1. UVJETI ZA SKLAPANJE UGOVORA O DODATNOM RADU^1,2
Dodatni rad jest rad za drugog poslodavca iznad punog radnog vremena kod matičnih poslodavaca. Naime. radnik koji je zaposlen i radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca odnosno radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca može dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu³ poslodavca, kod kojeg radnik radi do punog radnog vremena definira kao matičnog poslodavca, odnosno matične poslodavce ako radnik u nepunom radnom vremenu radi kod više poslodavaca do punog radnog vremena. Poslodavca kod kojeg radnik radi temeljem ugovora o dodatnom radu ZIDZOR definira kao drugog poslodavca.

Ugovor o dodatnom radu može se sklopiti za obavljanje svih poslova, osim s radnikom:

• koji radi na poslovima s posebnim uvjetima rada u skladu s propisima o zaštiti na radu

• koji radi u skraćenom radnom vremenu iz članka 64. Zakona o radu⁴ te

• kojem se prema propisu o mirovinskom osiguranju staž osiguranja računa s povećanim trajanjem.

Ugovor o dodatnom radu ne može se sklopiti s tim radnicima za obavljanje takvih poslova, imajući na umu okolnost da je riječ o poslovima koji su sami po sebi poslovi s otežanim uvjetima rada. Dakle, ako radnik kod matičnih poslodavaca obavlja poslove koji ulaze u jednu od nabrojenih kategorija, drugi poslodavac neće moći sklopiti ugovor o dodatnom radu s radnikom za obavljanje takvih poslova, ali će moći sklopiti ugovor o dodatnom radu za poslove koji ne potpadaju u jednu od te tri zakonom predviđene kategorije poslova u odnosu na koje se zabranjuje sklapanje ugovora o dodatnom radu. U inspekcijskom nadzoru u području rada inspektor će usmenim rješenjem u zapisniku zabraniti dodatni rad radnika koji radi na poslovima s posebnim uvjetima rada u skladu s propisima zaštite na radu ili na poslovima u skraćenom radnom vremenu ili radnika kojem se prema posebnom propisu o mirovinskom osiguranju staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, ako takve poslove obavlja kod matičnog poslodavca.Ako je radnik s drugim poslodavcem sklopio ugovor o dodatnom radu, radnik će biti dužan prije početka rada kod drugog poslodavca pisanim putem obavijestiti svakog matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem.⁵ Naime, prema prije važećoj odredbi članka 61. stavak 3. Zakona o radu, radnik je mogao raditi u dodatnom radu samo pod uvjetom da je poslodavac, odnosno poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu do punog radnog vremena, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost. No, ZIDZOR, radi usklađivanja s Direktivom 2019/1152 o transparentnim i predvidivim uvjetima rada⁶ kao uvjet za sklapanje ugovora o dodatnom radu zahtijeva da radnik pisano obavijesti matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o radu s drugim poslodavcem, pa sklapanje ugovora o dodatnom radu više ne ovisi o suglasnosti matičnih poslodavca. Radnik je matičnog poslodavca dužan obavijestiti prije početka rada kod drugog poslodavca. Pisani oblik obavijesti je konstitutivan element obavijesti, što znači da radnik koji tvrdi da je matičnog poslodavca ili matične poslodavce obavijestio o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu, ne može započeti raditi kod drugog poslodavca, prije nego što pisanim putem o tome obavijesti matičnog poslodavca.

2. UGOVOR O DODATNOM RADU
Ugovor o dodatnom radu sklapa se u pisanom obliku.⁷ Ako poslodavac s radnikom nije sklopio ugovor o dodatnom radu u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu. Poslodavac će biti dužan radniku prije početka rada dostaviti primjerak ugovora o radu kada je sklopljen u pisanom obliku te mu dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko⁸ i zdravstveno osiguranje. Ugovor o dodatnom radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu mora sadržavati podatke iz članka 15. stavka 1. ZR-a. Ugovor o dodatnom radu može se sklopiti na određeno ili na neodređeno vrijeme. ZIDZOR za razliku od Zakona o radu iz 2014. godine izrijekom isključuje primjenu odredaba Zakona o radu, o radu na određeno vrijeme na ugovor o dodatnom radu sklopljenom na određeno vrijeme. Naime, zakonodavac je na taj način, u odnosu na ugovor o dodatnom radu koji je sklopljen na određeno vrijeme, isključio ograničenja koja se primjenjuju u odnosu na zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme pa se ugovor o dodatnom radu sklopljen na određeno vrijeme može sklopiti bez postojanja opravdanog razloga za zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme, bez ograničenja broja sklopljenih ugovora o radu na određeno vrijeme te bez vremenskog ograničenja trajanja tako sklopljenih ugovora o radu na određeno vrijeme.

3. RADNO VRIJEME RADNIKA KOJI RADI U DODATNOM RADU
Ugovor o dodatnom radu ograničen je u odnosu na broj sati rada koji se smiju ugovoriti takvim ugovorom. Ugovorom o dodatnom radu ne smije se ugovoriti radno vrijeme u trajanju duljem od 8 sati tjedno. Može se ugovoriti i manji broj sati rada od 8 sati tjedno, ali ukupan ugovoreni broj sati rada u tjednu ne smije biti više od 8 sati tjedno. Ugovoreni broj sati rada u dodatnom radu može se jednako ili nejednako rasporediti tako da radnik u jednom tjednu radi i po 12 sati, a u drugom tjednu 4 sata, tako da mu prosječno radno vrijeme u kalendarskom mjesecu iznosi 8 sati tjedno, ako je ugovoren rad od 8 sati tjedno. ZR ne propisuje nikakva ograničenja što se tiče dnevnog rasporeda tih 8 sati. Poslodavac može radniku urediti raspored radnog vremena prema kojem će svih 8 sati odraditi u jednom danu ili može te sate rasporediti na više dana u tjednu⁹.

Ako je radno vrijeme radnika kod matičnog i kod drugog poslodavca jednako raspoređeno tijekom tjedna, radnik će u tom slučaju raditi ukupno 48 sati tjedno. No, ako je raspored radnog vremena u dodatnom radu utvrđen kao nejednak¹⁰, zakonodavac ograničava ukupno trajanje rada tog radnika tako da tjedno radno vrijeme u dodatnom radu smije biti dulje od 8 sati tjedno, ali ne dulje od 16 sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad. Prema tome, ako je poslodavac kod kojeg radnik radi u dodatnom radu utvrdio nejednak raspored radnoga vremena, taj poslodavac će morati voditi računa da radnik neće smjeti kod tog poslodavca raditi dulje od 16 sati tjedno. No, ako je kod matičnog poslodavca radno vrijeme nejednako raspoređeno, u kojem slučaju radnik kod matičnog poslodavca može raditi najviše do 50, odnosno 60 sati tjedno, radnik koji radi u dodatnom radu u nejednakom rasporedu radnoga vremena kod poslodavca kod kojeg obavlja dodatni rad, u tjednu može ukupno kod obaju poslodavaca najviše raditi 76 sati tjedno. No, radnik koji radi u dodatnom radu smije raditi u nejednakom rasporedu radnoga vremena kod matičnog poslodavca samo ako je dao pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Radnik koji u nejednakom rasporedu radnog vremena ne pristane na rad dulji od 8 sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice. Poslodavac je dužan inspektoru rada, na njegov zahtjev, dostaviti popis radnika koji su dali pisanu izjavu o pristanku rada na dulje od 8 sati tjedno.

Da bi se spriječilo pretjerano trajanje rada radnika u dodatnom radu, zakonodavac je ujedno propisao da radniku koji radi u dodatnom radu matični poslodavac može naložiti prekovremeni rad samo uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile, dok poslodavac kod kojeg radnik obavlja dodatni rad ne smije radniku uopće naložiti prekovremeni rad, osim u slučaju više sile.

Ako je radno vrijeme iz ugovora o dodatnom radu nejednako raspoređeno, razdoblje takvog rasporeda ne može biti kraće od mjesec dana niti dulje od jedne godine te tijekom tako utvrđenog rasporeda radno vrijeme mora odgovarati radnikovu ugovorenom radnom vremenu, što podrazumijeva da se u tom slučaju u razdoblju na koje je utvrđen nejednak raspored radnoga vremena radno vrijeme radnika u dodatno radu mora uprosječiti na ugovoreni broj sati rada tjedno, koji može biti i manji broj sati od zakonom previđenog maksimuma od 8 sati tjedno.

Ako je radno vrijeme iz ugovora o dodatnom radu nejednako raspoređeno, radnik u dodatnom radu u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca ne smije raditi dulje od prosječno 8 sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad kada je Zakonom dopušten, a referentno razdoblje od 4 mjeseca može se kolektivnim ugovorom ugovoriti za razdoblje od 6 mjeseci. Budući da se razdoblja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad ne uračunavaju u razdoblje od 4 mjeseca, odnosno 6 mjeseci, poslodavci će pri izračunu prosječnog radnog vremena radnika koji radi u dodatnom radu morati izuzeti navedena razdoblja te prosjek trajanja rada računati samo za razdoblje, u okviru razdoblja u kojem je radno vrijeme nejednako raspoređeno, a u kojem je radnik radio. Tijekom razdoblja trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena raspored radnika može se promijeniti samo za preostalo utvrđeno razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena. Ako i prije isteka utvrđenog razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena radno vrijeme radnika već odgovara njegovu ugovorenom punom odnosno nepunom radnom vremenu, poslodavac će tom radniku tijekom preostalog utvrđenog razdoblja naložiti prekovremeni rad, ako ima potrebu za radom toga radnika. No, i u tom će slučaju radnik morati dati pisanu suglasnost na prekovremeni rad. Ako radnik uskrati pisanu suglasnost na prekovremeni rad, radnik će u tom slučaju imati višak sati rada pa će poslodavac morati voditi računa da do isteka razdoblja za koje je utvrđen nejednak raspored radnoga vremena radno vrijeme radnika uprosječi na njegovo ugovoreno radno vrijeme, bez da se stvori višak sati na kraju razdoblja nejednakog rasporeda radnoga vremena. Ako je radnik kojem radni odnos prestaje zbog isteka ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme radio dulje od prosječnog ugovorenog punog odnosno nepunog radnog vremena, broj sati veći od prosječnog ugovorenog punog odnosno nepunog radnog vremena smatrat će se prekovremenim radom.

Zakonodavac je radnika koji radi u dodatnom radu isključio od primjene članka kojim se uređuje preraspodjela radnoga vremena, pa u tome smislu navedeni radnik ne potpada pod ograničenja predviđena navedenom odredbom.

4. OVLASTI I OBVEZE MATIČNOG I DRUGOG POSLODAVCA
Matični poslodavac može pisanim putem zatražiti¹¹ od radnika da prestane obavljati dodatan rad kod drugog poslodavca, ako za to postoje objektivni razlozi, osobito ako je to protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili ako se obavlja unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca. Matični poslodavac može navedeno tražiti od radnika u svakom trenutku trajanja ugovora o dodatnom radu, ako su ispunjeni uvjeti koje ZR propisuje, odnosno pod uvjetom ako za to postoje objektivni razlozi, a osobito ako rad temeljem ugovora o dodatnom radu predstavlja zakonsku zabranu natjecanja ili ako radnik dodatni rad obavlja unutar rasporeda radnoga vremena kod matičnog poslodavca. ZR ostavlja mogućnost postojanja i drugih objektivnih razloga¹², zbog kojih matični poslodavac može tražiti prestanak obavljanja dodatnog rada. Ako je zahtjev matičnog poslodavca postavljen zbog postupanja protivnog zakonskoj zabrani natjecanja radnika s poslodavcem, na prava i obveze radnika i poslodavca na odgovarajući će se način primijeniti odredbe ZR-a kojima se uređuje zakonska zabrana natjecanja.

Ako je zahtjev matičnog poslodavca postavljen zbog obavljanja dodatnog rada unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca, radnik je dužan najkasnije u roku od tri dana prilagoditi radno vrijeme kod drugog poslodavca. Ako radnik ne uspije prilagoditi radno vrijeme kod drugog poslodavca, radnik će morati prestati obavljati dodatni rad kod drugog poslodavca, odnosno raskinuti ugovor o dodatnom radu. U slučaju neizvršavanja obveza koje radnik ima kod matičnog poslodavca, taj poslodavac odlučuje o radnikovu radnopravnom odnosu, što uključuje i upozorenje na kršenje obveza te donošenje odluke o prestanku ugovora o radu¹³.

Poslodavac kod kojeg radnik obavlja dodatni rad ima iste obveze kao i matični poslodavac (ili poslodavci) kod kojeg radnik radi puno radno vrijeme.

Poslodavac kod kojeg je radnik zaposlen u dodatnom radu dužan je, na zahtjev radnika, omogućiti korištenje godišnjeg odmora toga radnika u istom tjednu u kojem godišnji odmor koristi kod matičnog poslodavca. Da bi radnik koristio godišnji odmor istovremeno kod matičnog i kod drugog poslodavca, radnik će biti dužan poslodavcu kod kojeg obavlja dodatni rad, podnijeti zahtjev¹⁴ za korištenje godišnjeg odmora u istom tjednu u kojem godišnji odmor koristi kod matičnog poslodavca, a drugi poslodavac to mu je dužan omogućiti.

Ako radnik drugom poslodavcu ne podnese takav zahtjev, o razdoblju korištenja godišnjeg odmora odlučuje drugi poslodavac u skladu s propisima koji obvezuju drugog poslodavca.

Matični poslodavac dužan je najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radničko vijeće o broju i vrsti radnika koji su prije početka rada kod drugog poslodavca obavijestili matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem.

5. UVJETI RADA RADNIKA KOJI RADE U DODATNOM RADU
Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u dodatnom radu smatrat će se radom u punom radnom vremenu. Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, božićnica i sl.) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu s drugim poslodavcem, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

Kao i radniku koji radi u nepunom radnom vremenu, poslodavac kod kojeg radnik radi u dodatnom radu bit će dužan osigurati mu stabilne uvjete rada, odnosno osigurati mu iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme s istim poslodavcem ili prema posebnom propisu s njim povezanim poslodavcem, s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove. Ako kod poslodavca nema radnika koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove, poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o dodatnom radu, osigurati uvjete uređene kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji ga obvezuje, a koji su utvrđeni za radnika koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme te obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine. Ako kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji obvezuju poslodavca nisu uređeni uvjeti rada, poslodavac je radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o dodatnom radu, dužan osigurati primjerene uvjete rada kao radniku koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme, a koji obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine.

6. OGLEDNI PRIMJERI
Primjer br. 1 – Pisana obavijest o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu

_________________________
(ime i prezime radnika/ce)

_________________________
(adresa prebivališta radnika/ce)

 _____________________________________
(naziv i sjedište matičnog/matičnih poslodavca)

 

PISANA OBAVIJEST O SKLOPLJENOM UGOVORU O DODATNOM RADU

 

Poštovana/i,

sukladno članku 18.a st. 3. Zakona o radu, ovim putem obavještavam vas da sam dana _______________________ (navesti datum sklapanja ugovora o dodatnom radu) s drugim poslodavcem _______________________________________ (navesti naziv i sjedište drugog poslodavca i OIB) sklopio Ugovor o dodatnom radu na određeno/neodređeno vrijeme u trajanju od ______________________ (navesti broj sati rada u dodatnom radu) sati tjedno, za obavljanje poslova_______________________________________________________________ (navesti poslove koje će radnik obavljati kod drugog poslodavca), s početkom rada od dana .

 

U __________, dana _________ , _____________godine.

 

Radnik/ca:

_________________________
(potpis radnika/ce)

 

Primjer br. 2 – Ugovor o dodatnom radu

____________________________ (naziv poslodavca)

____________________________ (adresa poslodavca, OIB)

kojeg zastupa______________________________ (ime ovlaštene osobe za zastupanje poslodavca) (u nastavku teksta: Poslodavac)

i

_____________________________ (ime i prezime radnika)

______________________________ (adresa prebivališta/boravišta radnika i OIB) (u nastavku teksta: Radnik)

dana__________ u_______________ sklapaju sljedeći

 

UGOVOR O DODATNOM RADU

 

Članak 1.

Temeljem ovog Ugovora Radnik zasniva radni odnos u dodatnom radu kod Poslodavca na neodređeno/određeno vrijeme od ________ do _______ , za obavljanje poslova _____________ (navesti naziv poslova koje će radnik obavljati u dodatnom radu) radi privremenog povećanja obujma posla kod Poslodavca (npr. ako se ugovor sklapa na određeno vrijeme).

Poslove iz stavka 1. ovoga članka Radnik će obavljati osobno, u sjedištu Poslodavca, a po potrebi, privremeno i na drugim mjestima, sukladno njegovoj uputi.

Članak 2.

Prije početka obavljanja poslova iz članka 1. ovoga Ugovora Radnik će pisanim putem obavijestiti matičnog/matične poslodavca/e kod kojeg radnik radi u punom radnom vremenu o sklopljenom Ugovoru o dodatnom radu.

Članak 3.

Radnik otpočinje s radom kod Poslodavca na dan _____________ .

U slučaju da Radnik ne otpočne s radom do dana iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da ovaj Ugovor nije ni sklopljen.

Članak 4.

Poslovi iz članka 1. ovoga Ugovora obuhvaćaju:

______________________________________ (navesti poslove za koje se sklapa Ugovor o dodatnom radu)

Članak 5.

Radnik zasniva radni odnos s Poslodavcem za radno vrijeme u dodatnom radu u trajanju od __________________ (navesti broj sati rada koje će radnik raditi kod poslodavca) od (slovima:) _____________ sati tjedno.

Radno vrijeme iz stavka 1. ovog članka raspodijeljeno je na 5 (slovima: pet) radnih dana, od ponedjeljka do petka.

Ili

Radno vrijeme Radnika iz stavka 1. ovog članka raspoređeno je sukladno Odluci Poslodavca o (nejednakom) rasporedu radnoga vremena od _________________ (navesti datum Odluke o rasporedu radnoga vremena).

Raspored radnog vremena utvrđuje Poslodavac sukladno Zakonu o radu i ostalim aktima koji obvezuju poslodavca _________________________ ( navesti Pravilnik o radu, Kolektivni ugovor ili Odluku poslodavca o rasporedu radnoga vremena, ako je radno vrijeme uređeno tim aktima).

Članak 6.

Radnik ima pravo na dnevni i tjedni odmor sukladno Zakonu o radu (navesti Pravilnik o radu, Kolektivni ugovor, ako je radno vrijeme uređeno tim aktima).

Tjedni odmor Radnik će koristiti nedjeljom te u dan koji nedjelji prethodi, ili iza nje slijedi.

Članak 7.

Radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od _________________ (slovima: ) radnih dana, pri čemu se u dane godišnjeg odmora ne uračunavaju subote i nedjelje te blagdani i neradni dani određeni zakonom.

Godišnji odmor iz stavka 1. ovoga članka Radnik će koristiti u razdoblju korištenja godišnjeg odmora kod matičnog poslodavca, ako Poslodavcu podnese zahtjev za korištenjem godišnjeg odmora u tom razdoblju najkasnije _____________________ (navesti do kada bi Radnik trebao podnijeti Zahtjev Poslodavcu).

Članak 8.

Radnik ima pravo na odsutnost s rada tijekom godine uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do 7 (slovima: sedam) radnih dana iz razloga navedenih Zakonom o radu (navesti Pravilnik o radu, Kolektivni ugovor ako je plaćeni dopust uređen tim aktima).

Radnik ima pravo na neplaćeni dopust pod uvjetima propisanim zakonom.

Članak 9.

Poslodavac se Radniku za obavljeni rad iz članka 1. ovog Ugovora u punom radnom vremenu i uz ostvareni normalni radni učinak, obvezuje isplatiti plaću jedanput mjesečno, i to najkasnije do 15. (slovima: petnaestog) u mjesecu za prethodni mjesec.

Mjesečna osnovna brutoplaća Radnika za obavljeni rad u punom radnom vremenu iznosi ______________ (slovima: ) €, što iznosi __________ kn, prema fiksnom tečaju konverzije: 1 € = 7,53450 kn.

Osnovna plaća iz stavka 2. povećava se:

- za rad noću _____________

- za prekovremeni rad ___________

- za rad nedjeljom _____________ .

U slučaju da radnik radi na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu najmanje za 50 %.

Kad radnik radi na dan Uskrsa, ima pravo na plaću uvećanu najmanje za ___________ %.

Ako je prisutno više uvjeta istovremeno, dodaci iz prethodnih stavaka se kumuliraju.

Članak 10.

Poslodavac i Radnik mogu redovito i izvanredno otkazati ovaj Ugovor pod uvjetima propisanim zakonom.

U slučaju redovitog otkaza ovog Ugovora o radu, primjenjuju se otkazni rokovi iz Zakona o radu (Pravilnika o radu, Kolektivnog ugovora ako obvezuju poslodavca).

Članak 11.

Sve eventualne sporove nastale u vezi s primjenom ovog Ugovora, ugovorne strane nastojat će riješiti mirnim putem, a u suprotnom ugovaraju nadležnost stvarno nadležnog suda u _____________ .

Članak 12.

Ovaj Ugovor sastavljen je u 4 (slovima: četiri) istovjetna primjerka od kojih svaka ugovorna strana zadržava po 2 (slovima: dva) istovjetna primjerka.

    Za poslodavca
         Direktor                                                                                                                                                      Radnik

_________________                                                                                                                                __________________

 

Primjer br. 3 - Odluka o nejednakom rasporedu radnog vremena

Temeljem čl. 18.b, a u svezi s člankom 66. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17, 98/19 i151/22 - u nastavku teksta: Zakon),___________________________ (naziv i sjedište poslodavca, OIB) (u nastavku teksta: Poslodavac), koju zastupa ____________________________ (navesti ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje poslodavca), dana ________________ godine donosi sljedeću

O D L U K U

O NEJEDNAKOM RASPOREDU RADNOG VREMENA

I.

radniku ________________________________________ (navesti ime i prezime radnika, njegovo prebivalište/ boravište), (u nastavku teksta: Radnik) zaposlenom na poslovima _________________________________________ (navesti poslove na kojima radnik radi) temeljem Ugovora o dodatnom radu sklopljenom dana ____________________________, utvrđuje se nejednaki raspored radnog vremena u razdoblju od __________________________ (navesti razdoblje u kojem je radno vrijeme nejednako raspoređeno, npr. ili mjesec dana ili dva mjeseca i sl.) na sljedeći način:

od (navesti tjedno razdoblje u kojem je radno vrijeme nejednako raspoređeno, npr. od 20. 3. do 26. 3. radno vrijeme raspoređeno je od 8:00 do 10:00).

od ___________________.

II.

Tijekom utvrđenog nejednakog rasporeda radnoga vremena iz točke I. ove Odluke u razdoblju od ______________________ (navesti razdoblje u kojem je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, npr. u razdoblju od dva mjeseca), radno vrijeme radnika odgovarat će njegovu ugovorenom radnom vremenu, sukladno Ugovor o dodatnom radu sklopljenom dana ______________________ .

III.

Tjedno radno vrijeme u dodatnom radu smije biti dulje od 8 sati tjedno, ali ne dulje od 16 sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad.

Rad dulji od 8 sati tjedno u nejednakom rasporedu radnoga vremena, sukladno ovoj Odluci, temelji se na prethodnoj pisanoj izjavi Radnika o dobrovoljnom pristanku za rad dulji od 8 sati tjedno, koju je Radnik dostavio Poslodavcu dana ____________________________.

IV.

Tijekom radnog vremena Radnik iz točke I. ove Odluke ima, sukladno čl. 73. Zakona o radu, svaki dan pravo na odmor (stanku) u trajanju od trideset minuta, koju će koristiti u vremenu od ___________________ sati i koja se ubraja u radno vrijeme Radnika.

V.

Ova Odluka stupa na snagu i primjenjuje se u roku od 7 dana od dana dostave Radniku iz točke I. ove Odluke.

 

Za Poslodavca:

Dostaviti:

1) Radniku - osobno preuzeo dana _______ (potpis radnika)._______________

2) Pravna služba.

3) Financije i računovodstvo.

4) Arhiva – ovdje.

Primjer br. 4 - Zahtjev matičnog poslodavca za prestankom obavljanja dodatnog rada

_______________________
(naziv i sjedište poslodavca)

__________________________
(datum)

                                                                                                                                                      _____________________                                                                                                                                                           (ime i prezime radnika/ce)

Predmet: ZAHTJEV MATIČNOG POSLODAVCA ZA PRESTANKOM OBAVLJANJA DODATNOG RADA

Poštovana/i,

dana __________________________ (navesti datum pisane obavijesti Radnika kojom je Radnik obavijestio matičnog poslodavca o sklopljenom Ugovoru o dodatnom radu) obavijestili ste Poslodavca o sklopljenom Ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem ________________________________________________________ (navesti naziv i sjedište drugog poslodavca i OIB) na određeno/neodređeno vrijeme u trajanju od ________________ (navesti broj sati rada u dodatnom radu) sati tjedno, za obavljanje poslova ______________________ (navesti poslove koje će radnik obavljati kod drugog poslodavca), s početkom rada od dana ________.

Budući da je Ugovor o dodatnom radu sklopljen za obavljanje poslova iz djelatnosti koju obavlja poslodavac, što je protivno zakonskoj zabrani natjecanja, ispunjene su objektivne okolnosti zbog kojih matični poslodavac, sukladno članku 18.a st. 4. Zakona o radu, od radnika može tražiti da prestane obavljati dodatan rad kod drugog poslodavca.

Ili

Budući da iz Ugovora o dodatnom radu sklopljenog dana proizlazi da se poslovi iz Ugovora o dodatnom radu obavljaju unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca, ispunjene su objektivne okolnosti zbog kojih matični poslodavac, sukladno članku 18.a st. 4. Zakona o radu, od radnika može tražiti da prestane obavljati dodatan rad kod drugog poslodavca.

 

Slijedom navedenoga, zahtijevamo da postupite po ovom Zahtjevu Poslodavca te da po primitku ovoga Zahtjeva prestanete obavljati dodatni rad kod drugog poslodavca sukladno sklopljenom Ugovoru o dodatnom radu od ________________________.

Ako ne postupite po ovom Zahtjevu, Poslodavac će tražiti naknadu pretrpljene štete, odnosno Poslodavac će zahtijevati da Poslodavcu predate zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili da na Poslodavca prenesete potraživanje zarade iz takvoga posla.

Ili

Ako u roku od najkasnije tri dana ne prilagodite radno vrijeme kod drugog poslodavca tako da se dodatni rad ne obavlja kod drugog poslodavca unutar rasporeda radnoga vremena matičnog Poslodavca, zahtijevamo da istekom navedenog roka prestanete obavljati dodatni rad kod drugog poslodavca.

 

       Za poslodavca:
             Direktor

____________________

Primjer br. 5 – Zahtjev radnika koji radi u dodatnom radu za korištenje godišnjeg odmora

______________________

(ime i prezime radnika/ce)

_________________________
(adresa prebivališta radnika/ce)

_________________________
(naziv i sjedište poslodavca)

ZAHTJEV RADNIKA/CE ZA KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA

Poštovana/i,

dana _______________ (navesti datum sklapanja ugovora o dodatnom radu) s poslodavcem sam sklopio Ugovor o dodatnom radu na određeno/neodređeno vrijeme u trajanju od _______________ (navesti broj sati rada u dodatnom radu) sati tjedno.

Sukladno članku 18.a st. 7. Zakona o radu, poslodavac kod kojeg je radnik zaposlen u dodatnom radu dužan je, na zahtjev radnika, omogućiti korištenje godišnjeg odmora toga radnika u istom tjednu u kojem godišnji odmor koristi kod matičnog poslodavca.

S obzirom na to da kod matičnog poslodavca, kod kojeg sam zaposlen u punom radnom vremenu, koristim godišnji odmor u razdoblju od _______________ do _______________, temeljem članka 18.a st. 7. Zakona o radu, molim vas da mi Poslodavac omogući korištenje godišnjeg odmora u razdoblju korištenja godišnjeg odmora kod matičnog poslodavca.

 

U _______________, dana _______________. godine.

 

Radnik/ca:

_______________
(potpis radnika/ce)

 

1 Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19.
2 Vidi članke 18.a, 18.b. i 18.c u Zakonu o radu.
3 Nar. nov., br. 151/22 - u nastavku teksta: ZIDZOR.
4 Nar. nov., br. 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22 – u nastavku teksta: ZR.
5 V. Primjer br. 1.
6 Direktiva (EU) 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji (SL L 186, 11. 7. 2019.)
7 V. Primjer br. 2.
8 Poslodavac je dužan Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostaviti prijavu o početku osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije samog početka rada radnika. U slučaju dodatnog rada od osam sati, sustav e-prijave obračunava taj rad po danima, zbog čega se javlja situacija da je radniku zabilježen rad od jedan sat i trideset šest minuta dnevno iako radnik nije radio na navedeni način. Navedeno se događa jer aplikacija ne koristi tjedne kao obračunsku jedinicu. Dakle, poslodavac je u obvezi popuniti prijavu tako da označi ugovor o radu na određeno ili na neodređeno vrijeme s nepunim radnim vremenom, pri čemu će se rad radnika evidentirati u prosjeku po danima neovisno o činjenici što je radnik u stvarnosti kod njega svih osam sati odradio u jednome danu. Mišljenje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike od 4. siječnja 2023. godine, dostupno na: https://uznr.mrms.hr/prijava-dopunskog-rada-pri-hzmo-u/ (pristupljeno 1. veljače 2023. godine)
9 Mišljenje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike od 4. siječnja 2023. godine, dostupno na: https://uznr.mrms.hr/prijava-dopunskog-rada-pri-hzmo-u/ (pristupljeno 1. veljače 2023. godine).
10 V. Primjer br. 3.
11 V. Primjer br. 4.
12 Sukladno toč. 29) Preambule i čl. 9. Direktive (EU) 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. godine o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u EU-u pod objektivnim razlozima podrazumijevaju se zaštita zdravlja i sigurnosti radnika, među ostalim ograničavanjem radnog vremena, zaštita poslovne povjerljivosti, integritet javne službe ili izbjegavanje sukoba interesa.
13 Mišljenje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike od 4. siječnja 2023. godine, dostupno na: https://uznr.mrms.hr/ugovor-o-dodatnom-radu-2/ (pristupljeno, 10. veljače 2023.).
14 V. Primjer br. 5.