09.03.2005.

Pučki pravobranitelj neovisan je i samostalan

Uvažavajući načela pravednosti i morala, ustavne i zakonske odredbe te međunarodne pravne akte o ljudskim pravima i slobodama, pučki pravobranitelj djeluje neovisno i samostalno. Na tim osnovama razmatra ugroženost prava i sloboda građana u odnosima s tijelima državne uprave i institucijama s javnim ovlastima, na koje oni ukazuju pojedinačno.  U slučajevima povrede prava, s elementima kaznenog djela, prekršaja ili povrede radne discipline, pučki pravobranitelj može predložiti pokretanje kaznenog, prekršajnog ili disciplinskog postupka. Hrvatskom saboru podnosi godišnji izvještaj o svome radu.  Kako te obveze i prava ostvaruje u svojemu djelovanju, za čitatelje našega lista govori gospodin JURICA MALČIĆ, pučki pravobranitelj.

Informator: Gospodine Malčić, pučki je pravobranitelj, kao opunomoćenik Hrvatskog sabora, dužan štititi ustavna i zakonska prava građana u postupku pred tijelima državne uprave i pred tijelima s javnim ovlastima. U kojim su slučajevima, tijekom proteklog razdoblja, građani najčešće tražili zaštitu svojih prava?

Također, recite kakvo je stanje, glede toga, u županijama te na područjima posebne državne skrbi, primjerice u vezi s ostvarivanjem prava na obnovu kuća?

J. MALČIĆ: U protekla tri mjeseca, slično kao i čitave 2004. godine, pučki je pravobranitelj zaprimio najviše pritužbi građana u svezi s ostvarivanjem prava iz mirovinskog osiguranja i prava za obnovu te, nešto manje, iz imovinskih i stambenih odnosa.

Veliki broj pritužbi iz mirovinskog osiguranja, najvećim je dijelom rezultat postupaka u primjeni Ugovora o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu krajem 2001. godine. Ti postupci, u kojima, u pravilu, sudjeluju uz HZMO i odgovarajuća tijela Bosne i Hercegovine, traju dugo zbog same prirode postupka i zbog velikog broja zaprimljenih predmeta u kratkom razdoblju.

Postupci iz prava na obnovu traju dugo i zbog velikog broja predmeta i zbog složenosti materije, ali i ograničenih materijalnih mogućnosti.

Također, valja reći da se u oba područja ulaže srazmjerno jako mnogo žalbi čije rješavanje predugo traje, te bi nadležna tijela morala bolje organizirati te poslove jer se radi o pravima i ljudima koji ne mogu čekati.

Ukupno najveći broj pritužbi dolazi iz krajeva pogođenim ratom, odnosno s područja posebne državne skrbi, ali i iz Zagre

Daleko manje pritužbi dolazi iz županija sa sjevera Hrvatske.

Informator: U kojoj su mjeri građani tražili zaštitu vlasničkih prava i prava na povrat imovine koja je kao napuštena, dana na privremeno korištenje?

J. MALČIĆ: Broj takvih pritužbi je u opadanju. Pitanje ilegalnog korištenja praktički je riješeno, ali ostaje pitanje rješavanja i ne više tako velikog broja legalnih privremenih korisnika za koje još nije osiguran alternativni smještaj. Naknade vlasnicima za korištenje njihove imovine samo donekle ublažuju problem. Trebalo bi odlučnije rješavati situacije u kojima privremeni korisnici odbijaju ponuđeni alternativni smještaj ili ne koriste zauzetu imovinu za svoje najnužnije potrebe.

Također, ne ohrabruju neke najnovije sudske presude o obvezama vlasnika za isplatu troškova i ulaganja privremenih korisnika. Svakako, vlasnici ne bi smjeli snositi posljedice za neovlaštena postupanja s njihovom imovinom.

Dobra suradnja sa sudovima

Informator: Prijašnjih godina građani su se često žalili na rad sudova. Vi niste ovlašteni meritorno ispitivati opravdanost takvih pritužbi, no ipak recite je li ih bilo i kako u tim slučajevima postupate?

MALČIĆ: Pučkom pravobranitelju i dalje stiže veliki broj pritužbi na rad sudova (oko 15% svih pritužbi), iako, kako ste rekli, po tim pritužbama u pravilu ne možemo postupati. Ipak, kad je u pitanju postupak pred Upravnim sudom postoji potrebna komunikacija s tim sudom i uvažavaju se opravdana požurivanja i prijedlozi pučkog pravobranitelja. U odnosu na druge sudove, opravdane pritužbe, uglavnom na dugotrajnost postupka, prosljeđujemo Ministarstvu pravosuđa kao nadležnom tijelu državne uprave.

Stanje u pravosuđu, a osobito dugotrajnost sudskih postupaka, ugrožava i onemogućava ostvarivanje mnogih ustavnih i zakonskih prava građana. Sadašnji mehanizmi unutar pravosudnog sustava, uključujući i rad Ustavnog suda po ustavnim tužbama zbog kršenja prava na sudsku odluku u razumnom roku, nisu dovoljni niti daju potrebne rezultate.

HZMO uvažava naše preporuke

Informator: Imate li s državnom upravom i institucijama s javnim ovlastima odgovarajuću suradnju? Primjerice s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, jer su Vam se vjerojatno obraćali brojni umirovljenici.

J. MALČIĆ: Postoji suradnja s državnom upravom kao i drugim tijelima s javnim ovlastima. S HZMO-om dobro surađujemo i u najvećem broju slučajeva naši se prijedlozi i preporuke poštuju i usvajaju.

Načelo rada pučkog pravobranitelja je da prije poduzimanja bilo kakvih mjera pribavi izjašnjenje tijela koje je u pitanju. Međutim, ima i onih koji ne odgovaraju na vrijeme ili odgovaraju samo formalno, od čega nitko nema koristi. S njima nastojim ostvariti potrebnu suradnju, ali ako to ne bude moguće, koristit ću sredstva koja imam na raspolaganju. To je, prije svega, obraćanje Hrvatskom saboru i javnosti te pokretanje odgovarajućih postupaka.

Informator: U sklopu ovlasti pučkog pravobranitelja je i zaštita prava građana u postupcima koji se vode u Ministarstvu obrane, u oružanim snagama te posebno u službama sigurnosti, o čijem se radu u javnosti tijekom nekoliko proteklih mjeseci vode burne rasprave. Koliko je s te osnove bilo zahtjeva za zaštitu prava građana i kako ste ih rješavali?

J. MALČIĆ: Bilo je svega nekoliko pritužbi koje su još u ispitnom postupku. Neke od tih pritužbi predmet su postupaka drugih državnih tijela koja su prva pozvana za njihovo rješavanje. Ovisno o rezultatima tih postupaka procijenit će se kakva je intervencija pučkog pravobranitelja moguća i potrebna.

Informator: Hvala na razgovoru.