje traži gospodarstvo, a ne škole za popunjavanje obrazovnih kvota.

Predstavnica HOK-a, gđa Olga Lui, je u nastavku konferencije istakna da je napravljena analiza nekih obrtničkih zanimanja koja su jednostavno nestala s tržišta rada poradi tehnoloških promjena i inovacija. Primjerice, za zanimanje automehaničar izvršene su izmjene u obrazovanju s obzirom na izmjenu tehnologija u vozilima i automobilskoj industriji.

U nastavku konferencije g. Vukelić je is-taknao da je s obzirom na približavanje Republike Hrvatske Europskoj uniji potrebno formiranje clustera kojim će se obrtnicima, između ostalog, omogućiti lakše poslovanje s poslovnim subjektima »u« i »iz« Europske unije. Da bi se to ostvarilo postoje razmišljanja da se educiraju cluster manageri. Za njihovu izobrazbu postoje mogućnosti korištenja sredstava iz fondova Europske