Posljednjih godina na tržištu osiguranja Republike Hrvatske prisutna je nova vrsta osigurateljskog pokrića - osiguranje sposobnosti vraćanja ili otplate kredita. Ugovorom o osiguranju kojim se ugovara ta vrsta pokrića, osiguranik želi zaštititi sebe, kao i članove svoje obitelji od nepovoljnih životnih okolnosti koje mogu onemogućiti ili umanjiti sposobnost osiguranika za ispunjavanjem (otplatom) novčanih obveza iz ugovora o kreditu sklopljenog s bankom odnosno kreditnom institucijom. U poslovnoj praksi banke su prepoznale praktičnu vrijednost ugovora o osiguranju sposobnosti vraćanja ili otplate kredita (u nastavku teksta: ugovor o osiguranju sposobnosti VK) te svojim klijentima-dužnicima iz ugovora o kreditu redovito nude navedeno osigurateljsko pokriće kao alternativno sredstvo osiguranja tražbine iz ugovora o kreditu. Praktična vrijednost tog osigurateljskog pokrića je što obuhvaća biološke rizike smrti i radne nesposobnosti osiguranika, ali i rizike tzv. nedobrovoljog gubitka zaposlenja, dakle tipične situacije iz svakodnevnog života koje mogu i najčešće negativno utječu na sposobnost vraćanja, tj. otplate novčanih obveza korisnika kredita (dužnika). Autor u radu daje prikaz osnovnih pojmova vezanih uz ugovor o osiguranju sposobnosti VK, pozivajući se na uvjete osiguranja pojedinih osiguratelja, a u kojima se uglavnom, koriste iskustva inozemnih pravnih rješenja i uvjeta osiguranja.

Ugovor o osiguranju sposobnosti VK možemo definirati kao ugovor kojim se osiguratelj obvezuje prema banci kao ugovaratelju osiguranja da će ispuniti obveze korisnika kredita (osiguranika) iz ugovora o kreditu u slučaju da ih nije sposoban ispuniti zbog smrti, nesposobnosti za rad ili otkaza ugovora o radu. No, obveznik plaćanje premije nije banka (ugovaratelj osiguranja) već sâm korisnik kredita kao osiguranik (osigurana osoba), što znači da to osiguranje nije osiguranje za tuđi račun već ga svaki osiguranik ugovara sâm za sebe. Isplata iz iznosa osiguranja ne prosljeđuje se osiguraniku, već se izravno uplaćuje na račun korisnika kredita koji se vodi kod banke. Na taj se način isplatom iz iznosa osiguranja smanjuje dug osiguranika ili se u slučaju njegove smrti odnosno trajne nesposobnosti za rad dug potpuno gasi.¹

Ugovor o osiguranju sposobnosti VK treba razlikovati od ugovora o osiguranju kredita. Potonjim se pokriva šteta koju vjerovnik pretrpi ako dužnik ne ispuni svoju obvezu. Ispunjenjem obveze osiguratelja kredita, dug dužnika nije se smanjio niti je prestao postojati, a tražbina vjerovnika prelazi na osiguratelja koji je potom pokušava namiriti od dužnika (tzv. delkredere osiguranje kredita).² U ugovoru o osiguranju sposobnosti VK dug osiguranika (korisnika kredita) prema banci isplatom se iz osigurateljskog pokrića smanjuje ili u pojedinim slučajevima čak potpuno gasi te tražbina banke iz ugovora o kreditu s osiguranikom (dužnikom) ne prelazi na osiguratelja.

Ugovor o osiguranju sposobnosti VK treba svakako razlikovati od ugovora o jamstvu. Ugovorom o jamstvu jamac se obvezuje prema vjerovniku da će ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dužnika ako to ovaj ne učini (čl. 104. ZOO-a). Ugovor o osiguranju sposobnosti VK nije zamjena za jamstvo te obveza jamca može postojati unatoč tome što ne postoji obveza osiguratelja, kao i obratno. Obveza osiguratelja ne će nastupiti uvijek kad postoji nesposobnost vraćanja kredita, već samo ako je ta nesposobnost vraćanja kredita posljedica određenih okolnosti koje su unaprijed ugovorom definirane, kao što su: smrt osiguranika, nesposobnost za rad, otkaz ugovora o radu. Dok obveza jamca postoji onda kad dužnik ne ispunjava svoje obveze prema vjerovniku, neovisno o okolnostima koje su dovele do toga.

Ugovor o osiguranju života i ugovor o osiguranju od nezgode s policama vinkuliranima u korist banke imaju istu ulogu kao i ugovor o osiguranju sposobnosti VK, a to je isplata duga korisnika kredita banci kao vjerovniku u slučaju njegove smrti i tjelesne ozljede koja dovodi do nesposobnosti za rad. Međutim, u praksi je osiguranje sposobnosti VK mnogo povoljnije za osiguranika jer je s nižim premijama osiguranja u stanju pokriti znatno veće iznose dugovanja iz ugovora o kreditu koji osiguranjem života i nezgode ne bi bili pokriveni. Potom, osiguranje sposobnosti VK nudi i pokriće za slučaj otkaza ugovora o radu, što prethodna dva osiguranja ne pokrivaju, te za razliku od osiguranja života maksimalno je pojednostavnjen postupak njegovog ugovaranja (primjerice, bez provođenja liječničkog pregleda i sl.). ³

Ugovor o osiguranju sposobnosti VK ulazi u red osiguranja imovine jer štiti imovinu osiguranika, ali i njegovih nasljednika od možebitnih troškova koji mogu nastati nemogućnošću ispunjavanja obveza iz ugovora o kreditu zbog smrti osiguranika, njegovom radnom nesposobnošću ili otkazom ugovora o radu. I u ovom se osiguranju beziznimno primjenjuje odštetno načelo (čl. 949. st. 1. i 2. ZOO-a), što znači da banka ne može kumulativno primiti naknadu (osigurninu) iz ugovora o osiguranju sposobnosti VK i iz nekog drugog ugovora o osiguranju imovine (primjerice, kasko osiguranje s policom vinkuliranom u korist banke), jer bi u protivnom došlo do stjecanja dobiti banke, a na račun osiguratelja.

Tri su skupine osoba koje se javljaju u toj vrsti ugovora o osiguranju⁴:

Najčešći način sklapanja ugovora o osiguranju sposobnosti VK u praksi jest pristupanje korisnika kredita (osiguranika) ugovoru o grupnom osiguranju sposobnosti VK koji je banka sklopila s osigurateljem.⁶ Takav način sklapanja ugovora o osiguranju sposobnosti VK temelji se na činjenici da su banke i ostale kreditne institucije najpogodniji subjekti koji odobravanjem kredita mogu njihovim korisnicima ponuditi sklapanje ugovora o osiguranju sposobnosti VK. U ovom slučaju davatelj kredita sklapa ugovor o osiguranju sposobnosti VK s osigurateljem. Taj je ugovor o osiguranju sposobnosti VK u praksi, u pravilu, ekskluzivne prirode, tj. sklapa se samo s jednim osigurateljem te će banka budućim korisnicima kredita (potencijalnim dužnicima, odnosno potrošačima s kojima namjerava sklopiti ugovor o kreditu) nuditi pristupanje ugovoru o osiguranju kreditne sposobnosti VK koji je sklopila samo s tim osigurateljem. S druge strane, takva praksa onemogućava korisnicima kredita izbor nekog drugog osiguratelja⁷. Budući korisnici kredita, ako žele osigurati svoju sposobnost njegova vraćanja, sklapaju ugovor o osiguranju sposobnosti VK tako da pristupaju ugovoru o osiguranju koji su sklopili banka i osiguratelj. Sâm pristup ugovoru ima značenje prihvaćanja ponude osiguranja iz članka 925. stavak 1. ZOO-a. Sukladno članku 925. stavak 2. ZOO-a o sklopljenom ugovoru o osiguranju, osiguratelj je dužan ugovaratelju osiguranja predati uredno sastavljenu i potpisanu policu osiguranja ili neku drugu ispravu o osiguranju. Prilikom pristupanja osiguranika ugovoru o osiguranju sposobnosti VK, banka predaje osiguraniku izjavu o pristupanju ugovoru o osiguranju sposobnosti VK, koju potpisuju osiguranik-korisnik kredita i banka u ime osiguratelja. Dakle, osiguraniku se ne predaje polica osiguranja već izjava o pristupanju ugovoru osiguranju (pristupnica), koja ima važnost isprave o osiguranju. Navedeni ugovor o osiguranju sposobnosti VK kojemu osiguranici-korisnici kredita pristupaju, ima karakter grupnog ugovora o osiguranju. To znači da je korisniku svakog ugovora o kreditu kojemu je banka ponudila sklapanje ugovora o osiguranju, a on je prihvatio navedenu ponudu, osigurana sposobnost vraćanja kredita istim ugovorom o osiguranju, koji su međusobno sklopili osiguratelj i banka. Time što je banka ponudila sklapanje ugovora o osiguranju VK korisniku kredita, ona prema njemu nastupa ujedno i kao zastupnik osiguratelja pa se tu javlja i pravo banke na zastupničku proviziju, koju treba isplatiti osiguratelj.⁸ Opisanim načinom sklapanja ugovora o osiguranju sposobnosti VK ukupni troškovi ovog osiguranja u bitnome se smanjuju i omogućava se masovnost sklapanja, tj. pristupanja ugovoru o osiguranju VK. Posljedica toga je smanjenje premije, čime ovaj osigurateljski proizvod čini zanimljivijim osiguranicima. Bankama se interes nadzire u povećanoj mogućnosti instrumenata osiguranja kredita te u naplati provizije za »prodaju« osiguranja, a osigurateljima se pruža mogućnost stalnog povećanja poslova sklapanjem novih ugovora o kreditu kod banaka s kojima su sklopili ugovor o osiguranju.⁹ Stoga su u praksi, u tržišnim uvjetima gdje postoji veći broj osiguratelja koji nude sklapanje ugovora o osiguranju sposobnosti VK, glavna tržišna utakmica među njima provodi se s obzirom na banke (i ostale kreditne institucije) u svrhu postizanja jednog dugoročnog poslovnog odnosa, a ne toliko s obzirom na osiguranike, tj. potrošače.¹⁰

Sama mogućnost sklapanja odnosno pristupanja osiguranika ugovoru o osiguranju sposobnosti VK u praksi je vremenski prilično ograničena. Prema uvjetima osiguranja, osiguranik može pristupiti ugovoru istovremeno sa sklapanjem ugovora o kreditu s bankom, ili naknadno, ali najkasnije 14 dana od sklapanja ugovora o kreditu s bankom (čl. 3. st. 1. Uvjeta)¹¹. Možebitno pristupanje ugovoru o osiguranju izvan toga roka ne bi pružalo osigurateljsko pokriće.

Općenito govoreći, predmetnom vrstom osiguranja korisnik kredita osigurava se u cijelosti od određene skupine rizika koji mogu dovesti do potpunog ili djelomičnog gubitka njegovih prihoda, čime može nastati njegova nesposobnost ispunjavanja obveza iz ugovora o kreditu. Ti su rizici: smrt, gubitak radne sposobnosti i prestanak radnog odnosa (otkaz).¹² Međutim, sâm nastup navedenih okolnosti nije dovoljan da bi osiguratelj ispunio svoju obvezu već u trenutku sklapanja ugovora o osiguranju (ali i ugovora o kreditu) moraju biti ispunjene neke opće pretpostavke koje se tiču zdravstvenog stanja i stanja radnog odnosa osiguranika. Ponajprije, od osiguranika se zahtijeva sljedeće:¹³ 1) da nije pod medicinskim tretmanom i da nije na bolovanju (izuzimaju se samo manja oboljenja); 2) da u prethodnih 12 mjeseci osiguranik nije bio na bolovanju dulje od 30 dana; 3) da je osiguranik zaposlen na neodređeno vrijeme, i to posljednjih 12 mjeseci, da nije na probnom radu i da nije potpisao sporazumni raskid radnog odnosa; 4) da nema saznanja da će mu poslodavac otkazati ugovor o radu, te da poslodavac nije u stečaju ili likvidaciji. Navedene opće pretpostavke čine tzv. klauzulu isključenja,¹⁴ koja je sastavni dio pristupnice ugovora o osiguranju sposobnosti VK, a potpisom pristupnice osiguranik potvrđuje ispunjenje navedenih pretpostavki. Ako se po prijavi osiguranog slučaja utvrdi da stvarno stanje nije u skladu s izjavama osiguranika o zdravstvenom stanju i stanju radnog odnosa, tada ne će postojati obveza osiguratelja prema osiguraniku (gubitak prava iz osiguranja). Osim tih pretpostavki koje moraju biti ispunjene za postojanje pokrića, uvjetima osiguranja predviđen je i čitav niz isključenja kad uopće ne postoji obveza osiguratelja neovisno o ispunjenju navedenih pretpostavki.

Rizik smrti korisnika kredita ulazi u osigurateljsko pokriće, neovisno o tome je li smrt nastupila kao posljedica bolesti ili nesretnog slučaja. Međutim, uvjetima osiguranja predviđen je čitav niz isključenja, pa tako ne postoji obveza osiguratelja ako je smrtni događaj, primjerice, nastupio:¹⁵ 1) iz stanja koje je prethodilo ili je postojalo u trenutku pristupanja ugovoru o osiguranju; 2) kao posljedica HIV-a/AIDS-a; 3) konzumiranja alkohola; 4) opasnih aktivnosti (rukovanje oružjem i eksplozivima); 5) profesionalnim bavljenjem sportom; 6) profesionalnog rada na visini ili pod zemljom; 7) rada u vojsci, policiji, i zaštitarskoj službi; 8) samoubojstvo, građanski nemiri, terorizam, neredi, pobune, rat, sudjelovanje u borbama, zločinima i kaznenim djelima; 9) posljedica ionizirajućih zračenja, radioaktivnosti, toksičnih svojstava; 10) stresa, depresije, mentalnog ili živčanog poremećaja; 11) kirurškog postupka koji nije medicinski indiciran (primjerice, kozmetički kirurški postupci); 12) smrt kao posljedica trudnoće, poroda ili pobačaja, itd.

Rizik gubitka radne sposobnosti korisnika kredita također ulazi u osigurateljsko pokriće, neovisno o tome je li gubitak radne sposobnosti nastupio kao posljedica bolesti ili nesretnog slučaja. Kao primjere isključenja, navodimo gubitak radne sposobnosti zbog ili u svezi s depresijom, psihičkim poremećajima, psihijatrijskom terapijom, rehabilitacijom, fizikalnom terapijom, trudnoćom, medicinski potpomognutom oplodnjom, detoksifikacijom, ozljedom vratne kralježnice koja nije potvrđena rendgenom, služenjem vojnog roka itd.¹⁶

Rizik prestanka radnog odnosa je specifičan rizik koji se pokriva osiguranjem sposobnosti VK. Uvjetima osiguranja predviđeno je da se ne će smatrati osiguranim slučajem nastup nezaposlenosti tri mjeseca od sklapanja ugovora o osiguranju (karenca).¹⁷ Isključenja iz osigurateljskog pokrića odnose se na: 1) dobrovoljnu nezaposlenost (ostavka, istek roka kod rada na određeno vrijeme, neplaćeni dopust, umirovljenje i dr.); 2) osobno uvjetovan otkaz i otkaz zbog skrivljenog ponašanja osiguranika; 3) otkaz od strane samog osiguranika; 4) sporazumni raskid radnog odnosa; 5) prestanak radnog odnosa zbog isteka radne dozvole, kraja probnog rada, promjena radnog odnosa iz punog u nepuno radno vrijeme; 6) prestanak radnog odnosa zbog osude za kaznena djela i izdržavanje kazne zatvora. 

Temeljna obveza osiguratelja je isplata osigurnine kad se dogodi osigurani slučaj (čl. 943. st. 1. ZOO-a). Iznos osigurnine iz ugovora o osiguranju sposobnosti VK svakako ovisi o visini obveze osiguranika (korisnika kredita) iz ugovora o kreditu, ali i o vrsti rizika koji se ostvario nastupom osiguranog slučaja. Moguća su dva scenarija: ili da osiguratelj isplati (banci) cjelokupan ostatak duga iz ugovora o kreditu ili da osiguratelj preuzme otplatu samo određenog broja mjesečnih rata (anuiteta) kroz određeno vremensko razdoblje.

U pravilu, ako je nesposobnost vraćanja kredita nastupila zbog smrti korisnika kredita ili njegove trajne nesposobnosti za rad (što je kao rizik posebno predviđeno u osiguranju sposobnosti vraćanja stambenih kredita), uvjetima osiguranja predviđeno je da će osiguratelj banci isplatiti ostatak duga iz ugovora o kreditu, i to sukladno planu otplate kredita.¹⁸ Dakle, osiguratelj će u navedenim slučajevima isplatiti i preostalu glavnicu, ali i kamate banci, što treba dovesti do potpunog brisanja duga prema korisniku kredita.¹⁹ Ako je nesposobnost vraćanja kredita nastupila kao posljedica privremene nesposobnosti za rad ili kao posljedica otkaza radnog odnosa, tada osiguratelj otplaćuje samo određen broj rata/anuiteta: a) do 12 mjesečnih anuiteta za pojedini slučaj, a sveukupno do 24 anuiteta za cijelo vrijeme trajanja osiguranja,²⁰ odnosno b) do šest mjesečnih anuiteta za pojedini slučaj, a sveukupno do 18 anuiteta za cijelo vrijeme trajanja osiguranja.²¹

Na kraju, možemo konstatirati da ugovor o osiguranju sposobnosti VK predstavlja alternativni instrument osiguranja tražbina iz ugovora o kreditu te da je predmetno osiguranje u posljednje vrijeme postalo dio redovitog bankarskog poslovanja u ponudi kredita upravo zbog svoje atraktivnosti u pokriću rizika koje pruža. Za osiguranika pogodniji je od ostalih vrsta ugovora o osiguranju (život, nezgoda) koji se tradicionalno koriste kao instrument osiguranja tražbina iz ugovora o kreditu, jer u slučaju ostvarenja najtežih rizika (smrt, trajna radna nesposobnost) pruža mogućnost otplate cijelog preostalog duga iz ugovora o kreditu, uz relativno nisku premiju osiguranja. Nadalje, za osiguranika je korisno i to što ta vrsta osiguranja pruža pokriće od nesposobnosti vraćanja kredita i za rizik nedobrovoljnog gubitka zaposlenja, što predstavlja novost na hrvatskom tržištu osiguranja, a što zbog trenutne loše gospodarske situacije u državi dodatno potencira aktualnost ove vrsta osiguranja.

 

1.SCHULZ, Harald, STEGMANN, Volker, UFFMAN, Jürgen, Restkreditversicherung - Zahlungsverpflichtungen versichern, Fritz Knapp Verlag, Frankfurt a. M., 2007., str. 6.
2.  Loc. cit.
3. Ibid., str. 7 i 50.
4. Ibid., str. 5.
5. Tako i prema čl. 1. st. 1. i 3. Općih uvjeta osiguranja korisnika kredita od nesposobnosti vraćanja kredita, Cardif osiguranje, od 15. lipnja 2010. (u nastavku teksta: Opći uvjeti Cardif 2010.).
6. REIFNER, Udo, KNOBLOCH, Michael, KNOPS, Kai-Oliver, Restschuldversicherung und Liquiditätssicherung, Institut für Finanzdienstleistungen e.V., Hamburg, 2010., str. 20.
7. Ibid., str. 20-21.
8.  Ibid., str. 21.
9. Loc. cit.
10. Loc. cit.
11. Opći uvjeti Cardif 2010.
12. mSCHULZ, STEGMANN, UFFMANN, op. cit., str. 8, REIFNER, KNOBLOCH, KNOPS, op. cit., str. 25. Vidjeti čl. 9. st. 1. Općih uvjeta Cardif 2010.
13. Čl. 1. st. 3. Općih uvjeta Cardif 2010.
14.  SCHULZ, STEGMANN, UFFMANN, op. cit., str. 47-48.
15. Čl. 5. Posebnih uvjeta grupnog osiguranja korisnika kredita od nesposobnosti vraćanja kredita uslijed smrti osiguranika (kao posljedice nesretnog slučaja ili bolesti), Cardif osiguranje d.d., 15. lipanj 2010.
16. Čl. 5. Posebnih uvjeta grupnog osiguranja korisnika kredita od nesposobnosti vraćanja kredita uslijed privremene nesposobnosti za rad osiguranika (bolovanja) (kao posljedice nesretnog slučaja ili bolesti). Cardif osiguranje d.d., 15. lipanj 2010.
17. Čl. 5. st. 1. Posebnih uvjeta grupnog osiguranja korisnika kredita od nesposobnosti vraćanja kredita uslijed prestanka radnog odnosa osiguranika (otkaza). Cardif osiguranje d.d., 15. lipanj 2010.

18 Čl. 10. st. 1. Općih uvjeta Carif 2010. i čl. 3. st. 1. Posebnih uvjeta - smrt, Cardif 2010.

19 SCHULZ, STEGMANN, UFFMANN, op. cit., str. 9.

20 Čl. 3. st. 1. Posebnih uvjeta - privremena nesposobnost za rad, Cardif 2010.

21 Čl. 3. st. 2. Posebnih uvjeta - otkaz, Cardif 2010.