Više od 100 naslova stručne literature u digitalnom obliku!

Informatorova digitalna izdanja novost su za sve ljubitelje stručne literature. Ono po čemu je ovaj paket poseban i jedinstven jest lakoća korištenja putem mobitela, računala ili tableta, bilo kad i bilo gdje.

Prednosti korištenja Informatorovih digitalnih izdanja su:

  • dostupnost na više uređaja (računalo, tablet, mobitel) – lakša prenosivost
  • jednostavnost i preglednost izdanja – lakoća korištenja i čitanja
  • međusobna povezanost sadržaja putem vanjskih poveznica na propise RH
  • napredna pretraga pojmova unutar izdanja
  • dodavanje vlastitih napomena i bilješki unutar svakog pojedinog izdanja
  • ažurnost – kontinuirano ažuriranje baze novim digitalnim izdanjima
  • ekološka prednost – pridonosi očuvanju okoliša.

Informatorova digitalna izdanja možete kupiti po promotivnoj cijeni od 1.870,00 €
(+5% PDV-a godišnje).

Za sve dodatne informacije kontaktirajte nas na e-mail: prodaja@informator.hr

Jeste li mislili

Ukupno pronađeno dokumenata: 46

... Francuska Polinezija, Francuski južni i antarktički teritoriji, Mayotte, Nova Kaledonija i depandanse, Saint-Pierre i Miquelon, otoci Wallis i Futuna, – Nizozemska (2): Aruba i Nizozemski Antili (Bonaire, Curaçao, Saba, Sint Eustatius i Sint Maarten),240 – ... Britanski teritorij Indijskog Oceana, Britanski djevičanski otoci, Kajmanski otoci, Falklandski otoci, Montserrat, Pitcairn, Sveta Helena i depandanse, otoci Južna Georgia i Južni Sandwich i otoci Turks i Caicos.241 Prekomorskim zemljama i teritorijima ponuđeno ...

... primjenjuju se na otoke Ĺland sukladno odredbama Protokola 2 Aktu koji uređuje uvjete pristupanja Republike Austrije, Republike Finske i Kraljevine Švedske. 6. Neovisno o prethodnim stavcima: (a) ovaj se ugovor ne primjenjuje na Farske otoke; (b) ovaj se ugovor ... Velike Britanije i Sjeverne Irske na Cipru. (c) ovaj se ugovor primjenjuje na Kanalske otoke i Otok Man samo u mjeri koja je nužna da se osigura primjena sporazuma za te otoke sadržana u Ugovoru o pristupanju novih država Europskoj ekonomskoj zajednici i Europskoj ...

... Gvajana, Martinik i Réunion, 2) portugalske autonomne regije Azori i Madeira, 3) španjolska Autonomna zajednica Kanarskih otoka. Navedene regije čine sastavni dio Europske unije. Prema odredbama Ugovora iz Amsterdama (1999.), njihova ih obilježja ovlašćuju ... francuske prekomorske departmane, Azore, Madeiru i Kanarske otoke. Međutim, uzimajući u obzir strukturnu društvenu i gospodarsku situaciju francuskih prekomorskih departmana, Azora, Madeire i Kanarskih otoka, koju usložnjavaju njihova udaljenost, otočni položaj ...

... Danske Europskim zajednicama, glasovi birača na Grenlandu već su tada pokazali da njih 70% ne odobrava taj pristup (Farskim otocima, koji su u to vrijeme već stekli unutarnju autonomiju pod suverenitetom Danske, Ugovorom o pristupanju bio je dan poseban ...

Kupi e-izdanje

... vezu s morem. Kad je riječ o hrvatskim otocima, iznenađuje neusklađenost podataka, koji se odnose na njih, gledano u određenom vremenskom kontinuitetu. Tako na primjer, podaci iz 1980. godine nabrajaju 37 najvećih otoka, od Krka do Velog Brijuna. Prema tim ... Cres s 404,3 km˛, a Rab, primjerice, ima 90,8 km˛.409 Podaci iz 1993. govore o 718 otoka, od čega 66 naseljenih i 652 nenaseljena, 389 hridi i 78 grebena.410 Od većih otoka nabraja se njih 34 od Krka do Kaprije pri čemu Krk ima 405,7 km˛ identično kao Cres ...

... Tako, npr. ova županija je objavila javno prikupljanje ponuda457 za 11 sidrišta koje se nalaze u općini Pakoštane i na otocima Dugi otok, Pašman, Premuda, Rava, Silba i Škarda. U ovim mjestima na lokacijama pojedinih uvala daje se u koncesiji akvatorij površine ... izračunava se prema zauzetim kvadratnim metrima površine, i to za kopno i I. skupinu otoka 4 kn/m˛, za kopno i II. skupinu otoka 5 kn/m˛ i za kopno i III. skupinu otoka 6 kn/m2. Početni promjenjivi dio iznosi 2% od prihoda ponuditelja. b) Koncesije za luke ...

... što to sa sobom nosi.390 U priobalje smo na kraju uvrstili kao posebnu kategoriju hrvatske otoke po kojima je Hrvatska možda i najprepoznatljivija u svijetu. Otoci su posebne cjeline koje zahtijevaju poseban odnos prema njima, jer imaju puno svojih nedostataka ... poljoprivredne proizvodnje. Na njima se može razvijati medicinski turizam,392 ali i kulturni turizam jer su većina od naših otoka povijesne riznice kulturne baštine.393, 394 Zanimljivo je kao kuriozitet spomenuti da se more može koristiti i u umjetničke ...

... vlasništva, oni se mogu iskorištavati samo putem koncesije. Pod istim režimom bi bili i umjetni otoci koji bi se gradili. Iako Hrvatska ima puno prirodnih otoka, bilo je nekih najava za izgradnju umjetnih i pitanje nepostojanja stvarnih prava je najveća ... svojevrsne vjetrenjače pod morem koje bi proizvodile energiju, a s dobivenom energijom bi se, recimo, mogli opskrbljivati udaljeni otoci ili bi se ona mogla upotrebljavati u desalinizaciji mora, pa bismo imali odmah i riješeno pitanje opskrbljivanja pitkom vodom ...

... koncesijske naknade izračunava se prema zauzetim kvadratnim metrima površine i to za kopno i I. skupinu otoka 0,20 kn/m2, a za kopno i II. skupinu otoka 0,30 kn/m2. Promjenjivi dio naknade iznosi 1% ukupnog prihoda ponuditelja. S obzirom na to da su se ove ...

... imamo u Odluci o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu polaganja podmorskog svjetlovodnog kabela na dionici Garini (otok Šćedro) – (otok Korčula),599 koja je gotovo identična s prethodno analiziranom koncesijom. Kao primjer »državne« koncesije za polaganje ... svrhu polaganja i gospodarskog korištenja podmorskih kabela na dionicama dna između pojedinih lokacija na pomorskom dobru (otoci i kopno). Istaknuto je da je koncesionar ovlašten tim kabelima prenositi električnu energiju. Naknada je određena u dva dijela ...

... Morski pijesak spada u mineralne resurse Jadranskog mora. Pojedini kanali između otoka i priobalja pokriveni su sitnozrnatim i krupnozrnatim pješčanim nanosima, a naslage vapnenog pijeska587 na morskom dnu nalaze se na svim područjima istočnog Jadrana ... koji su normirali eksploataciju morskog pijeska možemo pratiti na primjeru eksploatacije morskog pijeska u kanalu Barbat kod otoka Raba, i to u dvije faze: I. faza do osamostaljenja RH (od 1967. do 1992.) i II. faza (od 1992. do danas). a) I. faza od 1967 ...

Kupi e-izdanje

Novosti u upravnoj i upravnosudskoj praksi

2015

Petar Bačić, Bosiljka B.Vetma, Silvio Čović, Franciska Dominković, Ante Galić, Mirjana Juričić, Boris Ljubanović, Senka O.Zaninović, Lidija R.Beroš, Marko Šikić, Marina Zagorec, Antun Žagar

... o. Zaprudski otok izvršena priprema zemljišta za izgradnju, budući iz činjenica utvrđenih tijekom postupka pred prvostupanjskim tijelom proizlazi da je veći dio predmetnog zemljišta, i to onaj koji odgovara k. č. x k. o. Zaprudski otok, neizgrađen te ... za odmor i rekreaciju. Suprotno, očevidom je utvrđeno da predmetna nekretnina u dijelu koji odgovara k. č. x k. o. Zaprudski otok u naravi predstavlja divlje vrtove nepoznatih osoba a dijelom visoko raslinje. Stoga predmetno zemljište nije privedeno namjeni ...

... Iz presude, Us-10166/2011-9: »… Također se navodi da se predmetna zk. č. br. x k. o. Zaprudski otok nalazi na rubnom dijelu naselja D i nije okružena objektima visokogradnje te se stoga nužno ne radi o zelenoj površini koja je sastavni i nužan dio životnog ... prileži spisu kao i iz uvida u interaktivnu kartu grada Zagreba. Činjenica da zkč.br. x k. o. Zaprudski otok odgovara dijelu kč. br. y k. o. Zaprudski otok koja se vodi u katastru kao park ne bi eventualno predstavljalo zapreku za povrat s obzirom na to da ...

... koja imaju njezinu osobitu zaštitu, člankom 52. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske,16 proglašeni su more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva. U skladu s tom odredbom dobra od interesa za Republiku Hrvatsku ...

... dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku koja imaju njezinu osobitu zaštitu proglašeni, među ostalim, i more, morska obala i otoci, na zakonskoj razini, pravni režim koncesija na pomorskom dobru u hrvatskom pravnom sustavu uređen je dvojako. Zakon o koncesijama ...

... ustanovama čiji su osnivači 0,0%. Na području općine, odnosno grada na otoku, koji međusobno sklope sporazum o zajedničkom financiranju kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka, udio u porezu na dohodak raspodjeljuje se na: a) udio općine, odnosno ... suvlasništvu i ustanovama čiji su osnivači 1,5% f) udio pozicije za pomoći za financiranje kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka 16,0%. Zajednički porezi ostvareni na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pripadaju tim jedinicama ...

... Zagreba, … od … veljače 2011., kojim je u točki 1. odbijen zahtjev J. Z. ... za povrat zk. č. br. x i y, sve k. o. Zaprudski otok, točkom 2. za te nekretnine određena im je naknada u obveznicama ..Tužiteljica Republika Hrvatska zastupana po Županijskom ... po sebi ne predstavlja park, te je i samo Z. d.o.o, u svom očitovanju navelo da se sjeverni dio k. č. br. y k. o. Zaprudski otok površine 950 m2 koristi kao baza, a da se ostali dio kosi 3–4 puta godišnje radi održavanja korovišne površine. … Nadalje, ...

Kupi e-izdanje

Sustav financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

2005

Desa Sarvan, Maja Lukeš Petrović, Dinka Salmić, Ivana Jakir Bajo, Ivana Maletić

... državnog proračuna, općinama, gradovima i županijama kao poticajne mjere za razvoj i obnovu određenih ratom razorenih područja te otoka propisano je posebnim zakonima.13 Naime, posebnim zakonima propisano je da su porezni prihodi s naslova poreza na dohodak i ... 225 jedinica lokalne samouprave. Osim toga, gradovima i općinama na otocima koji međusobno zaključe sporazum o zajedničkom financiranju kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka, državni proračun ustupa svoj dio poreza na dohodak (25,6%) koji je ...

... dvije ili više jedinica lokalne samouprave, osobito one koje su prostorno povezane u jedinstvenu cjelinu (općine i gradovi na otoku i sl.), mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnoga djelokruga organizirati zajednički. Za obavljanje poslova ...

... Zakonom su propisani i dodatni udjeli u porezu na dohodak općini i gradu na otoku (25,6% koji pripada državi) za financiranje zajedničkoga kapitalnog projekta - od interesa za razvoj otoka, što znači da država ustupa otočkim jedinicama svoj dio poreza na dohodak ...

... obavlja registrirana djelatnost i na brodice u vlasništvu domicilnog stanovništva na otocima koje služe za nužnu organizaciju života i održavanje posjeda na otocima. Porez na plovila plaća se prema rješenju o utvrđivanju poreza koje donosi nadležno porezno ...

... »Među strankama je sporno je li tužitelj porezni obveznik poreza na kuće za odmor za apartmane koje koristi u uvali G. na otoku F. Iz predmeta spisa i iz dokaza koje je tužitelj priložio uz tužbu, i to ugovora o unosu stvari koji je zaključen između I ... stvarima i pravima te navedeno pravo osnivač prenosi na preddruštvo. Iz odredaba ovog ugovora slijedilo bi da su i apartmani na otoku FP prešli u vlasništvo tužitelja, međutim uz citirani ugovor nije dostavljen popis stvari, te iz toga nije razvidno jesu li ...

... površine (čl. 90. st. 1. Zakona o gradnji - Nar. nov., br. 175/03 i 100/04). Za zaštićeno obalno područje, koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini 300 m od obalne crte i ucrtava se na Hrvatskoj osnovnoj karti ...

... kojima se obavlja registrirana djelatnost brodice u vlasništvu domicilnog stanovništva na otocima koje služe za nužnu organizaciju života i održavanje posjeda na otocima. NAPOMENA: Člankom 17. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne ...

Kupi e-izdanje

Novi zakoni o prostornom uređenju, gradnji i građevinskoj inspekciji

2013

Josip Beinenfeld, Ana-Marija Končić, Ana Mrak Taritaš, Davorin Oršanić, Desa Sarvan

... zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja, provodi uz ograničenja u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte (u nastavku teksta: prostor ograničenja). ... – osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, pomorskog dobra, – očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez formiranja građevinskih ...

... nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja, 7. zahvate čija je posljedica fizička dioba otoka. U prostoru je ograničenja moguće planiranje: 1. zone tradicijskih naseobina i/ili građevina, određenih prostornim planom nacionalnog ... mineralne i geotermalne vode te na eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Braču i Korčuli te poluotoku Pelješcu, 3. eksploataciju pijeska s morskog dna u svrhu uređenja plaža u građevinskom području ...

... pojasa, koji predstavlja 1000 metara od obalne linije u kopno, odnosno 300 metara od obalne linije u more, te cjeloviti prostor otoka, važna promjena Zakona bila je 2004. (Nar. nov., br. 100/04) kad se utvrdilo navedeno zaštićeno obalno područje, a glede njegova ...

... pojas koji predstavlja 1000 metara od obalne linije u kopno, odnosno 300 metara od obalne linije u more te cjeloviti prostor otoka. Slijedom predmetne izmjene Zakona donesena je Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (Nar. nov., br ...

Kupi e-izdanje

Ljudsko pravo na vodu

2017

Desanka Sarvan

... Prema arheološkim nalazima, napredne tehnike opskrbe vodom bile su razvijene na egejskim otocima i tijekom kikladskog razdoblja (oko 3100. – 1600. g. pr. n. e.), na otoku Thera (Santorini), gdje su pronađeni ostaci pet keramičkih cjevovoda za kupaonice, koje ...

... Union of India,492 podnesene su tužbe za zaštitu javnog interesa zbog upravljanja podzemnim vodama na pojedinim koraljnim otocima u Arapskom moru u vezi s programom javnih vlasti za eksploataciju većih količina podzemnih voda radi bolje opskrbe vodom za ... prihvatio navode tužbe i obrazložio kako će povećano zahvaćanje podzemne vode dovesti do ugrožavanja prava na život stanovnika otoka, ističući kako je »… život više od prava na životinjsku egzistenciju... pravo na vodu za piće i svježi zrak su atributi prava ...

... katastrofa, osobe koje žive u područjima koja su sklona katastrofama, kao i one koje žive u sušnim područjima ili na malim otocima moraju biti opskrbljene vodom za piće i sanitarne potrebe u dovoljnim količinama. 4. Dostupnost informacija (information accessibility) ...

... fiziološka otopina; ne sadržava ribu, ali podržava velike populacije račića kojima se hrani veliki broj ptica gnjezdarica i selica, otoci u jezeru štite velike kolonije galebova u Kaliforniji, a samo jezero služi kao utočište na migracijskoj ruti tisućama ptica ...

... kao što su područja s geografskim ili prirodnim nedostacima koji utječu na isporuku usluga (kao što su najudaljenije regije, otoci, planinska i rijetko naseljena područja, u pravilu, izložena nepogodnostima u pristupu zbog udaljenosti od tržišta ili povećanih ...

Kupi e-izdanje

Filteri