Mojoj obitelji Monografija “Zaštita prava na osobnu slobodu u kaznenom postupku u praksi Ustavnog suda Republike“ autora Gregori Graovca, višeg ustavnosudskog savjetnika na Ustavnom sudu Republike Hrvatske, obranjena je kao doktorska disertacija na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u 2017. godini pod mojim mentorstvom. Njezin cilj bio je utvrditi ustavne standarde zaštite osobne slobode u kaznenom postupku koje je Ustavni sud Republike Hrvatske razvio u svojoj dosadašnjoj praksi, te ih usporediti sa standardima koje je postavio Europski sud za ljudska prava. To je ostvareno temeljitim empirijskim istraživanjem sudske prakse obaju visokih sudova, određivanjem pozitivnih i negativnih obveza u odnosu na članak 5. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te ut...

U dijelovima uže (stručne) i šire (opće) javnosti zaštita prava na osobnu slobodu u kaznenom postupku u praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustavni sud), predmet ove knjige, percipira se kao jedno od najkontroverznijih područja u domeni njegova postupanja. No, neovisno o tomu, riječ je o složenoj materiji od prvorazredne važnosti jer je pravo na osobnu slobodu jedno od najvažnijih ljudskih prava, a ustavnosudska judikatura snažno oblikuje domaću praksu glede te materije, provodeći njezinu konstitucionalizaciju unošenjem zahtijevanih ustavnih i konvencijskih standarda zaštite tog prava. U knjizi je stoga, kao integralni dio našeg pravnog poretka, analizirana i bogata, kompleksna i važna praksa Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud) u toj...

Ako želimo definirati samu definiciju, ona je, najjednostavnije rečeno, pravilo o značenju i uporabi izraza. Pri tome se značenje izraza iz općeg jezika stvara konvencijama i dugim komunikativnim djelovanjem u svakodnevnom društvenom životu. Zbog toga ti se izrazi prema potrebi određuju tzv. leksičkim definicijama, tj. prepoznavanjem načina na koji ih relevantni subjekti upotrebljavaju u relevantnom kontekstu. Na taj se način za potrebe pravnog sustava definiraju riječi koje taj sustav prihvaća iz općeg jezika ne mijenjajući im značenja. S druge strane, stručni se termini (dakle, i pravni termini) ne određuju prepoznavanjem, nego se stvaraju tzv. stipulativnim definicijama, koje tim terminima daju značenja koja ne postoje u općem jeziku.Kaže se da definiranje “najviših” pojmova pravne t...

U prethodnom je poglavlju, između ostalog, sumarno prikazana zaštita prava na osobnu slobodu u okviru Vijeća Europe radi njezina pozicioniranja u domeni zaštite prava na osobnu slobodu na međunarodnoj razini. U ovom poglavlju bit će detaljno obrađena općenita problematika zaštite prava na osobnu slobodu te članak 5. stavak 1. točka c) Europske konvencije u praksi Europskog suda, odredbe kojega se tiču osnove oduzimanja osobne slobode koja je u najvećoj mjeri važna za ovaj rad. Uzimajući u obzir da se prema praksi Europskog suda istražni zatvor nakon prvostupanjske osuđujuće presude promatra kroz vizuru članka 5. stavka 1. točke a) Europske konvencije, i ta je odredba djelomice važna za temu ove knjige. No i pritvaranja predviđena drugim točkama članka 5. stavka 1. Europske konvencije bi...

U ovom će poglavlju, najprije u najosnovnijim crtama, biti riječ o ustavnom sudovanju općenito te o Ustavnom sudu. Nakon toga bit će riječi o odredbama Ustava kojima se štiti pravo na osobnu slobodu, te ulozi Ustavnog suda u konstitucionalizaciji kaznenog procesnog prava. Na kraju bit će izloženo provedeno istraživanje usklađenosti prakse Ustavnog suda glede zaštite prava na osobnu slobodu u kaznenom postupku sa standardima Ustava Republike Hrvatske i Europske konvencije.

Zaštita prava na osobnu slobodu pri istražnom zatvoru u kaznenom postupku u praksi Ustavnog suda djelomično je usklađena sa standardima Europske konvencije kako ih tumači Europski sud. U nastavku teksta navodimo prijedloge za poboljšanje te prakse, manjim dijelom i neovisno o tomu što nije riječ o konvencijskim zahtjevima.1. Kada rješenje nekog pitanja predstavlja autonomnu odluku zakonodavca, tada se Ustavni sud mora beziznimno suzdržavati od svoje intervencije u to područje sve dok je zakonodavčev odabir u okvirima Ustava i Europske konvencije.Primjer suprotnog postupanja Ustavnog suda glede razmatrane materije vezan je uz institut jamstva u zakonskom režimu ZKP-a/08. Jamstvo je moguće izreći u slučajevima opasnosti od bijega, koluzijske i iteracijske opasnosti te, zbog stajališta koj...

Afrička povelja – Afrička povelja o ljudskim pravima i pravima narodaAfrički sud – Afrički sud za ljudska prava i prava narodaAmerička deklaracija – Američka deklaracija o pravima i dužnostima čovjekaAmerička konvencija – Američka konvencija o ljudskim pravimaArapska liga – Liga arapskih državaArapska povelja – Arapska povelja o ljudskim pravimaArapski odbor – Arapski odbor za ljudska pravaAU – Afrička unijaBečka konvencija – Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovoraEU – Europska unijaEuropska komisija – Europska komisija za ljudska pravaEuropska konvencija – Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih slobodaEuropski sud – Europski sud za ljudska pravaKairska deklaracija – Kairska deklaracija o ljudskim pravima u islamuMeđuamerička komisija – Međuamerička komisija za ljudska p...

(praksa u predmetima protiv Republike Hrvatske navedena je posebno, na kraju popisa)A. i drugi protiv Bugarske (presuda, 29. studenoga 2011., zahtjev br. 51776/08) 153, 154A. i drugi protiv Ujedinjenog Kraljevstva (presuda, Veliko vijeće, 19. veljače 2009., zahtjev br. 3455/05) 109, 116, 117, 166, 224, 226, 241Abdulkhakov protiv Rusije (presuda, 2. listopada 2012., zahtjev br. 14743/11) 233, 238Aerts protiv Belgije (presuda, 30. srpnja 1998., zahtjev br. 25357/94) 163, 225Aksoy protiv Turske (presuda, 18. prosinca 1996., zahtjev br. 21987/93) 181Aleksanyan protiv Rusije (presuda, 22. prosinca 2008., zahtjev br. 46468/06) 194Altun protiv Turske (presuda, 1. lipnja 2004., zahtjev br. 24561/94) 65Ambruszkiewicz protiv Poljske (presuda, 4. svibnja 2006., zahtjev br. 38797/03) 134Amuur proti...

1. Ademović, N., Pravo na slobodu i sigurnost, Centar za promociju civilnog društva, Sarajevo, 2005.2. Alston, P. – Goodman, R., International human rights: the successor to “International human rights in context: law, politics and morals”: text and materials, Oxford University Press, Oxford, 2013.3. Amicus curi@e, “Jurisdikcijski sukob” Ustavnog suda s Vrhovnim sudom u hrvatskim prilikama, Informator: instruktivno–informativni list za ekonomska i pravna pitanja, br. 5800. – 5801., Zagreb, 2009., male stranice; napomena: Amicus curi@e je pseudonim koji je uredništvo prihvatilo na molbu autora da rad objavi pod pseudonimom.4. Andrassy, J,. Međunarodno pravo, Školska knjiga, Zagreb, 1990.5. Avramović, S., Habeas Corpus Act, u: Mrđenović, D. (ur.), Temelji moderne demokratije, Nova knjiga,...

Gregori Graovac rođen je 1971. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu te 1996. godine diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obranivši diplomski rad “Oblikovanje i razvitak ideje narodnog suvereniteta” (mentor: prof. dr. sc. Smiljko Sokol). Na istom je fakultetu, 15. svibnja 2017., obranio (summa cum laude) disertaciju “Zaštita prava na osobnu slobodu u kaznenom postupku u praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske” (mentorica: prof. dr. sc. Zlata Đurđević). Pravosudni je ispit položio 1998., nakon odrađenog volonterskog i vježbeničkog staža na Općinskom sudu u Zagrebu i Županijskom sudu u Zagrebu. S izuzetkom kratkog razdoblja u 2001., tijekom kojeg je radio u Hrvatskim željeznicama, od 2000. do 2003. radi kao pravnik u odjelima obiteljskopravne zaštite pojedin...