U knjizi se razmatraju aktualna pitanja iz vlasničkopravnih odnosa, vezanih uz nekretnine. Prije svega, ona se odnose na nove zakone (Zakon o poljoprivrednom zemljištu i Zakon o igralištima za golf), novele postojećih (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama) te podzakonske akte kojima se uređuje katastar. Osim toga, razmatraju se i neka aktualna pitanja vezana uz diobu i uknjižbu nekretnina.Tako se u radu »Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u državnom i privatnom vlasništvu« daje prikaz odredaba Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Nar. nov., br. 152/08 i 25/09) kojima je propisana prodaja, zakup, davanje koncesije na državnom zemljištu te raspolaganje privatnim poljoprivrednim zemljištem...

U radu se opisuju najznačajnije promjene (po izboru autora) koje su se u protekle dvije godine dogodile u propisima kojima se uređuje katastar. Promjene su toliko dalekosežne da su u bitnome promijenile svakodnevnu praksu rada u područnim uredima za katastar, zemljišnoknjižnim odjelima općinskih sudova i kod pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju geodetsku djelatnost. Donošenjem propisa detaljno su uređena mnoga područja vezana uz katastar i obavljanje geodetske djelatnosti, tako da danas možemo govoriti o katastru kao registru detaljno uređenom propisima i o geodetskoj djelatnosti kao o uređenoj profesiji.

U radu se daje prikaz odredaba Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Nar. nov., br. 152/08 i 25/09), kojima je propisana prodaja, zakup, davanje koncesije na državnom zemljištu te raspolaganje privatnim poljoprivrednim zemljištem s naglaskom na novinama i usporedbi s dosadašnjom zakonskom regulativom.Za odredbe kojima se uređuje raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem može se reći da su u odnosu na uređenje raspolaganja privatnim poljoprivrednim zemljištem cjelovitije i s manje zakonskih praznina pri reguliranju njihovog pravnog prometa. Međutim, za dijelove Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojima se uređuje prodaja i zakup te davanje na korištenje neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, može se usvrditi da su podnormirani, nepotpuni i nejasni s nedosljednom uporabom pravne ter...

Pojam igrališta za golf, način rješavanja imovinskopravnih odnosa te ostala pitanja od značaja za igrališta za golf, kao bitnih elemenata razvojne strategije hrvatskog turizma, uređeno je Zakonom o igralištima za golf koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 152 od 24. prosinca 2008., a stupio je na snagu 1. siječnja 2009.U radu autorica daje prikaz i analizu odredaba toga Zakona te ukazuje na odnos njegovih odredaba i odredaba zakona koje su prije omogućavale gradnju golf igrališta. Prije svega to se odnosi na Zakon o izvlaštenju (Nar. nov., br. 9/94, 35/94, 112/00, 114/01 i 79/06).

Jedna od novosti u pravnom sustavu Republike Hrvatske je osobni identifikacijski broj (OIB), uveden sa svrhom da se postojeći JMBG, odnosno MB ili sistemski broj koji je dodijelilo Ministarstvo financija – Porezna uprava zamijeni tim brojem do kraja 2010. godine, tako da se prvo fizičkim i pravnim osobama (tzv. obveznicima osobnoga identifikacijskog broja), on odredi i dodijeli, a kasnije, radi evidentiranja, upiše u sve službene evidencije u kojima se te osobe već vode.Budući da se OIB koristi odnosno upisuje i u službene evidencije, u koje bi ulazila i zemljišna knjiga, kao temeljni javni upisnik nekretnina i prava na njima, upisivanje OIB-a također čeka i gruntovnicu.Od stupanja na snagu propisa o OIB-u (Zakona o osobnom identifikacijskom broju – Nar. nov., br. 60/08 te Pravilnika o ...

U radu se daje prikaz odredaba Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje su se promijenile i dopunile donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 146/08 i 38/09) s komentarom razloga za promjenu i mogućim implikacijama u praksi.Osnovni razlog donošenja novele Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je ispunjenje obveza Republike Hrvatske (u nastavku teksta: RH) koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a odnose se na omogućavanje osobama iz država Europske unije da pod istim uvjetima kao i državljani RH i pravne osobe sa sjedištem u RH stječu nekretnine. To se jedino ne odnosi na nekretnine u izuzetim područjima, a to su zaštićeni dijelovi prirode i poljoprivredno zemljište (ako se stječe na temel...

U radu je riječ o geometrijskoj diobi nekretnine kao jednom od načina razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, time da se posebno razmatra na postupak koji je potrebno provesti da bi došlo do parcelacije nekretnine. Kod toga se posebno ukazuje na ograničenja koja u praksi, glede mogućnosti geometrijske diobe nekretnine, postavljaju posebni propisi, posebice Zakon o prostornom uređenju i gradnji i Zakon o poljoprivrednom zemljištu, ali i neki podzakonski akti. Isto tako u radu se razmatra i pitanje jesu li navedena ograničenja u protivnosti s Ustavom Republike Hrvatske, odnosno Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Dugogodišnji sustav društvenog vlasništva imao je za posljedicu potpunu zanemarenost i zapuštenost zemljišnih knjiga. Zemljišne knjige ponovo dobivaju svoj puni značaj u našem pravnom sustavu stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 – u nastavku teksta: ZVDSP) koji je uveo jednovrsnost vlasništva, te Zakona o zemljišnim knjigama.U pravilu, u praksi uknjižba vlasništva na temelju pravnog posla, odluke suda ili druge vlasti i nasljeđivanja, ne predstavlja problem jer postoji isprava koja je osnova upisa, odnosno uknjižbe.Najveći problemi javljaju se kod uknjižbe vlasništva na temelju zakona jer su zakonske odredbe koje propisuju pravni status nekretnina koje su postale, u prav...