Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Traditio iuridica
×
Latinske pravne izreke i izrazi, njihovo porijeklo, pravno značenje i funkcija u suvremenim pravnim sustavima i pravnoj praksi.
02.04.2021.
DE MODIS EVITANDI IUDICIA
Važeći Zakonik kanonskog prava (Codex iuris canonici - CIC) iz 1983. pridaje relevantno mjesto normama civilnog (svjetovnog) prava u materiji načina izbjegavanja suđenja (de modis evitandi iudicia), kao alternativnog rješavanja sporova mirnim pute...
Pročitano
26.03.2021.
DE PROCESSU POENALI
Važeći Zakonik kanonskog prava (Codex iuris canonici - CIC) iz 1983. godine regulira, između ostalog, u svojoj VII. i posljednjoj knjizi materiju kaznenog postupovnog prava (De processu poenali) (kann. 1717. – 1731.).
Pročitano
19.03.2021.
DE ECCLESIAE MUNERE DOCENDI
Važeći Zakonik kanonskog prava (Codex iuris canonici - CIC) iz 1983. godine, u svojoj III. knjizi regulira materiju o naučiteljskoj službi Crkve (De Ecclesiae munere docendi) (kann. 747. – 833.).
Pročitano
12.03.2021.
DE PROCESSIBUS
VII. knjiga CIC-a uređuje u prvom dijelu sudstvo općenito, drugi dio regulira parnično suđenje, treći dio određene posebne postupke, četvrti dio kazneni postupak, dok peti dio sadržava odredbe o postupku u upravnim utocima i o postupku u uklanjanj...
Pročitano
05.03.2021.
DE SANCTIONIBUS IN ECCLESIA
Hrvatski državni sudovi nisu se u svojoj praksi do sada pozivali na kanone VI. knjige CIC-a, što ne znači da do toga neće doći pro futuro, kako je već bio slučaj s nekolicinom drugih kanona navedenog Zakonika.
Pročitano
26.02.2021.
PERSONAE IURIDICAE PUBLICAE
Republika Hrvatska priznaje javnu pravnu osobnost svih crkvenih ustanova, koje imaju takvu pravnu osobnost prema odredbama kanonskoga prava, a nadležna crkvena vlast može osnivati, mijenjati, dokidati ili priznavati crkvene pravne osobe, prema odr...
Pročitano
19.02.2021.
LIBERTAS CULTUS
Republika Hrvatska jamči Katoličkoj Crkvi slobodu obavljanja bogoštovlja te, sukladno tome, jamči nepovredivost mjesta za bogoštovlje: crkava, kapela te crkvenih prostora.
Pročitano
12.02.2021.
IN OMNIBUS NEGOTIIS IURIDICIS PAROCHUS PERSONAM GERIT PAROECIAE
Navedeni sudski predmet također svjedoči o relevantnosti kanonskog prava u hrvatskog sudskoj praksi glede određenih pravnih materija.
Pročitano
05.02.2021.
NEMO EXORCISMOS IN OBSESSOS PROFERRE LEGITIME POTEST, NISI AB ORDINARIO LOCI PECULIAREM ET EXPRESSAM LICENTIAM OBTINUERIT
Navedeni predmet rječito svjedoči o tome da relevantnost kanonskog prava u hrvatskoj sudskoj praksi može imati i još šire okvire.
Pročitano
29.01.2021.
PAROECIA LEGITIME ERECTA PERSONALITATE IURIDICA IPSO IURE GAUDET
Po zakoniku Kanonskog prava kojeg valja primijeniti sukladno međunarodnom ugovoru sklopljenom između Republike Hrvatske i Vatikana (tj. Svete Stolice, op. M. P.), i to paragrafu (tj. kanonu, op. M. P.) 515. župa je određena zajednica vjernik...
Pročitano
22.01.2021.
SACRAMENTALE SIGILLUM INVIOLABILE EST.
Vrhovni sud Republike Hrvatske je u jednom slučaju, razmatrajući u kontekstu čl. 284. Zakona o kaznenom postupku (Nar. nov., br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19) razliku između pojedinih kategorija...
Pročitano
15.01.2021.
CODEX IURIS CIVILIS SINICUS
1. siječnja 2021. godine stupio je na snagu novi Kineski građanski zakonik, koji je usvojio Državni narodni kongres 28. svibnja 2020.
Pročitano
04.01.2021.
ORDINES EQUESTRES
U kanonskom pravu i pravu Države Vatikanskog Grada, naziv ordines equestres koristi se ponajprije za jedina dva duhovna viteška reda koja priznaje i štiti Sveta Stolica: Suvereni Malteški viteški red (Supremus Militaris Ordo Hospitalarius Sancti I...
Pročitano
28.12.2020.
TRADITIO CANONICA
Za razliku od svjetovnog prava, u kojem se donošenjem novog zakonodavstva, osobito od revolucionarnog ili radikalnije reformističkog zakonodavca, često stvara temeljiti diskontinuitet između starog i novog prava, tj. pravne tradicije i sadašnjosti...
Pročitano
18.12.2020.
IUS CIVILE ET IUS CANONICUM
U antičkom Rimu izraz ius civile izvorno označavao dio rimskog pravnog sustava koji je prema načelu personaliteta vrijedio isključivo za rimske građane (cives Romani).
Pročitano
04.12.2020.
SINE CULPA, NISI SUBSIT CAUSA, NON EST ALIQUIS PUNIENDUS
Regula sine culpa, nisi subsit causa, non est aliquis puniendus formulirana je u srednjovjekovnom kanonskom pravu, preciznije rečeno, u zbirci kanonskog prava Liber Sextus (5, 13, 23), pape Bonifacija VIII. iz 1298. godine, postavši time pravno na...
Pročitano
27.11.2020.
IGNORANTIA FACTI, NON IURIS EXCUSAT
Strana koja se nalazi u zabludi o činjenicama može tražiti poništaj pravnog posla, pod pretpostavkama da se ta zabluda odnosi na bitne sastojke određenog pravnog posla (error essentialis) te da je neskrivljena (error invincibilis).
Pročitano
20.11.2020.
QUI PRIOR EST TEMPORE, POTIOR EST IURE
Pravilo qui prior est tempore, potior est iure ugrađeno je i u hrvatsko pravo, određuje da ako je zalog opterećen s više založnih prava, prednost pri namirivanju ima ona tražbina koja je ispred ostalih u prvenstvenom redu.
Pročitano
13.11.2020.
GENERI PER SPECIEM DEROGATUR
Opće načelo prava već je postojalo u klasičnom rimskom pravu, u obliku znamenite izreke lex specialis derogat legi generali, formulirane na temelju fragmenata klasičnog pravnika Papinijana (Papinianus) (Digesta 48, 19, 41 i 50, 17, 18).
Pročitano
06.11.2020.
SINE POSSESSIONE PRAESCRIPTIO NON PROCEDIT
Regula sine possessione praescriptio non procedit formulirana je u srednjovjekovnom kanonskom pravu, preciznije rečeno, u zbirci kanonskog prava Liber Sextus (5, 13, 3), pape Bonifacija VIII . iz 1298. godine.
Pročitano
30.10.2020.
POSSESSOR MALAE FIDEI ULLO TEMPORE NON PRAESCRIBIT
Posjed u dobroj vjeri ili pošten posjed (possessio bonae fidei) postoji ako je posjednik uvjeren u zakonitost svog posjeda, tj. ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Posjed se smatra poštenim (bona fides praesumitur), osim...
Pročitano
16.10.2020.
NON FIRMATUR TRACTU TEMPORIS, QUOD DE IURE AB INITIO NON SUBSISTIT
U rimsko-kanonskoj pravnoj tradiciji, načelo obveznog prava prema kojemu pretpostavke za valjanost pravnog posla treba procjenjivati prema vremenu njegova nastanka.
Pročitano
09.10.2020.
QUOD LATENTER, AUT PER VIM, VEL ALIAS ILLICITE INTRODUCTUM EST, NULLA DEBET STABILITATE SUBSISTERE
Hrvatski izraz “istinit posjed” ne predstavlja odgovarajući prijevod za rimski izraz possessio non vitiosa.
Pročitano
02.10.2020.
NEMO POTEST PLUS IURIS TRANSFERRE IN ALIUM, QUAM SIBI IPSI COMPETERE DIGNOSCATUR
Načelo sadržano u navedenoj izreci već je prisutno u jednom fragmentu znamenitog klasičnog pravnika Ulpijana (Ulpianus) (Digesta 50, 17, 54).
Pročitano
25.09.2020.
ACCESSORIUM NATURAM SEQUI CONGRUIT PRINCIPALIS
U svojoj uvodno citiranoj formulaciji - accessorium naturam sequi congruit principalis – navedena izreka sadržana je kao pravna regula u zbirci kanonskog prava Liber Sextus (5, 13, 42), pape Bonifacija VIII. iz 1298. godine. Međutim, najčešć...
Pročitano
18.09.2020.
MORA SUA CUILIBET EST NOCIVA
Na samu regulu mora sua cuilibet est nociva po prvi put nailazimo u srednjovjekovnoj zbirci kanonskog prava Liber Sextus (5, 13, 25), pape Bonifacija VIII. iz 1298. godine.
Pročitano
11.09.2020.
RATIHABITIONEM RETROTRAHI ET MANDATO NON EST DUBIUM COMPARARI
Osoba za koju je posao izvršen (dominus negotii) preuzima naknadnim odobrenjem, tj. ratihabicijom, sve obveze i prava koje bi iz takvog posla nastale.
Pročitano
04.09.2020.
CONTRACTUS EX CONVENTIONE LEGEM ACCIPERE DIGNOSCUNTUR
Shvaćanje sadržano u reguli - contractus ex conventione legem accipere dignoscuntur - prisutno je već u jednom fragmentu znamenitog klasičnog pravnika Ulpijana (Ulpianus) (Digesta 16, 3, 1, 6), a na upravo citiranu formulaciju regule po prvi put n...
Pročitano
31.08.2020.
NEMO POTEST AD IMPOSSIBILE OBLIGARI
Nitko nije dužan ispuniti nemoguću činidbu. Izreka je formulirana na temelju fragmenta klasičnog rimskog pravnika Celza (Celsus) (Digesta 50, 17, 185), a često se koristi i u inačici impossibilium nulla obligatio est (lat. ništetna je ...
Pročitano
14.08.2020.
QUI SENTIT ONUS, SENTIRE DEBET COMMODUM, ET CONTRA
U rimskoj i kanonskoj pravnoj tradiciji, izreka koja sadržava načelo koje određuje da tko ima koristi od određene stvari ili prava, taj mora snositi i troškove i terete koji od njih nastanu.
Pročitano