Novoizglasani Zakon o autorskim i srodnim pravim (dalje u tekstu: ZAPSP) uređuje područje autorskog prava te srodna prava (prava umjetnika izvođača, prava proizvođača fonograma, videograma - audiovizualnih producenata, prava organizacija za emitiranje, prava nakladnika informativnih publikacija, prava proizvođača neoriginalnih baza podataka i prava nakladnika pisanih izdanja), autorsko i srodna prava u pravnom prometu, sadržajna i vremenska ograničenja autorskog i srodnih prava, ostvarivanje (individualno i kolektivno) autorskog i srodnih prava, zaštita autorskog i srodnih prava u slučaju povrede te područje primjene Zakona.

U novi ZAPSP, kao i u prethodni, ugrađena su pravila pravne stečevine EU-a, s tim da je najnovija inačica ZAPSP-a modernizirala nacionalni sustav zaštite autorskog prava usklađujući ga s Direktivama (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom prarodnim^[1] pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2019/790) i Direktive (EU) 2019/789 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o utvrđivanju pravila o ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava koja se primjenjuju na određene internetske prijenose organizacija za radiodifuziju i reemitiranja televizijskih i radijskih programa te o izmjeni Direktive Vijeća 93/83/EEZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2019/789).

Bitna novost jest u članku 14., koji definira pojam autorskog djela i potvrđuje da su za pojam autorskog djela bitna tri elementa: da je riječ o originalnoj intelektualnoj tvorevini, da je ta tvorevina iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja te da je individualno izražena na bilo koji način i u bilo kojem obliku. Pritom se navode primjeri vrsta autorskih djela tzv. otvorena lista autorskih djela koja otvara mogućnost stvaranja nekih novih oblika autorskih djela koji će eventualno uživati zaštitu ako ispune propisane pretpostavke. Međutim, vidljiva je promjena u preciznijem definiranju audiovizualnog djela te u dodavanju novih kategorija djela kao što su videoigre i druga multimedijalna djela, kako bi se propis odgovarajuće osuvremenio i obuhvatio i ove važne segmente autorskoga stvaralaštva. Isto tako, definiraju se novinarska djela kao što su članci, fotografije i audiovizualni prilozi kao autorska djela.

Daljnja novost (članak 49.) jest i utvrđivanje primjene načela zemlje podrijetla kada organizacije za emitiranje žele prekogranično pružati određene internetske usluge kao prateće usluge emitiranju. Proširuje se obvezno kolektivno ostvarivanje prava na sve vrste reemitiranja programa i uvode se jasna pravila reguliranja autorskog i srodnih prava u situacijama prijenosa programskih signala putem tehničkog postupka izravnog protoka (eng. direct injection), a sve to na temelju Direktive 2019/789, kojoj je cilj osigurati povoljnije uvjete za širenje u državama članicama EU-a televizijskih i radijskih programa koji potječu iz drugih država članica tako da se olakša licenciranje autorskog prava i srodnih prava.

Pod utjecajem Direktive 2019/790, članak 50. nastoji riješiti problem tzv. vrijednosnog jaza (eng. value gap) do kojeg dolazi na digitalnim platformama za dijeljenje sadržaja koje omogućavaju pristup velikim količinama sadržaja zaštićenih autorskim i srodnim pravima što ih na platformu postavljaju (učitavaju) korisnici platforme, bez potrebnog ovlaštenja nositelja autorskih i srodnih prava, a koje su postale glavni izvor za besplatno online pristupanje takvim sadržajima od drugih korisnika platforme. Posljedica toga je obveza navedenih davatelja usluga da za korištenje zaštićenih sadržaja ishode od nositelja prava potrebna odobrenja, kako bi nositelji prava primili odgovarajuću naknadu za korištenje djela ili drugih predmeta zaštite putem interneta, odnosno da u suprotnome onemoguće neovlašteno korištenje zaštićenih sadržaja.

Nadalje, detaljnije se u članku 100. uređuju pitanja autorskih djela stvorenih u radnom odnosu, kao i državnoj i javnoj službi odnosno definira se autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu te se navodi da se odnosi glede tako nastalih djela uređuju ZAPSP-om, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos ili drugim ugovorom sklopljenim između autora i poslodavca. Uređuje se da poslodavac stječe isključiva autorska imovinska prava iskorištavanja autorskog djela stvorenog u radnom odnosu, u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koje obavlja, bez prostornog i vremenskog ograničenja, neovisno o prestanku radnog odnosa za vrijeme čijeg je trajanja djelo nastalo, a sve to ako ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos ili drugim ugovorom sklopljenim između autora i poslodavca nije drukčije određeno. Daljnjim stavcima u istom članku predmnijeva se da je poslodavac dobio autorovo odobrenje da djelo stvoreno u radnom odnosu javno objavi, prerađuje i prevodi, sastavi s drugim djelom radi zajedničkog korištenja te uključi u zbirku ili bazu podataka i tako koristi, kao i da djelo predstavlja javnosti pod imenom poslodavca, zajedno s autorovim imenom. Druga predmnjeva jest da je poslodavac dobio odobrenje da dovrši nedovršeno djelo stvoreno u radnom odnosu u slučaju kad autoru prestane radni odnos prije dovršetka djela i kad se opravdano može smatrati da autor neće moći sam dovršiti djelo. Novo uređenje prava glede autorskih djela stvorenih u radnom odnosu temelji se na analizi komparativnog zakonodavstva država članica Europske unije te se propisuju rješenja koja su prilagođena situaciji u Republici Hrvatskoj, čime će se potencijalno postići veća pravna sigurnost, kako za poslodavca tako i za autora koji je stvorio autorsko djelo izvršavajući svoje obveze iz ugovora o radu ili prema uputama poslodavca.

Novim odredbama članka 149. ZAPSP-a uređuje se ugovor o iskorištavanju glazbene umjetničke izvedbe na internetu te se određuju prava i obveze umjetnika izvođača i proizvođača fonograma kao ugovornih strana, kao i nužni sastojci ovoga ugovora bez kojih se ovakav ugovor neće smatrati sklopljenim. Propisuje se obveza proizvođača fonograma da u pisanom obliku sklopi navedeni ugovor sa svakim od umjetnika izvođača koji sudjeluju u stvaranju umjetničke izvedbe. U slučaju da proizvođač fonograma ne sklopi takav ugovor uvodi se predmnjeva prema kojoj se prava za umjetnike izvođače s kojima nije sklopljen navedeni ugovor ostvaruju kolektivno. Odredbe ovoga članka usklađene su s odredbama članka 18. Direktive 2019/790, prema kojoj u provedbi načela plaćanja primjerene i razmjerne naknade izvođačima za iskorištavanje njihovih umjetničkih izvedaba u nacionalnom pravu države članice mogu slobodno koristiti različite mehanizme, pri čemu su dužne uzeti u obzir načelo ugovorne slobode te pravednu ravnotežu između prava i interesa. Pritom je uvaženo da je umjetnik izvođač u pravilu slabija ugovorna strana, što je višekratno istaknuto u uvodnoj izjavi Direktive 2019/790.

U članku 163. propisano je novo pravo srodno autorskom pravu nakladnika informativnih publikacija, uz definiranje informativnih publikacija kao zbirke koja se uglavnom sastoji od pisanih autorskih djela novinarske prirode, koja može sadržavati i ostale vrste djela ili predmete srodnih prava, uključujući fotografije i video sadržaje, i koja predstavlja pojedinačni element unutar periodičke ili redovito ažurirane publikacije, koja se objavljuje pod jednim naslovom, s ciljem informiranja javnosti o aktualnim vijestima ili drugim temama, kao što su novine ili časopis opće ili posebne tematike, i koja je objavljena na bilo kojem mediju pod inicijativom, uredničkom odgovornosti i kontrolom urednika novina ili publikacije ili novinskog nakladnika ili nakladnika medija ili pružatelja medijske usluge.

U istom članku definira se i nakladnik informativne publikacije (novinski nakladnik, nakladnik medija ili pružatelj medijske usluge kako su te osobe određene zakonom kojim se uređuju mediji i zakonom kojim se uređuju elektronički mediji, kad objavljuju informativne publikacije), koji predstavlja novu kategoriju nositelja srodnih prava.

Otklonjene su dosadašnje pravne nesigurnosti vezane uz određena korištenja iznimaka i ograničenja od autorskog i srodnih prava u kontekstu novih načina korištenja autorskih djela i drugih zaštićenih sadržaja (npr. automatizirane računalne analize velikih količina informacija u digitalnom obliku koje omogućava primjena suvremenih digitalnih tehnologija, provedba nastave u digitalnom okruženju i korištenje autorskih djela i drugih predmeta zaštite u provedbi digitalne nastave, masovna i sustavna digitalizacija zaštićenih i drugih sadržaja od knjižnica i drugih ustanova za zaštitu kulturne baštine) te njihovu prilagodbu digitalnom i prekograničnom okruženju (članak 181. - 213.).

Nadalje, detaljnije se uređuju uvjeti za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava od neovisnih upravljačkih subjekata odnosno autorska i srodna prava koja se ostvaruju u sustavu kolektivne zaštite (članak 216.), što će pridonijeti većoj sigurnosti za korisnike predmeta zaštite i nositelje prava.

Prekršajne su odredbe unaprijeđene odnosno preimenovane u Nadzor nad provedbom zakona i prekršaji, gdje je uređen nadzor nad provedbom ZAPSP-a u skladu s posebnim propisima kojima se uređuju nadležnosti za obavljanje inspekcijskih poslova i za upravni nadzor u području prava intelektualnog vlasništva.

Propisane su posebne odredbe o audiovizualnim djelima koja se nalaze u arhivima Hrvatske radiotelevizije, a nastala su prije 1990. godine (članak 301.) odnosno pripadanje i ostvarivanje autorskih prava djela čija je prva standardna kopija nastala prije 1990. godine, čiji je glavni redatelj ili autor scenarija ili glavni snimatelj ili glavni montažer slike i zvuka ili skladatelj glazbe posebno skladane za korištenje u audiovizualnom djelu ili glavni crtač ili animator (ako postoje), hrvatski državljanin ili pripadnik hrvatskog naroda ili kojeg je producirao ili koproducirao audiovizualni producent koji je u vrijeme nastanka prve standardne kopije takvog audiovizualnog djela imao sjedište na prostoru Republike Hrvatske, odnosno njezine države prednice.

Zaključno, izglasavanjem novog ZAPSP-a nastoji se odgovoriti izazovima i potrebama digitalnog društva i tržišta, a ujedno pružiti zaštitu svim dionicima u postupku. Ostaje za vidjeti njegovu primjenu nakon što bude objavljen i stupi na snagu.

Priredila: Lidija Doko, mag. iur.

[1] Ispravak naslova objavljene Direktive 2019/790 na hrvatskom jeziku objavljen je u Službenom listu Europske unije L 134 od 22. svibnja 2019.