02.09.2022.

Uređenje ugovora o radu na određeno vrijeme

- prema Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu

Najavljivane izmjene i dopune Zakona o radu u srpnju ove godine uobličene su u Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, u svezi s kojim je provedeno i javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Prijedlog intervenira u brojne odredbe i institute radnoga prava, a jedno od njih je i rad na određeno vrijeme. Naime, u praksi je uočen problem iznimno visokog udjela ugovora o radu na određeno vrijeme u ukupno sklopljenim ugovorima o radu, a osobito udjela takvoga rada koji se obavlja na temelju ugovora sklopljenih za vrlo kratko trajanje, što je dodatno aktualizirano i širokim mogućnostima sklapanja uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme. Radnici u takvim okolnostima ne smatraju svoj radni odnos kvalitetnim i sigurnim, jer su izloženi dugotrajnoj neizvjesnosti i nemogućnosti planiranja života i obitelji. Stoga se predloženim izmjenama ugovora o radu na određeno vrijeme nastoji taj institut poboljšati u korist radnika i učiniti ga onim što bi on doista trebao i biti – samo iznimka pri zasnivanju radnog odnosa.

1. TRENUTAČNO UREĐENJE UGOVORA O RADU NA ODREĐENO VRIJEME
Ugovor o radu, u pravilu, sklapa se na neodređeno vrijeme, osim kad je Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19 – u nastavku rada: ZR) drukčije određeno.

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. Ova presumpcija je neoboriva jer zakonodavac nije ostavio mogućnost da se dokazuje suprotno.

Naime, uz neke od presumpcija vezanih uz sklapanje ugovora o radu zakonodavac je predvidio i mogućnost dokazivanja suprotnog. Budući da u ovom slučaju to nije učinio, očito je da je njegova namjera bila da se isključi mogućnost dokazivanja da je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme, ako vrijeme na koje je sklopljen nije određeno.

S druge strane, ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme poslodavac s istim radnikom smije sklopiti samo ako za to postoji objektivan razlog, koji se u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu mora navesti.

Kada se sklapaju ti uzastopni ugovori o radu na određeno vrijeme, tada svi ugovori, uključujući i prvi ugovor o radu, mogu trajati ukupno tri godine, osim ako je to potrebno:

1) zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili

2) ako je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno:

a) zakonom ili

b) kolektivnim ugovorom (kada uzastopni ugovori o radu na određeno vrijeme mogu trajati i dulje od tri godine).

Prvi ugovor o radu na određeno vrijeme može trajati i duže od tri godine.

Samo oni uzastopni ugovori ne mogu trajati duže, osim ako nije riječ o jednoj od propisanih iznimaka kada ugovor o radu na određeno vrijeme može trajati i duže od tri godine.

Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.

Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine.

Dakle, sklope li poslodavac i radnik npr. aneks ugovoru o radu na određeno vrijeme kojim se produžava vrijeme trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme, taj aneks potpada pod režim „svakog sljedećeg ugovora o radu na određeno vrijeme“ pa se u njemu mora navesti objektivan razlog za produljenje trajanja ugovora. Navođenje razloga trebalo bi biti takvo da omogući kasniju sudsku kontrolu objektivnosti tih razloga. Iz njih bi se moralo moći zaključiti da je poslodavac imao opravdan razlog za lošu procjenu koliko vremena treba da se obavi posao zbog kojega je radnik angažiran ugovorom na određeno vrijeme.

Do pretvaranja u ugovor o radu ne neodređeno vrijeme dolazi:

1. kada je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ZR-a, s tim da to sada znači:

a) kada poslodavac sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme iako to vrijeme nije određeno rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja

b) kada je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen u trajanju kraćem od tri godine, a ukupno trajanje sklopljenih ugovora o radu duže je od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom,

c) kada pri sklapanju sljedećeg uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme nije naveden odnosno ne postoji objektivan razlog koji u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi mora biti naveden;

2. kada radnik nakon isteka roka na koji je sklopljen ugovor o radu nastavi raditi.

Kada radnik traži da se utvrdi da s poslodavcem ima sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, posljednjih godina iskristaliziralo se stajalište da tada radnik tužbenim zahtjevom ne može tražiti da se naloži poslodavcu da s njim sklopi ugovor o radu određenog sadržaja koji će u suprotnom zamijeniti presuda. Argumenti za to stajalište su da ZR ne daje takva ovlaštenja radniku. ZR mu daje samo ovlaštenje na deklaratornu sudsku zaštitu kroz utvrđenje da je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme jer propisuje da se „smatra“ da je sklopljen takav ugovor, a ne propisuje i obvezu poslodavca da takav ugovor sklopi.

2. PRIJEDLOG IZMJENA PRAVNOG UREĐENJA UGOVORA O RADU NA ODREĐENO VRIJEME
Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu iz srpnja 2022. (u nastavku teksta: Prijedlog), koji je poslan u javno savjetovanje1, predlaže se da čl. 12., koji propisuje uređenje ugovora o radu na određeno vrijeme, ZR-a glasi:

„(1) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme u najdužem trajanju od tri godine, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

(2) S istim radnikom smije se sklopiti najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme, čije ukupno trajanje, uključujući i prvi ugovor, nije duže od tri godine i to samo ako za to postoji objektivan razlog koji opravdava uzastopno sklapanje ugovora iz stavka 1. ovoga članka, a koji se u tom ugovoru mora navesti.

(3) Pod uzastopno sklopljenim ugovorima o radu iz stavka 2. ovoga članka, smatraju se ugovori o radu koji su uzastopno, bez prekida između jednog i drugog ugovora ili s prekidom koji nije duži od tri mjeseca, sklopljeni samo s jednim poslodavcem ili s više poslodavaca koji se smatraju povezanim poslodavcima.

(4) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, s istim radnikom se smije sklopiti više od tri uzastopna ugovora o radu i trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme, kao i ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, smije biti neprekinuto duže od tri godine:

1. ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika

2. ako se sklapa sa stranim državljaninom ili osobom bez državljanstva prema posebnim propisima kojima se uređuje njihov boravak i rad

3. zbog potrebe dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije

4. ako je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom.

(5) Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.

(6) Istekom roka od tri godine iz stavka 1. i 2. ovoga članka odnosno prestankom posljednjeg uzastopno sklopljenog ugovora, ako su sklopljeni na razdoblje kraće od tri godine, poslodavac s istim radnikom može sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme, samo ako je od prestanka radnog odnosa kod toga poslodavca do sklapanja novog ugovora o radu na određeno vrijeme proteklo najmanje šest mjeseci.

(7) Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

(8) Pod pojmom povezanih poslodavaca iz stavka 3. ovoga članka, smatraju se poslodavci koji su povezana društva u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima, poslodavac pravna osoba čija odgovorna osoba predstavlja povezanu osobu u smislu poreznih propisa te fizička osoba obrtnika, osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost i poslodavac fizička osoba kada predstavlja povezanu osobu u smislu poreznih propisa.

(9) Na ugovore koje poslodavac s istim radnikom sklapa na određeno vrijeme za posao koji se obavlja sezonski, ne primjenjuju se odredbe stavka 2., 3., 4., 5. i 8. ovoga članka.“.

2.1. BROJ UZASTOPNIH UGOVORA O RADU, TRAJANJE I IZNIMKE
Dakle, najvažnije novosti koje bi se uvele jesu da s istim radnikom poslodavac smije sklopiti najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme, dok prije ograničenja glede broja sklopljenih ugovora nije bilo.

Iznimke glede ukupnog trajanja ugovora, osim kada je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika i kada je to propisano zakonom ili kolektivnim ugovorom (koje iznimke i sada postoje), trebale bi biti i situacije kada se ugovor sklapa sa stranim državljaninom ili s osobom bez državljanstva prema posebnim propisima kojima se uređuje njihov boravak i rad, te kada postoji potreba dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije.

Može se primijetiti da prema predloženom uređenju neće više biti moguće sklopiti prvi ugovor o radu na određeno vrijeme koji bi trajao duže od tri godine.

2.2. PREKID IZMEĐU DVAJU RADNIH ODNOSA
Posebno važna novost jest i da istekom roka od tri godine odnosno prestankom posljednjeg uzastopno sklopljenog ugovora, ako su sklopljeni na razdoblje kraće od tri godine, poslodavac (i nadalje) s istim radnikom može sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme, ali pod uvjetom da je od prestanka radnog odnosa kod toga poslodavca do sklapanja novog ugovora o radu na određeno vrijeme proteklo najmanje šest mjeseci.

Ovakvih ograničenja prije nije bilo, a ova zabrana ne odnosi se i na zapošljavanje kod povezanog poslodavca, kao što je propisano u odnosu na uzastopno sklopljene ugovore o radu na određeno vrijeme.

Naime, prema Prijedlogu, da ne bi bila riječ o uzastopno sklopljenim ugovorima o radu, potrebno je da između dvaju ugovora o radu postoji prekid duži od tri mjeseca, a ne dva kao do sada, s tim da se u obzir uzimaju i ugovori o radu sklopljeni s povezanim poslodavcima, što do sada nije bio slučaj.

Neovisno o navedenome, ovo vremensko ograničenje od šest mjeseci ne bi se trebalo primjenjivati ako se s istim radnikom sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

2.3. RAD KOD POVEZANIH POSLODAVACA
Prijedlogom je dana i definicija povezanih poslodavaca, a ograničenja o broju i trajanju ugovora o radu na određeno vrijeme ne primjenjuju se na posao koji se obavlja sezonski.

Glede definicije povezanih poslodavaca treba primijetiti da se ova definicija znatno razlikuje od definicije povezanih poslodavaca iz čl. 10. ZR-a, koji uređuje privremeno ustupanje radnika povezanom poslodavcu.

U čl. 10. ZR-a propisuje se mogućnost da poslodavac privremeno ustupi svog radnika u s njim povezano društvo, u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima, što bi značilo da je povezani poslodavac (samo) trgovačko društvo koje je s poslodavcem povezano sukladno propisima o trgovačkim društvima, prije svega Zakonu o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93, 34/99, 121/99 - vjerodostojno tumačenje, 52/00 - Odluka USRH, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11 - v. čl. 381. Kaznenog zakona, 152/11 - proč. tekst, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19 i 34/22 – u nastavku teksta: ZTD).

No, u smislu sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, osim osoba koje su s poslodavcem povezana društva u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima, povezani poslodavac je i pravna osoba čija odgovorna osoba predstavlja povezanu osobu u smislu poreznih propisa te fizička osoba obrtnika, osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost i poslodavac fizička osoba kada predstavlja povezanu osobu u smislu poreznih propisa.

Dakle, osim ZTD-a, za ocjenu predstavlja li poslodavac s kojim je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme povezanog poslodavca u smislu novog (točnije rečeno predloženog) čl. 12. ZR-a, potrebno je primijeniti i porezne propise koji uređuju tko se smatra povezanom osobom.

2.4. PREKRŠAJNE ODREDBE
Vezano uz ove predložene izmjene treba ukazati i na prekršajne odredbe.

Tako je predložena izmjena postojećeg članka 228. Zakona o radu2, da će novčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kuna biti kažnjen za prekršaj poslodavac pravna osoba:

1. ako s istim radnikom sklopi više od tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razlog (čl. 12. st. 2.)

2. ako s istim radnikom sklopi jedan ili više ugovora o radu na određeno vrijeme, čije je ukupno trajanje kao i trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika, u svrhu izdavanja dozvole za boravak i rad prema posebnim propisima kojima se uređuje boravak i rad stranog državljanina i osobe bez državljanstva, zbog potrebe dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije ili je zbog nekog drugog objektivnog razloga dopušteno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom (čl. 12. st. 1., 2. i 4.).

Nadalje, predloženo je, dodavanjem novoga članka 228.a Zakona o radu, novčanom kaznom od 4.110,00 do 7.960,00 eura kažnjavanje za prekršaj poslodavca pravne osobe:

1. ako s istim radnikom sklopi više od tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razlog (čl. 12. st. 2.)

2. ako s istim radnikom sklopi jedan ili više ugovora o radu na određeno vrijeme, čije je ukupno trajanje kao i trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika, u svrhu izdavanja dozvole za boravak i rad prema posebnim propisima kojima se uređuje boravak i rad stranog državljanina i osobe bez državljanstva, zbog potrebe dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije ili je zbog nekog drugog objektivnog razloga dopušteno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom (čl. 12. st. 1., 2. i 4.).

2.5. PRIJELAZNE ODREDBE
Dakle, kako smo već napomenuli, na dan uvođenja eura kao službene valute, u skladu sa zakonom koji uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj3, prestat će važiti članak koji uređuje prekršaje u kunama.

No, isto tako, važno je znati da se na ugovore o radu koji su sklopljeni na određeno vrijeme, a koji prije stupanja na snagu predloženih izmjena i dopuna ZR-a nisu prestali, neće primjenjivati odredba izmijenjenog čl. 12. ZR-a do isteka vremena na koje su sklopljeni.

Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2023. pa se novi čl. 12. ZR-a ne bi trebao primjenjivati na sve ugovore o radu na određeno vrijeme koji su prije sklopljeni, a nisu prestali do 1. siječnja 2023.

 

1 https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=21184
2 Koji bi, sukladno čl. 69. Prijedloga zakona, prestao važiti na dan uvođenja eura kao službene valute, u skladu sa zakonom koji uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
3 Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 57/22 i 88/22).