PREDGOVOR

RIJEČ O DJELU

POPIS KRATICA

POPIS TABLICA I SLIKA

KAZALO SUDSKE PRAKSE

VIJEĆE EUROPE

Glava I. VIJEĆE EUROPE

1. OSNIVANJE VIJEĆA EUROPE

1.1. Govor Winstona Churchilla 1946.

1.2. Stvaranje Europskog pokreta

1.2.1. »Kongres Europe« (Den Haag, 1948.)

1.2.2. Europski pokret (1948.)

1.3. Osnivanje Vijeća Europe (1949.)

1.4. Temeljni ciljevi Vijeća Europe

2. VIJEĆE EUROPE KAO MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA

2.1. Pravna osobnost i međunarodnopravni subjektivitet

2.2. Uvjeti za članstvo i prestanak članstva

3. OPĆENITO O ČLANSTVU U VIJEĆU EUROPE

3.1. Države članice Vijeća Europe

3.1.1. Članstvo Republike Hrvatske u Vijeću Europe (1996.)

3.2. Države u statusu promatrača

4. TIJELA VIJEĆA EUROPE

4.1. Odbor ministara Vijeća Europe

4.1.1. Akti Odbora ministara Vijeća Europe

4.1.2. Održavanje sjednica Odbora ministara Vijeća Europe

4.2. Parlamentarna skupština Vijeća Europe

4.2.1. Sastav Parlamentarne skupštine Vijeća Europe

4.2.2. Ovlasti klubova političkih skupina u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe

4.2.3. Zasjedanje i akti Parlamentarne skupštine Vijeća Europe

4.2.4. Značenje Parlamentarne skupštine Vijeća Europe

4.2.5. Hrvatska u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe

4.3. Kongres lokalnih i regionalnih vlasti

4.4. Grafički prikaz ustrojstva Vijeća Europe

4.5. Ostala tijela Vijeća Europe

4.5.1. Tijela osnovana instrumentima Vijeća Europe

4.5.2. Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe

4.5.3. Upravni odbor za ljudska prava Vijeća Europe

5. NAJVAŽNIJI MEĐUNARODNI INSTRUMENTI VIJEĆA EUROPE

5.1. Međunarodni ugovori

5.1.1. Pravni učinci međunarodnih ugovora Vijeća Europe

5.1.2. Djelomični sporazumi kao poseban oblik suradnje

5.2. Preporuke

EUROPSKA UNIJA

Glava II. EUROPSKA UNIJA

1. POVIJESNI PREGLED: OD EUROPSKIH ZAJEDNICA DO EUROPSKE UNIJE

1.1. Osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik

1.1.1. Schumanova deklaracija (1950.)

1.1.2. Ugovor iz Pariza (1951.)

1.2. Osnivanje Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju

1.2.1. Ugovori iz Rima (1957.)

1.3. Institucionalno udruživanje europskih zajednica

1.3.1. Ugovor o udruživanju (1965.)

1.3.2. Osnivanje Europskog revizorskog suda (1975.)

1.3.3. Jedinstveni europski akt (1987.)

1.3.4. Savjetodavna tijela triju zajednica

1.3.5. Zadržavanje pravnih osobnosti triju zajednica

2. OSNIVANJE EUROPSKE UNIJE

2.1. Ugovor iz Maastrichta (1992.)

2.1.1. Međuvladina konferencija u Rimu (1990.)

2.1.2. Učinci Ugovora iz Maastrichta

2.1.3. Značenje Ugovora iz Maastrichta

2.1.4. Zadržavanje pravnih osobnosti triju zajednica

2.1.5. Problemi s ratifikacijom Ugovora iz Maastrichta

2.1.5.1. Referendumi u Danskoj, Francuskoj i Irskoj

2.1.5.2. Problemi s ratifikacijom Ugovora iz Maastrichta u Britanskom parlamentu

2.1.5.3. Presuda njemačkog Saveznog ustavnog suda u slučaju Brunner (Maastricht-Urteil)

2.2. Ugovor iz Amsterdama (1997.) i Ugovor iz Nice (2001.)

3. INTEGRACIJSKA STRUKTURA EUROPSKE UNIJE

3.1. Tri stupa Europske unije

3.1.1. Grafički prikaz triju stupova Europske unije

3.1.2. Objašnjenje triju stupova Europske unije

3.2. Razlika između stupa Zajednice i drugih dvaju stupova Europske unije

3.2.1. Posebna načela prava Zajednice (prvog stupa Europske unije)

3.2.1.1. Načelo ograničenih ovlasti Zajednice

3.2.1.2. Načelo supsidijarnosti u užem smislu

3.2.1.3. Načelo proporcionalnosti

3.2.1.4. Načelo lojalnosti Zajednici

3.2.1.5. Načelo zabrane diskriminacije

3.2.1.6. Načelo samostalnosti prava Zajednice

3.2.1.7. Načelo jedinstvenog važenja i primjene prava Zajednice

3.2.1.8. Načelo izravne primjene prava Zajednice

3.2.1.9. Načelo izravnih učinaka

3.2.1.10. Načelo prvenstva prava Zajednice

3.2.1.11. Načelo odgovornosti država članica za štetu

3.2.1.12. Zaključne napomene o načelima prava Zajednice

3.2.2. Obilježja drugog i trećeg stupa Europske unije

4. INSTITUCIONALNI USTROJ EUROPSKE UNIJE

4.1. Tri razine institucionalnog ustroja Europske unije

4.1.1. Subnacionalna razina institucionalnog ustroja Europske unije

4.1.2. Nacionalna razina institucionalnog ustroja Europske unije

4.1.3. Nadnacionalna razina institucionalnog ustroja Europske unije

5. INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE NA NADNACIONALNOJ RAZINI

5.1. Europsko vijeće

5.2. Vijeće Europske unije

5.3. Europska komisija

5.4. Europski parlament

5.4.1. Europski pučki pravobranitelj

5.5. Sud pravde Europskih zajednica

5.5.1. Sud pravde (SPEZ)

5.5.2. Sud prvog stupnja Europskih zajednica (SpsEZ)

5.5.3. Sudište Europske unije za službeničke sporove

5.5.4. Način objave i oznake odluka Suda pravde Europskih zajednica

5.5.5. Temeljne nadležnosti Suda pravde (SPEZ-a)

5.5.5.1. Prethodni postupak za tumačenje i ocjenu valjanosti prava Zajednice

5.5.5.2. Tužbe protiv države članice

5.5.5.3. Tužbe za poništenje akta Zajednice (sudski nadzor nad aktima institucija Zajednice)

5.5.5.4. Tužbe zbog propusta (sudski nadzor nad propustima institucija Zajednice)

5.5.5.5. Tužbe za naknadu štete na osnovi izvanugovorne odgovornosti Zajednice za štetu

5.5.5.6. Ustanovljivanje nadležnosti SPEZ-a međusobnim dogovorom stranaka

5.5.6. Zaključne napomene o sustavu sudske zaštite u Europskoj uniji

5.6. Europski revizorski sud

6. IZVORI PRAVA ZAJEDNICE/UNIJE

6.1. Primarni izvori prava

6.1.1. Osnivački ugovori

6.1.2. Ugovori o pristupanju Zajednici/Uniji

6.2. Sekundarni izvori prava

6.2.1. Uredbe, direktive i odluke

6.3. Objava primarnog i sekundarnog zakonodavstva Zajednice

6.4. Ostali izvori prava

6.4.1. Opća pravna načela

6.5. Pravna stečevina (acquis communautaire)

7. PRAVNA NARAV EUROPSKE UNIJE

7.1. Članak 1. Ugovora iz Maastrichta (1993.)

7.2. Politološki pristup pravnoj naravi Europske unije

7.3. Pravni pristup pravnoj naravi Europske unije

8. DALJNJI RAZVITAK INTEGRACIJSKE STRUKTURE EUROPSKE UNIJE

8.1. Konvencija o budućnosti Europe (2002.–2003.)

8.2. Ustav za Europu (2004.)

8.3. Reformski Ugovor iz Lisabona (2007.)

8.3.1. Opći podaci o Ugovoru iz Lisabona

8.3.2. Temeljni ciljevi Ugovora iz Lisabona

8.3.3. Promjene pravnih osnova i nazivlja europskih integracija

8.3.4. Odnos Unije prema državama članicama

8.3.4.1. Načela supsidijarnosti i razmjernosti

8.3.4.2. Protokol o primjeni načela supsidijarnosti i razmjernosti

8.3.4.3. Prvenstvo prava Europske unije nad pravima država članica

8.3.5. Pravna osobnost Europske unije

8.3.6. Pravni akti Europske unije

8.3.6.1. Zakonodavni i nezakonodavni akti

8.3.7. Institucije Europske unije

8.3.7.1. Europsko vijeće

8.3.7.2. Vijeće

8.3.7.3. Europska komisija

8.3.7.4. Europski parlament

8.3.7.5. Sud pravde Europske unije

8.3.8. Jedna ocjena Ugovora iz Lisabona

8.3.9. Problemi vezani uz ratifikaciju Ugovora iz Lisabona

8.3.9.1. Promjene francuskog Ustava

8.3.9.2. »Ne« Ugovoru iz Lisabona na referendumu u Irskoj

8.3.9.3. Ratifikacija Ugovora iz Lisabona u Parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva

8.3.9.4. Ocjena ustavnosti Ugovora iz Lisabona pred Ustavnim sudom Češke Republike

8.3.9.5. Ocjena ustavnosti Ugovora iz Lisabona pred Saveznim ustavnim sudom Njemačke

8.3.9.6. Problemi s Ugovorom iz Lisabona nakon njegove ratifikacije u poljskom Sejmu

8.3.9.7. Pregled postupaka ratifikacije Ugovora iz Lisabona do 1. kolovoza 2008.

8.4. Zaključna razmatranja

9. ČLANSTVO U EUROPSKOJ UNIJI

9.1. Sudjelovanje država članica u komponentama europskih integracijskih procesa

9.1.1. Područja pod suverenitetom država članica i članstvo u Europskoj uniji

9.1.1.2. Prekomorske zemlje i teritoriji država članica

9.1.1.3. Područja država članica s kojima Europska unija ima posebne odnose

9.2. Prava koja dobivaju državljani države koja pristupi Europskoj uniji

9.2.1. Državljanstvo Europske unije

9.2.2. Europska putovnica

9.2.3. Prava koja proizlaze iz Schengenskog sporazuma

9.2.3.1. Bijela i crna schengenska lista

9.2.3.2. Prava građana koja proizlaze iz Schengenskog sporazuma

9.3. Uvjeti za pristupanje i postupak pristupanja Europskoj uniji

9.3.1. Kriteriji iz Kopenhagena (1993.) i kriterij iz Madrida (1995.)

9.3.2. Podnošenje zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji

9.3.3. Stjecanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji

9.3.4. Otvaranje pregovora o pristupanju Europskoj uniji

9.3.5. Pretpristupna strategija Europske unije

9.3.6. Sporazumi o pridruživanju država kandidatkinja

9.3.6.1. Prva generacija: sporazumi o pridruživanju

9.3.6.2. Druga generacija: europski sporazumi

9.3.6.3. Treća generacija: sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju

9.3.7. Ugovori o pristupanju Europskoj uniji

9.4. Pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji

9.4.1. Uspostavljanje odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije

9.4.2. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (2001.)

9.4.2.1. Primjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u Republici Hrvatskoj

9.4.3. Podnošenje zahtjeva za punopravno članstvo u Europskoj uniji (2003.)

9.4.4. Stjecanje statusa kandidata (2004.) i početak pregovora (2005.)

9.4.5. Predmet i tijek pregovora Republike Hrvatske i Europske unije

9.4.5.1. Analitički pregled zakonodavstva (screening)

9.4.5.2. Pregovori na temelju pregovaračkih stajališta

9.4.5.3. Praćenje napretka pregovora

9.4.5.4. Popis pregovaračkih poglavlja o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji

9.4.5.5. Usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije

9.4.6. Predstojeće razdoblje

9.4.7. Sažetak: kronologija odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije

9.5. Istupanje iz Europske unije

9.5.1. Referendum o istupanju iz Europske zajednice Ujedinjenog Kraljevstva 1975.

9.5.2. Istupanje Grenlanda iz Europske zajednice 1985.

9.5.3. Povlačenje iz članstva Europske unije u Ustavu za Europu (2004.)

9.5.4. Povlačenje iz članstva Europske unije u Ugovoru iz Lisabona (2007.)

VIJEĆE EUROPE I EUROPSKA UNIJA U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA

Glava III. VIJEĆE EUROPE I EUROPSKA UNIJA U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA

1. O SUSTAVIMA ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA U VIJEĆU EUROPE I EUROPSKOJ UNIJI

1.1. Konvencijski sustav zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe

1.2. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda u Europskoj uniji

2. KONVENCIJA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA VIJEĆA EUROPE

2.1. O Konvenciji

2.2. Pravni temelji Konvencije

2.3. Potpisivanje, ratifikacija i stupanje na snagu Konvencije

2.3.1. Potpisivanje Konvencije

2.3.2. Ratifikacija Konvencije

2.3.3. Stupanje na snagu Konvencije

2.4. Rezerve na pojedine odredbe Konvencije

2.5. Sadržaj Konvencije i protokola uz Konvenciju

2.5.1. Izvorni tekst Konvencije iz 1950. godine

2.5.2. Protokoli uz Konvenciju

2.5.2.1. Protokoli kojima su priznata nova ljudska prava i temeljne slobode

2.5.2.2. Protokoli kojima je izmijenjen i dopunjen nadzorni sustav nad primjenom Konvencije

2.5.2.3. Potpisivanje i stupanje na snagu protokola uz Konvenciju

2.6. Katalog konvencijskih prava

2.7. Nadzorni sustav nad primjenom Konvencije

2.7.1. Razdoblja razvitka nadzornog sustava

2.7.1.1. Nadzorni sustav nad primjenom Konvencije do 1998.

2.7.1.2. Nadzorni sustav nad primjenom Konvencije od 1998. do danas

2.8. Europski sud za ljudska prava (1998.)

2.8.1. Međudržavni i pojedinačni zahtjevi

2.8.1.1. Međudržavni zahtjevi

2.8.1.2. Pojedinačni (individualni) zahtjevi

2.8.2. Pravna narav presuda Europskog suda

2.8.3.1. Pojedinačne mjere

2.8.3.2. Opće mjere

2.8.3.3. Problem u sustavu države ugovornice (probni /pilot/ slučajevi)

2.9. Odbor ministara Vijeća Europe

2.9.1. Pravila za nadzor izvršenja presuda

2.9.2. Učinci ovlasti Odbora ministara na izvršenje presuda Europskog suda

2.10. Predstojeće izmjene nadzornog sustava: Protokol br. 14 uz Konvenciju

2.10.1. Problemi s ratifikacijom Protokola br. 14 uz Konvenciju

2.10.2. Najvažnije izmjene predviđene Protokolom br. 14 uz Konvenciju

2.11. Konvencija u odnosu na Republiku Hrvatsku

2.11.1. Ratifikacija Konvencije

2.11.2. Rezerva na članak 6. stavak 1. Konvencije

2.11.3. Ratifikacija protokola uz Konvenciju

2.11.4. Stupanje na snagu Konvencije i protokola za Republiku Hrvatsku

2.11.5. Opći statistički podaci o presudama Europskog suda koje se odnose na Republiku Hrvatsku

2.12. Umjesto zaključka: problem održivosti konvencijskog sustava

3. TEMELJNA PRAVA EUROPSKE UNIJE I NJIHOVA ZAŠTITA

3.1. Stvaranje kataloga temeljnih prava Europske unije

3.2. Sud pravde Europskih zajednica u zaštiti ljudskih prava

3.3. Povelja o temeljnim pravima Europske unije

3.3.1. Povelja o temeljnim pravima Europske unije (Nica, 7. prosinca 2000.)

3.3.2. Povelja o temeljnim pravima Europske unije kao sastavni dio Ustava za Europu (2004.)

3.3.3. Povelja o temeljnim pravima Europske unije (Strasbourg, 12. prosinca 2007.)

3.3.3.1. Neprimjenjivanje Povelje o temeljnim pravima (2007.) u Ujedinjenom Kraljevstvu i Poljskoj

3.3.4. Izvori prava koja se jamče Poveljom

3.3.5. Sadržaj Povelje o temeljnim pravima Europske unije

3.3.5.1. Glava I. Povelje: Dostojanstvo

3.3.5.2. Glava II. Povelje: Slobode

3.3.5.3. Glava III. Povelje: Jednakost

3.3.5.4. Glava IV. Povelje: Solidarnost

3.3.5.5. Glava V. Povelje: Prava građana

3.3.5.6. Glava VI. Povelje: Pravda

3.3.5.7. Glava VII. Povelje: Opće odredbe

3.3.6. Povelja o temeljnim pravima Europske unije i praksa Suda pravde Europskih zajednica

4. ODNOS KONVENCIJE I POVELJE

4.1. Odnos odredaba Povelje i Konvencije

4.1.1. Odredbe Povelje i Konvencije istovjetnog značenja i opsega

4.1.2. Odredbe Povelje i Konvencije istovjetnog značenja, ali različitog opsega

ODNOSI VIJEĆA EUROPE I EUROPSKE UNIJE

Glava IV. ODNOSI VIJEĆA EUROPE I EUROPSKE UNIJE

1. UVODNE NAPOMENE

2. DOSADAŠNJA POSTIGNUĆA U ODNOSIMA VIJEĆA EUROPE I EUROPSKE UNIJE

2.1. Temeljni podaci o dosadašnjoj suradnji Vijeća Europe i Europske unije

2.2. Memorandum o razumijevanju između Vijeća Europe i Europske unije

2.3. Problem pristupanja Europske unije Konvenciji

2.3.1. Smetnje na strani Europske unije

2.3.1.1. Ugovor iz Lisabona i pristupanje Europske unije Konvenciji

2.3.2. Smetnje na strani Vijeća Europe

2.3.2.1. Pravno-tehnički aspekti pristupanja Europske unije Konvenciji

2.4. Odnosi Europskog suda za ljudska prava i Suda pravde Europskih zajednica

2.4.1. Odnos Suda pravde Europskih zajednica prema dokumentima Vijeća Europe

2.4.1.1. Razvitak prakse Suda pravde Europskih zajednica u primjeni Konvencije

2.4.1.2. Pravna stajališta Suda pravde Europskih zajednica: presuda ERT v. DEP (1991.)

2.4.1.3. Pravna stajališta Suda pravde Europskih zajednica: presuda Kondova (2001.)

2.4.2. Odnos Europskog suda za ljudska prava prema aktima Europske unije

2.4.2.1. Pravna stajališta Europskog suda: presuda Pellegrin protiv Francuske (1999.)

2.4.2.2. Pravna stajališta Europskog suda: presuda Bosphorus Airways protiv Irske (2005.)

2.4.2.3. Pravna stajališta Europskog suda: presuda Matthews protiv Ujedinjenog Kraljevstva (1999.)

2.4.3. Zaključne napomene

3. ZNAMENJA VIJEĆA EUROPE I EUROPSKE UNIJE

3.1. Zastava Vijeća Europe i Europske unije

3.2. Himna Vijeća Europe i Europske unije

3.3. Logo Vijeća Europe

3.4. Značenje i uloga znamenja

4. NAJČEŠĆE POGREŠKE PRI POZIVANJU NA INSTITUCIJE VIJEĆA EUROPE I EUROPSKE UNIJE

4.1. O nazivlju vezanom uz Europsku uniju

4.1.1. Europske zajednice

4.1.2. Europska zajednica

4.1.3. Zajednica

4.1.4. Europska unija

4.2. O nazivlju vezanom uz institucije i akte Vijeća Europe i Europske unije

PRILOZI

Prilog I. KONVENCIJA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA VIJEĆA EUROPE i PROTOKOLI UZ KONVENCIJU*

Prilog II. ZAKON O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA BR. 14 UZ KONVENCIJU ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA, O IZMJENI NADZORNOG SUSTAVA KONVENCIJE (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 1/06.)

Prilog III. POVELJA o temeljnim pravima Europske unije(Official Journal of the European Union,C 2007/303, 14. 12. 2007.)

Prilog IV. POPIS PRAVNE STEČEVINE EUROPSKE UNIJE PO TEMATSKIM JEDINICAMA

LITERATURA

VAŽNIJI PRAVNI IZVORI

VAŽNIJE URL ADRESE

STVARNO KAZALO