Početna > Novosti

Vijesti

×
×

Tražene pojmove odvajati tipkom ENTER

Primjer: ovrha na nekretnini (ENTER) odgoda (ENTER)

Upisom pojedinog pojma ili niza pojmova pretražujete sve sadržaje u svim padežnim varijantama.

Napredna pretraga

U naprednoj pretrazi koristite Booleove operatore (AND, OR, NOT).

Odaberite vremenski raspon dokumenata koje želite pronaći ili tražite po područjima.

Napredna pretraga
    Pojmovi
    Razdoblje:
  • ×
  • ×

Studeni / 2011

26.11.2011.

Kontekstualna (ne)podobnost sudionika izbornog procesa

U Informatoru, u broju 6021-6022 od 19. i 23. studenoga 2011., na uvodnim stranicama lista objavili smo članak prof. dr. sc. BRANKA SMERDELA, pod naslovom »Važan iskorak: Ustavni sud protiv pravnog formalizma«, u kojem je autor ukazao na važnost mišljenja Ustavnog suda Republike Hrvatske o nositelju liste. U ovom broju donosimo i drugo mišljenje, mr. sc. MILJENKA A. GIUNIA. Naime, pred parlamentarne izbore 2011., Državno izborno povjerenstvo ocijenilo je, na traženje jedne stranke, da osoba osuđena na više od šest mjeseci zatvora ne može biti kandidat za zastupnika, ali da može biti nositelj liste (lista). Nasuprot tome, prihvaćajući prvi dio zaključka Povjerenstva, Ustavni je sud uzvratio da takva osoba ne može biti niti nositelj liste. Pritom se Ustavni sud pozvao na najviše vrednote pravnog poretka i supremaciju Ustava kod primjene pojedinačnih pravnih pravila, tumačeći ustavnopravni poredak kao cjelinu. Autor članka iznosi svoje mišjenje o tome da tumačenje Ustavnoga suda nema uporišta u ustavnozakonskom kontekstu Republike Hrvatske, te da znači svojevrsnu restauraciju instituta zabrane javnog istupanja, mimo zakona. Iznoseći i ovo drugo mišljenje, zaokružujemo raspravu oko nositelja lista u parlamentarnim izborima 2011. Napominjemo da smo u listu Informator, broj 6021/6022 od 19. i 23. studenog 2011., objavili tekstove Zakona za provođenje parlamentarnih izbora.

23.11.2011.

Važan iskorak: Ustavni sud protiv pravnog formalizma

U ovom broju prof. dr. sc. Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, piše o značenju i dosezima pravnog mišljenja Ustavnog suda Republike Hrvatske u povodu pitanja postavljenog Državnom izbornom povjerenstvu može li osoba pravomoćno osuđena na bezuvjetnu zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci, koju izdržava u drugoj državi, biti nositelj svih stranačkih lista na parlamentarnim izborima te stranke. Autor se, stoga, u članku bavi pravnom analizom pojma nositelja liste u smislu Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr. 76/10 i 85/10 - proč. tekst) i Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor te ukazuje na pravno značenje mišljenja Ustavnog suda Republike Hrvatske o tom važnom pitanju. U ovom broju objavljujemo kao prilog lista Informator na malim stranicama tekstove odredaba Ustava i zakona koji su potrebni u provođenju parlamentarnih izbora, kao i članak o provođenju parlamentarnih izbora 2011. , autorice Aleksandre Jozić Ileković, dipl. iur., potpredsjednice Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske.

16.11.2011.

Temeljni pojmovi i načela ugovora o osiguranju sposobnosti vraćanja kredita

Predmet ovog članka su temeljni pojmovi i načela ugovora o osiguranju sposobnosti vraćanja (otplate) kredita. Naime, u posljednje vrijeme aktualna tema sposobnosti vraćanja kredita predmet je mnogih rasprava, stoga se autor dr. sc. LORIS BELANIĆ, znanstveni suradnik na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci u ovom članku bavi tom vrstom ugovora sui generis, ugovora o osiguranju sposobnosti vraćanja kredita koji predstavlja alternativni instrument osiguranja tražbina iz ugovora o kreditu. Autor, istovremeno, ukazuje na osobitosti tog ugovora i pogodnosti za osiguranika u odnosu na ostale vrste ugovora o osiguranju, te analizira odredbe Zakona o obveznim odnosima (u nastavku teksta: ZOO – Nar. nov., br. 35/05, 41/08 i 125/11 – v. čl. 9. Zakona o rokovima ispunjenja novčanih tražbina) i druge propise koji se odnose na ovu važnu materiju o kojoj je riječ u članku.

12.11.2011.

Republika Hrvatska i unutarnje tržište EU

U Zagrebu je 27. listopada 2011., održan u HAZU, u okviru Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, okrugli stol pod naslovom Republika Hrvatska u Europskoj uniji. Raspravu za okruglim stolom moderirao je akademik Jakša Barbić, potpredsjednik HAZU. Na okrugom stolu uvodne teme su se odnosile na prilagodbu hrvatske politike, institucija i javnih politika Europskoj uniji, ekonomske aspekte u EU/EMU, Republiku Hrvatsku i unutarnje tržište Europske unije, te na temu građanstva Europske unije - što znači postati građaninom Unije? S tog okruglog stola, o značajnim uvodnim temama i održanoj raspravi, donosimo izlaganje prof. dr. sc. Siniše Rodina, predstojnika na Katedri za europsko javno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje se odnosilo na Republiku Hrvatsku i unutarnje tržište EU, a iznesena su određena stajališta kako EU razgraničava tržište i državnu regulaciju te o tržištu i odredbama Ustava Republike Hrvatske i praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske o određenim pitanjima o kojima je riječ u ovom članku.

09.11.2011.

(Ne)moguća misija

Republika Hrvatska suočena je s velikim proračunskim deficitom, zaduženjem koje se približava granici izdržljivosti, izostankom priželjkivanog gospodarskog oporavka, nelikvidnosti zabrinjavajućih razmjera, opasnosti od novog vala neželjenih procesa i pojava u gospodarstvu i društvu, visokom stopom nezaposlenosti, smanjenjem stranih ulaganja i sl. Tom nabrajanju treba dodati i nedavno objavljeni podatak o iznimno visokom mjestu koje je Republika Hrvatska »osvojila« na rang-listi zemalja s visokim poreznim opterećenjem. Može li se tako visoko porezno opterećenje tolerirati, odnosno je li realno da se ono može osjetno smanjiti. O tome piše professor emeritus BOŽIDAR JELČIĆ, kojega je za osobite zasluge i doprinos na području društvenih znanosti - financija, Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, odlikovao predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.

05.11.2011.

Početak djelovanja, ovlasti i organizacija javnoovršiteljske službe

Od 1. siječnja 2012. počinje primjena najvećeg dijela odredaba novih propisa ovršnog prava u Republici Hrvatskoj. U njihovu se primjenu ulazi unatoč prijedlozima, primjedbama i kritikama pravničke javnosti da je riječ o nedorečenim, nejasnim i donekle proturječnim propisima koji će izazvati probleme u praksi. Naime, na održanom XXVI. savjetovanju Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu, održanom 20. i 21. listopada 2011. u Opatiji, jedna od središnjih tema bio je i novi Ovršni zakon i Zakon o javnim ovršiteljima. Stoga, u ovom broju, donosimo članak u kojem naš autor Ivica Crnić, dipl. iur., odvjetnik u Zagrebu, ukazuje na sve manjkavosti i nedorečenosti Zakona o javnim ovršiteljima i možebitnoj promjeni tog Zakona. Ovdje navodimo neke osnovne informacije o radu te nove službe, ali upućujemo i na neka od (dosad) uočenih spornih pitanja u Zakonu.

02.11.2011.

Hrvatska ustavnost u Europskoj uniji

U Cavtatu je od 19. do 22. listopada 2011. održan znanstveni skup - Konferencija »Europa i enciklopedija: kultura i kodifikacija«, u organizaciji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i Pravnog, Ekonomskog i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U ovom broju objavljujemo znanstveno priopćenje prof. dr. sc. BRANKA SMERDELA, predstojnika Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje je izložio na tom skupu 20. listopada 2011. pod naslovom »Hrvatska ustavnost u Europskoj uniji«. U priopćenju se dr. sc. Branko Smerdel bavi izuzetno zanimljivim pitanjem o važnosti i čuvanju Ustava Republike Hrvatske u pristupanju EU i važnosti da prilikom ulaska u takvu međunarodnu zajednicu sačuvamo svoj identitet i zalažemo se za svoje interese pravnim sredstvima te upućuje u ovom priopćenju na komparativne primjere koje bi valjalo slijediti.

Arhiva

Arhiva

2024
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2023
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2022
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2021
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2020
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2019
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2018
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2017
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2016
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2015
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2014
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2013
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2012
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2011
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2010
Ožujak
2009
Srpanj Siječanj
2005
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača
2004
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj
2003
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača
2002
Prosinac Studeni Listopad Rujan Kolovoz Srpanj Lipanj Svibanj Travanj Ožujak Veljača Siječanj