Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Digitalna izdanja
Detalji dokumenta
460 str.
978-953-7327
Europsko i međunarodno pravo
2008.
04250001
Jasna Omejec
Vijeće Europe i Europska unija
1.1. Govor Winstona Churchilla 1946.
1.2. Stvaranje Europskog pokreta
1.2.1. »Kongres Europe« (Den Haag, 1948.)
1.2.2. Europski pokret (1948.)
1.3. Osnivanje Vijeća Europe (1949.)
1.4. Temeljni ciljevi Vijeća Europe
2. VIJEĆE EUROPE KAO MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA
2.1. Pravna osobnost i međunarodnopravni subjektivitet
2.2. Uvjeti za članstvo i prestanak članstva
3. OPĆENITO O ČLANSTVU U VIJEĆU EUROPE
3.1. Države članice Vijeća Europe
3.1.1. Članstvo Republike Hrvatske u Vijeću Europe (1996.)
3.2. Države u statusu promatrača
4.1. Odbor ministara Vijeća Europe
4.1.1. Akti Odbora ministara Vijeća Europe
4.1.2. Održavanje sjednica Odbora ministara Vijeća Europe
4.2. Parlamentarna skupština Vijeća Europe
4.2.1. Sastav Parlamentarne skupštine Vijeća Europe
4.2.2. Ovlasti klubova političkih skupina u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe
4.2.3. Zasjedanje i akti Parlamentarne skupštine Vijeća Europe
4.2.4. Značenje Parlamentarne skupštine Vijeća Europe
4.2.5. Hrvatska u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe
4.3. Kongres lokalnih i regionalnih vlasti
4.4. Grafički prikaz ustrojstva Vijeća Europe
4.5. Ostala tijela Vijeća Europe
4.5.1. Tijela osnovana instrumentima Vijeća Europe
4.5.2. Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe
4.5.3. Upravni odbor za ljudska prava Vijeća Europe
5. NAJVAŽNIJI MEĐUNARODNI INSTRUMENTI VIJEĆA EUROPE
5.1.1. Pravni učinci međunarodnih ugovora Vijeća Europe
5.1.2. Djelomični sporazumi kao poseban oblik suradnje
1. POVIJESNI PREGLED: OD EUROPSKIH ZAJEDNICA DO EUROPSKE UNIJE
1.1. Osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik
1.1.1. Schumanova deklaracija (1950.)
1.1.2. Ugovor iz Pariza (1951.)
1.2. Osnivanje Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju
1.2.1. Ugovori iz Rima (1957.)
1.3. Institucionalno udruživanje europskih zajednica
1.3.1. Ugovor o udruživanju (1965.)
1.3.2. Osnivanje Europskog revizorskog suda (1975.)
1.3.3. Jedinstveni europski akt (1987.)
1.3.4. Savjetodavna tijela triju zajednica
1.3.5. Zadržavanje pravnih osobnosti triju zajednica
2.1. Ugovor iz Maastrichta (1992.)
2.1.1. Međuvladina konferencija u Rimu (1990.)
2.1.2. Učinci Ugovora iz Maastrichta
2.1.3. Značenje Ugovora iz Maastrichta
2.1.4. Zadržavanje pravnih osobnosti triju zajednica
2.1.5. Problemi s ratifikacijom Ugovora iz Maastrichta
2.1.5.1. Referendumi u Danskoj, Francuskoj i Irskoj
2.1.5.2. Problemi s ratifikacijom Ugovora iz Maastrichta u Britanskom parlamentu
2.1.5.3. Presuda njemačkog Saveznog ustavnog suda u slučaju Brunner (Maastricht-Urteil)
2.2. Ugovor iz Amsterdama (1997.) i Ugovor iz Nice (2001.)
3. INTEGRACIJSKA STRUKTURA EUROPSKE UNIJE
3.1.1. Grafički prikaz triju stupova Europske unije
3.1.2. Objašnjenje triju stupova Europske unije
3.2. Razlika između stupa Zajednice i drugih dvaju stupova Europske unije
3.2.1. Posebna načela prava Zajednice (prvog stupa Europske unije)
3.2.1.1. Načelo ograničenih ovlasti Zajednice
3.2.1.2. Načelo supsidijarnosti u užem smislu
3.2.1.3. Načelo proporcionalnosti
3.2.1.4. Načelo lojalnosti Zajednici
3.2.1.5. Načelo zabrane diskriminacije
3.2.1.6. Načelo samostalnosti prava Zajednice
3.2.1.7. Načelo jedinstvenog važenja i primjene prava Zajednice
3.2.1.8. Načelo izravne primjene prava Zajednice
3.2.1.9. Načelo izravnih učinaka
3.2.1.10. Načelo prvenstva prava Zajednice
3.2.1.11. Načelo odgovornosti država članica za štetu
3.2.1.12. Zaključne napomene o načelima prava Zajednice
3.2.2. Obilježja drugog i trećeg stupa Europske unije
4. INSTITUCIONALNI USTROJ EUROPSKE UNIJE
4.1. Tri razine institucionalnog ustroja Europske unije
4.1.1. Subnacionalna razina institucionalnog ustroja Europske unije
4.1.2. Nacionalna razina institucionalnog ustroja Europske unije
4.1.3. Nadnacionalna razina institucionalnog ustroja Europske unije
5. INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE NA NADNACIONALNOJ RAZINI
5.4.1. Europski pučki pravobranitelj
5.5. Sud pravde Europskih zajednica
5.5.2. Sud prvog stupnja Europskih zajednica (SpsEZ)
5.5.3. Sudište Europske unije za službeničke sporove
5.5.4. Način objave i oznake odluka Suda pravde Europskih zajednica
5.5.5. Temeljne nadležnosti Suda pravde (SPEZ-a)
5.5.5.1. Prethodni postupak za tumačenje i ocjenu valjanosti prava Zajednice
5.5.5.2. Tužbe protiv države članice
5.5.5.3. Tužbe za poništenje akta Zajednice (sudski nadzor nad aktima institucija Zajednice)
5.5.5.4. Tužbe zbog propusta (sudski nadzor nad propustima institucija Zajednice)
5.5.5.5. Tužbe za naknadu štete na osnovi izvanugovorne odgovornosti Zajednice za štetu
5.5.5.6. Ustanovljivanje nadležnosti SPEZ-a međusobnim dogovorom stranaka
5.5.6. Zaključne napomene o sustavu sudske zaštite u Europskoj uniji
6. IZVORI PRAVA ZAJEDNICE/UNIJE
6.1.2. Ugovori o pristupanju Zajednici/Uniji
6.2.1. Uredbe, direktive i odluke
6.3. Objava primarnog i sekundarnog zakonodavstva Zajednice
6.5. Pravna stečevina (acquis communautaire)
7. PRAVNA NARAV EUROPSKE UNIJE
7.1. Članak 1. Ugovora iz Maastrichta (1993.)
7.2. Politološki pristup pravnoj naravi Europske unije
7.3. Pravni pristup pravnoj naravi Europske unije
8. DALJNJI RAZVITAK INTEGRACIJSKE STRUKTURE EUROPSKE UNIJE
8.1. Konvencija o budućnosti Europe (2002.–2003.)
8.3. Reformski Ugovor iz Lisabona (2007.)
8.3.1. Opći podaci o Ugovoru iz Lisabona
8.3.2. Temeljni ciljevi Ugovora iz Lisabona
8.3.3. Promjene pravnih osnova i nazivlja europskih integracija
8.3.4. Odnos Unije prema državama članicama
8.3.4.1. Načela supsidijarnosti i razmjernosti
8.3.4.2. Protokol o primjeni načela supsidijarnosti i razmjernosti
8.3.4.3. Prvenstvo prava Europske unije nad pravima država članica
8.3.5. Pravna osobnost Europske unije
8.3.6. Pravni akti Europske unije
8.3.6.1. Zakonodavni i nezakonodavni akti
8.3.7. Institucije Europske unije
8.3.7.5. Sud pravde Europske unije
8.3.8. Jedna ocjena Ugovora iz Lisabona
8.3.9. Problemi vezani uz ratifikaciju Ugovora iz Lisabona
8.3.9.1. Promjene francuskog Ustava
8.3.9.2. »Ne« Ugovoru iz Lisabona na referendumu u Irskoj
8.3.9.3. Ratifikacija Ugovora iz Lisabona u Parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva
8.3.9.4. Ocjena ustavnosti Ugovora iz Lisabona pred Ustavnim sudom Češke Republike
8.3.9.5. Ocjena ustavnosti Ugovora iz Lisabona pred Saveznim ustavnim sudom Njemačke
8.3.9.6. Problemi s Ugovorom iz Lisabona nakon njegove ratifikacije u poljskom Sejmu
8.3.9.7. Pregled postupaka ratifikacije Ugovora iz Lisabona do 1. kolovoza 2008.
9.1. Sudjelovanje država članica u komponentama europskih integracijskih procesa
9.1.1. Područja pod suverenitetom država članica i članstvo u Europskoj uniji
9.1.1.2. Prekomorske zemlje i teritoriji država članica
9.1.1.3. Područja država članica s kojima Europska unija ima posebne odnose
9.2. Prava koja dobivaju državljani države koja pristupi Europskoj uniji
9.2.1. Državljanstvo Europske unije
9.2.3. Prava koja proizlaze iz Schengenskog sporazuma
9.2.3.1. Bijela i crna schengenska lista
9.2.3.2. Prava građana koja proizlaze iz Schengenskog sporazuma
9.3. Uvjeti za pristupanje i postupak pristupanja Europskoj uniji
9.3.1. Kriteriji iz Kopenhagena (1993.) i kriterij iz Madrida (1995.)
9.3.2. Podnošenje zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji
9.3.3. Stjecanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji
9.3.4. Otvaranje pregovora o pristupanju Europskoj uniji
9.3.5. Pretpristupna strategija Europske unije
9.3.6. Sporazumi o pridruživanju država kandidatkinja
9.3.6.1. Prva generacija: sporazumi o pridruživanju
9.3.6.2. Druga generacija: europski sporazumi
9.3.6.3. Treća generacija: sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju
9.3.7. Ugovori o pristupanju Europskoj uniji
9.4. Pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji
9.4.1. Uspostavljanje odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije
9.4.2. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (2001.)
9.4.2.1. Primjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u Republici Hrvatskoj
9.4.3. Podnošenje zahtjeva za punopravno članstvo u Europskoj uniji (2003.)
9.4.4. Stjecanje statusa kandidata (2004.) i početak pregovora (2005.)
9.4.5. Predmet i tijek pregovora Republike Hrvatske i Europske unije
9.4.5.1. Analitički pregled zakonodavstva (screening)
9.4.5.2. Pregovori na temelju pregovaračkih stajališta
9.4.5.3. Praćenje napretka pregovora
9.4.5.4. Popis pregovaračkih poglavlja o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji
9.4.5.5. Usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije
9.4.7. Sažetak: kronologija odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije
9.5. Istupanje iz Europske unije
9.5.1. Referendum o istupanju iz Europske zajednice Ujedinjenog Kraljevstva 1975.
9.5.2. Istupanje Grenlanda iz Europske zajednice 1985.
9.5.3. Povlačenje iz članstva Europske unije u Ustavu za Europu (2004.)
9.5.4. Povlačenje iz članstva Europske unije u Ugovoru iz Lisabona (2007.)
VIJEĆE EUROPE I EUROPSKA UNIJA U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA
Glava III. VIJEĆE EUROPE I EUROPSKA UNIJA U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA
1. O SUSTAVIMA ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA U VIJEĆU EUROPE I EUROPSKOJ UNIJI
1.1. Konvencijski sustav zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe
1.2. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda u Europskoj uniji
2. KONVENCIJA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA VIJEĆA EUROPE
2.2. Pravni temelji Konvencije
2.3. Potpisivanje, ratifikacija i stupanje na snagu Konvencije
2.3.1. Potpisivanje Konvencije
2.3.2. Ratifikacija Konvencije
2.3.3. Stupanje na snagu Konvencije
2.4. Rezerve na pojedine odredbe Konvencije
2.5. Sadržaj Konvencije i protokola uz Konvenciju
2.5.1. Izvorni tekst Konvencije iz 1950. godine
2.5.2. Protokoli uz Konvenciju
2.5.2.1. Protokoli kojima su priznata nova ljudska prava i temeljne slobode
2.5.2.2. Protokoli kojima je izmijenjen i dopunjen nadzorni sustav nad primjenom Konvencije
2.5.2.3. Potpisivanje i stupanje na snagu protokola uz Konvenciju
2.6. Katalog konvencijskih prava
2.7. Nadzorni sustav nad primjenom Konvencije
2.7.1. Razdoblja razvitka nadzornog sustava
2.7.1.1. Nadzorni sustav nad primjenom Konvencije do 1998.
2.7.1.2. Nadzorni sustav nad primjenom Konvencije od 1998. do danas
2.8. Europski sud za ljudska prava (1998.)
2.8.1. Međudržavni i pojedinačni zahtjevi
2.8.1.2. Pojedinačni (individualni) zahtjevi
2.8.2. Pravna narav presuda Europskog suda
2.8.3.3. Problem u sustavu države ugovornice (probni /pilot/ slučajevi)
2.9. Odbor ministara Vijeća Europe
2.9.1. Pravila za nadzor izvršenja presuda
2.9.2. Učinci ovlasti Odbora ministara na izvršenje presuda Europskog suda
2.10. Predstojeće izmjene nadzornog sustava: Protokol br. 14 uz Konvenciju
2.10.1. Problemi s ratifikacijom Protokola br. 14 uz Konvenciju
2.10.2. Najvažnije izmjene predviđene Protokolom br. 14 uz Konvenciju
2.11. Konvencija u odnosu na Republiku Hrvatsku
2.11.1. Ratifikacija Konvencije
2.11.2. Rezerva na članak 6. stavak 1. Konvencije
2.11.3. Ratifikacija protokola uz Konvenciju
2.11.4. Stupanje na snagu Konvencije i protokola za Republiku Hrvatsku
2.11.5. Opći statistički podaci o presudama Europskog suda koje se odnose na Republiku Hrvatsku
2.12. Umjesto zaključka: problem održivosti konvencijskog sustava
3. TEMELJNA PRAVA EUROPSKE UNIJE I NJIHOVA ZAŠTITA
3.1. Stvaranje kataloga temeljnih prava Europske unije
3.2. Sud pravde Europskih zajednica u zaštiti ljudskih prava
3.3. Povelja o temeljnim pravima Europske unije
3.3.1. Povelja o temeljnim pravima Europske unije (Nica, 7. prosinca 2000.)
3.3.2. Povelja o temeljnim pravima Europske unije kao sastavni dio Ustava za Europu (2004.)
3.3.3. Povelja o temeljnim pravima Europske unije (Strasbourg, 12. prosinca 2007.)
3.3.3.1. Neprimjenjivanje Povelje o temeljnim pravima (2007.) u Ujedinjenom Kraljevstvu i Poljskoj
3.3.4. Izvori prava koja se jamče Poveljom
3.3.5. Sadržaj Povelje o temeljnim pravima Europske unije
3.3.5.1. Glava I. Povelje: Dostojanstvo
3.3.5.2. Glava II. Povelje: Slobode
3.3.5.3. Glava III. Povelje: Jednakost
3.3.5.4. Glava IV. Povelje: Solidarnost
3.3.5.5. Glava V. Povelje: Prava građana
3.3.5.6. Glava VI. Povelje: Pravda
3.3.5.7. Glava VII. Povelje: Opće odredbe
3.3.6. Povelja o temeljnim pravima Europske unije i praksa Suda pravde Europskih zajednica
4.1. Odnos odredaba Povelje i Konvencije
4.1.1. Odredbe Povelje i Konvencije istovjetnog značenja i opsega
4.1.2. Odredbe Povelje i Konvencije istovjetnog značenja, ali različitog opsega
ODNOSI VIJEĆA EUROPE I EUROPSKE UNIJE
Glava IV. ODNOSI VIJEĆA EUROPE I EUROPSKE UNIJE
2. DOSADAŠNJA POSTIGNUĆA U ODNOSIMA VIJEĆA EUROPE I EUROPSKE UNIJE
2.1. Temeljni podaci o dosadašnjoj suradnji Vijeća Europe i Europske unije
2.2. Memorandum o razumijevanju između Vijeća Europe i Europske unije
2.3. Problem pristupanja Europske unije Konvenciji
2.3.1. Smetnje na strani Europske unije
2.3.1.1. Ugovor iz Lisabona i pristupanje Europske unije Konvenciji
2.3.2. Smetnje na strani Vijeća Europe
2.3.2.1. Pravno-tehnički aspekti pristupanja Europske unije Konvenciji
2.4. Odnosi Europskog suda za ljudska prava i Suda pravde Europskih zajednica
2.4.1. Odnos Suda pravde Europskih zajednica prema dokumentima Vijeća Europe
2.4.1.1. Razvitak prakse Suda pravde Europskih zajednica u primjeni Konvencije
2.4.1.2. Pravna stajališta Suda pravde Europskih zajednica: presuda ERT v. DEP (1991.)
2.4.1.3. Pravna stajališta Suda pravde Europskih zajednica: presuda Kondova (2001.)
2.4.2. Odnos Europskog suda za ljudska prava prema aktima Europske unije
2.4.2.1. Pravna stajališta Europskog suda: presuda Pellegrin protiv Francuske (1999.)
2.4.2.2. Pravna stajališta Europskog suda: presuda Bosphorus Airways protiv Irske (2005.)
2.4.2.3. Pravna stajališta Europskog suda: presuda Matthews protiv Ujedinjenog Kraljevstva (1999.)
3. ZNAMENJA VIJEĆA EUROPE I EUROPSKE UNIJE
3.1. Zastava Vijeća Europe i Europske unije
3.2. Himna Vijeća Europe i Europske unije
3.4. Značenje i uloga znamenja
4. NAJČEŠĆE POGREŠKE PRI POZIVANJU NA INSTITUCIJE VIJEĆA EUROPE I EUROPSKE UNIJE
4.1. O nazivlju vezanom uz Europsku uniju
4.2. O nazivlju vezanom uz institucije i akte Vijeća Europe i Europske unije
Prilog IV. POPIS PRAVNE STEČEVINE EUROPSKE UNIJE PO TEMATSKIM JEDINICAMA
Na pisanje ove knjige potaknule su me spoznaje do kojih sam došla predavajući na kolegijima načela europskog upravnog prava i primjena Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u radu državne i javne uprave poslijediplomskog doktorskog i specijalističkog studija javnog prava i javne uprave Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Rasprave s polaznicima studija tijekom održavanja tih kolegija često su završavale zaključkom da postoji potreba za knjigom/udžbenikom na hrvatskom jeziku u kojoj bi na jednom mjestu bila sažeta temeljna građa o instutucionalnim i pravnim sustavima Vijeća Europe i Europske unije. Bez njihova poznavanja, naime, iznimno je teško razumjeti, a još teže usvajati znanja o materijalnom pravu Vijeća Europe (tzv. konvencijskom pravu) odnosno o materijalnom...
Knjiga VIJEĆE EUROPE I EUROPSKA UNIJA profesorice na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Jasne Omejec, koja se bavi osnovama institucionalnih i pravnih sustava, otvara nove vidike i svjetla u pravnim mislima i dosezima u područjima koja upravo nose poruke o stvaranju Europe i njezinih institucija danas.Autorica knjige dr. sc. Jasna Omejec diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku 1985., a znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja upravnog prava stekla je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1994. Od 1986. bila je asistentica na Katedri za upravno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, a od 1990. docentica pa izvanredna profesorica na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Koautorica je...
CDDH (engl.) – Steering Committee for Human Rights of the Council of Europe (Upravni odbor za ljudska prava Vijeća Europe)CETS (engl.) – Council of Europe Treaty Series (Serije ugovora Vijeća Europe) – naziv od 2004. (od broja 194.)CM (engl.) – Committee of Ministers of the Council of Europe (Odbor ministara Vijeća Europe)COE (engl.) – Council of Europe (Vijeće Europe)COM (engl.) – Communication from the European Commission to the European Parliament and the Council of the European Union – komunikacija Europske komisije upućena Europskom parlamentu i Vijeću Europske unijeEC / EZ – European Community / Europska zajednica ili(engl. / hrv.) European Communities / Europske zajedniceECHR (engl.) – European Court of Human Rights, Strasbourg /Council of Europe(Europski sud za ljudska prava, St...
TABLICETablica 1. Podaci o glasovanju na referendumu u Irskoj 12. lipnja 2008.Tablica 2. Sudjelovanje država članica u komponentama europskih integracijskih procesa prema stanju na dan 1. kolovoza 2008.Tablica 3. Popis pregovaračkih poglavlja u okviru pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj unijiTablica 4. Kronologija dosadašnjih odnosa između Republike Hrvatske i Europske unijeTablica 5. Podaci o objavama i stupanjima na snagu Konvencije i protokola za Republiku HrvatskuTablica 6. Statistički podaci o predmetima protiv Republike Hrvatske pred Europskim sudom od 1. studenoga 1998. do 31. prosinca 2007.Tablica 7. Presude (meritum) u odnosu na Republiku Hrvatsku prema načinu presuđenja od 1. studenoga 1998. do 31. prosinca 2007.Tablica 8. Odredbe Povelje i Konvencije istovjet...
Napomena: u uglatim se zagradama upućuje na stranice i bilješke u ovoj knjizi.EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA U STRASBOURGUPRESUDEAirey protiv Irske, 9. listopada 1979., zahtjev br. 6289/73 [238, bilj. 324]Assanidze protiv Gruzije (Veliko vijeće), 8. travnja 2004., zahtjev br. 71503/01 [249]Benzan protiv Hrvatske (prijateljsko rješenje), 8. studenoga 2002., zahtjev br. 62912/00 [270, bilj. 364]Blečić protiv Hrvatske, 29. srpnja 2004., zahtjev br. 59532/00 [268, 269]Blečić protiv Hrvatske (Veliko vijeće), 8. lipnja 2006., zahtjev br. 59532/00 [268, 269]Bosphorus Hava Yolları Turizm ve Ticaret Anonim Şirketi protiv Irske (Veliko vijeće), 30. lipnja 2005., zahtjev br. 45036/98 [315, 318, bilj. 428, 319–321]Broniowski protiv Poljske (Veliko vijeće), 22. lipnja 2004., zahtjev br. 31443/96 [255...
Poučeni tragičnim iskustvom Drugog svjetskog rata, koji je jasno pokazao mjeru u kojoj neograničeni nacionalizam narušava mirne odnose među državama, ali i strahovite posljedice koje on za sobom nosi, u drugoj polovini 40-ih i u prvoj polovini 50-ih godina 20. stoljeća osnovane su mnogobrojne međunarodne organizacije da bi se i na političkom i na gospodarskom polju brinule o mogućoj suradnji među državama. Njihovo se osnivanje temeljilo na spoznaji o nužnosti suradnje odnosno o nužnosti sprječavanja sukoba na globalnoj razini i na regionalnim razinama.Na globalnoj razini najznačajnije je osnivanje Organizacije ujedinjenih naroda (1945.) i donošenje Opće deklaracije o pravima čovjeka (1948.), kao temeljnog dokumenta u području zaštite ljudskih prava i preteče svih kasnijih pravnih akata ...
Europska unija počela se stvarati paralelno s Vijećem Europe, ali na posve drugim osnovama. Ipak, iako različitog usmjerenja, i na njezino osnivanje utjecao je u velikoj mjeri Kongres Europe, održan u Den Haagu 1948. godine, a njezini su začetnici iste države odnosno isti državnici koji su potaknuli i stvaranje Vijeća Europe.U nastavku se daje sažet prikaz osnivanja i razvitka triju europskih zajednica (Europske zajednice za ugljen i čelik, Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju), kojima je započela najveća ekonomska (poslije i politička) integracija u povijesti Europe.
Vijeću Europe, kao najstarijoj europskoj međunarodnoj organizaciji, danas se priznaje krucijalna uloga u promicanju standarda zaštite ljudskih prava i višestranačke demokracije u Europi. To se priznanje u najvećoj mjeri temelji na činjenici da je u okviru Vijeća Europe donesena Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Konvencija).Konvencija je prvi i dosada najveći uspjeh Vijeća Europe. Njome ustanovljeni sustav zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda – u središtu kojeg je Europski sud za ljudska prava, međunarodni sud nadležan za nadzor nad primjenom Konvencije u državama članicama Vijeća Europe – u međunarodno je pravo unio nekoliko novina, među kojima se posebno ističe priznavanje međunarodnopravnog subjektiviteta pojedinca.Izvornost sustava zaš...
Vijeće Europe samostalna je međunarodna organizacija odvojena od Europske unije.Nijedna od 27 današnjih država članica Europske unije, međutim, nije postala članicom Unije prije nego je postala članicom Vijeća Europe. To znači da svih 27 država članica Europske unije ujedno su i članice Vijeća Europe, pa te dvije europske organizacije – svaka u okviru svojih ciljeva – presudno utječu na razvitak suvremene Europe.Iz svih prethodno razmatranih pitanja vezanih uz Vijeće Europe i Europsku uniju izvire potreba za podrobnijim razmatranjem njihovih međusobnih odnosa.S obzirom na njihovu važnost, dva se pitanja međusobnih odnosa Vijeća Europe i Europske unije, koja se razmatraju ovdje u poglavlju 2. (2.3. i 2.4.), čine neizbježnima:1) prvo, pitanje pristupanja Europske unije Konvenciji, i2) dru...
* Prema stanju na dan 1. listopada 2008.KONVENCIJA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA TE PROTOKOL BR. 1, PROTOKOL BR. 4, PROTOKOL BR. 6, PROTOKOL BR. 7, PROTOKOL BR. 11 I 12, PROTOKOL BR. 13 UZ KONVENCIJU (tekstovi objavljeni u prijevodu na hrvatski jezik u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 18/97 i 6/99 – pročišćeni tekst, 8/99 – ispravak, 14/02 i 1/06)MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVANa temelju članka 5. Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokola br. 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97), Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske objavljuje pročišćene tekstoveKONVENCIJEZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA TE PROTO...
Alder, J. General Principles of Constitutional and Administrative Law. 4th ed. / uredio Marise Cremona. Basingstoke: Palgrave Macmilllan, Palgrave Macmillan Law Masters, 2002.Alston, P.; Weiler J. H. H. An ‘Ever Closer Union’ in Need of Human Rights Policy: The European Union and Human Rights. // New York University School of Law. Jean Monnet Center. Working Paper 1/99. URL: http://www.jeanmonnetprogram.org/papers/99/990101.html (1. 8. 2008.).Andrassy, J. Međunarodno pravo. Osmo izdanje. Zagreb: Školska knjiga, 1984.Andrassy, J.; Bakotić, B.; Vukas, B. Međunarodno pravo 1. Zagreb: Školska knjiga, 1995.Apap, J.; Tchorbadjiyska, A. What about the Neighbours? The Impact of Schengen along the EU’s External Borders, Centre for European Policy Studies, CEPS Working Document No. 210/October 20...
VIJEĆE EUROPE(svi navedeni dokumenti nalaze se na URL adresi Vijeća Europe http://www.coe.int)Committee on Legal Affairs and Human Rights Report: Consequences of European Union enlargement for freedom of movement between Council of Europe member states. Parliamentary Doc. 9979 rev. 15 October 2003.Committee of Ministers of the Council of Europe Resolution (55) 32 (9th December, 1955): Emblem of the Council of Europe, u: Documents of the Committee of Ministers 1955 – II (July – December, 1955) = Documents du Comité des Ministres 1955 II (Juillet – Décembre 1955). 1955, 205.Consultative Assembly of the Council of Europe Recommendation 88 (1955) on the emblem of the Council of Europe, Strasbourg, 25 October 1955.Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms [ETS No...
(pristup: 1. kolovoza 2008.)VIJEĆE EUROPECouncil of EuropeURL: http://www.coe.intCouncil of Europe Parliamentary AssemblyURL: http://assembly.coe.int/default.aspCouncil of Europe Committee of MinistersURL: http://www.coe.int/t/cm/home_en.aspCouncil of Europe Congress of Local and Regional AuthoritiesURL: http://www.coe.int/T/Congress/Default_en.aspCouncil of Europe Commissioner for Human RightsURL: http://www.coe.int/t/commissioner/default_en.aspEuroepan Court of Human RightsURL: http://www.echr.coe.intCouncil of Europe’s web site dedicated to the execution of judgments of the European Court of Human RightsURL: http://www.coe.int/t/e/human_rights/executionCouncil of Europe Directorate General of Human Rights and Legal AffairsURL: http://www.coe.int/t/dghl/default_en.aspThe European Comm...