26.08.2022.

Pravila dvojnog iskazivanja u tijelima javne vlasti u procesu uvođenja eura

Republika Hrvatska uvodi euro kao službenu valutu 1. siječnja 2023., a 5. rujna 2022. započinje obvezno dvojno iskazivanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti. S obzirom na to da uvođenje eura u Republici Hrvatskoj zahvaća sve skupine subjekata, brojne su dvojbe koje se javljaju u praksi glede prelaska na novu valutu. U ovom članku naglasak je na pravilima dvojnog iskazivanja prvenstveno u tijelima javne vlasti.

1 UVOD
U skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2022/1211 od 12. srpnja 2022. o usvajanju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023., kojom je potvrđeno da Republika Hrvatska (u nastavku teksta: RH) ispunjava sve potrebne uvjete za uvođenje eura kao službene valute i Uredbom Vijeća Europske unije 2022/1208 od 12. srpnja 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2866/98 u pogledu stope konverzije eura za Hrvatsku, Vlada Republike Hrvatske je na održanoj sjednici 21. srpnja 2022. godine, donijela Odluku o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, koja je objavljena u Narodnim novinama br. 85/22, a stupila je na snagu 23. srpnja 2022.

Sukladno članku 5. st. 1. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 57/22 i 88/22 – u nastavku teksta: Zakon), donesenom je Odlukom Vlada RH objavila dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, fiksni tečaj konverzije, dan početka i završetka dvojnog optjecaja, dan početka i završetka dvojnog iskazivanja te druga pitanja potrebna za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Sukladno navedenom:

  • euro će postati službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u RH od 1. siječnja 2023.
  • fiksni tečaj konverzije određen je na 7,53450 kuna za jedan euro
  • razdoblje dvojnog optjecaja je od 1. siječnja 2023. u 00:00 sati do 14. siječnja 2023. u 24:00 sata
  • razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja je od 5. rujna 2022. u 00:00 sati do 31. prosinca 2023. u 24:00 sata.

2. SMJERNICE ZA PRILAGODBU
S obzirom na uvođenje eura kao zakonskog sredstva plaćanja, potrebna je prilagodba računovodstvenih procesa poslovnih subjekata i subjekata opće države koji se oslanjaju na informatičke sustave, a radi promjena u razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja pri evidentiranju knjigovodstvenih isprava u poslovnim knjigama, godišnjim financijskim izvještajima, iskazivanju podataka na ispravi o plaći, poreznim prijavama i drugim javnim davanjima. Stoga su nakon donošenja Zakona, a radi priprema za uvođenje eura u privatnom i javnom sektoru (jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave te proračunskim korisnicima državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, ažurirana dva posebna dokumenta, i to:

  • Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom te
  • Uputa o procesu prilagodbe poslovnih procesa subjekata opće države za poslovanje u euru.

Sva pitanja i dodatne informacije o uvođenju eura kao službene valute u RH, a koja se tiču poslovanja subjekata opće države, mogu se zaprimiti online koristeći e-adresu: euro2023@mfin.hr, dok se za nejasnoće i pitanja o primjeni Smjernica može obratiti Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja na e-adresu: euro@mingor.hr.

3 DVOJNO ISKAZIVANJE CIJENA I DRUGIH NOVČANIH ISKAZA VRIJEDNOSTI
Dvojno iskazivanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti u kunama i u eurima uz isticanje fiksnog tečaja konverzije, obvezno počinje 5. rujna 2022. u 00:00 sati, a završava 31. prosinca 2023. u 24:00 sata, a odnosi se samo na izravan odnos prema potrošačima.

Naime, obveza dvojnog iskazivanja cijena odnosi se isključivo na one poslovne subjekte - porezne obveznike koji imaju izravan odnos prema potrošačima (trgovci, ugostitelji i drugi pružatelji usluga te javni sektor za mirovine, račune za režije, škole pri sklapanju ugovora o pružanju usluga produženog boravka, školske prehrane, izdavanja računa građanima za najam sportske dvorane i sl.), a provodi se radi sprječavanja neopravdanog povećanja i neispravnog preračunavanja cijena. Na taj način će se i potrošačima i korisnicima usluga omogućiti da se lakše priviknu na cijene i druge novčane vrijednosti iskazane u eurima.

Međutim, dvojno iskazivanje ne obuhvaća trgovačke ugovore, odnosno račune između poslovnih subjekta (B2B), interne račune unutar istog društva te razne evidencije i izvještaje koje će biti potrebno slati javnim tijelima. Obvezu dvojnog iskazivanja cijena nemaju ni poslovni subjekti u postupku izdavanja računa prema državnim institucijama (B2G).

3.1 OPĆA PRAVILA ZA PRERAČUNAVANJE U EURE
Poslovni subjekti dužni su u razdoblju dvojnog iskazivanja dvojno iskazati cijenu robe i usluge na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni uz primjenu fiksnog tečaja konverzije koji iznosi 1 euro = 7,53450 kuna korištenjem pet decimala (neovisno o tome što je zadnja znamenka nula) te zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja:

  • ako je treća decimala manja od pet (broj 0 do 4), druga decimala ostaje nepromijenjena odnosno iznos u centima ostaje isti
  • ako je treća decimala jednaka ili veća od pet (broj 5 do 9), druga decimala povećava se za jedan, odnosno iznos u centima zaokružuje se na viši cent.

Prema tome, dobiveni rezultat zaokružuje se na dvije decimale, a na temelju treće decimale.

Međutim, preračunavanje cijena primjenom skraćene verzije fiksnog tečaja konverzije, kao što je zaokruživanje na dvije decimalne znamenke, nije dopušteno.

Prema članku 70. st. 5. Zakona, za dug ili dio ukupnog duga dužnika prema vjerovniku po pojedinom pravnom poslu koji je zbog primjene fiksnog tečaja konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje Zakona manji od jednog centa, obveza prestaje, a ta tražbina ili potraživanje odnosno taj dio ukupne tražbine ili potraživanja vjerovnika prema dužniku otpisuje se po službenoj dužnosti odnosno po sili Zakona.

U tablici u nastavku donosimo primjer izračuna cijena odnosno novčanih iskaza vrijednosti primjenom punog brojčanog iznosa fiksnog tečaja konverzije:

Cijena/Novčani iskaz vrijednosti

Cijena/Novčani iskaz u eurima prije zaokruživanja

Cijena/Novčani iskaz u eurima nakon zaokruživanja

69,99 kn

9,289269360 EUR

9,29 EUR

129,32 kn

17,1637136 EUR

17,16 EUR

0,03 kn

0,00398168 EUR

0,00 EUR

0,04 kn

0,00530891 EUR

0,01 EUR

3.2. NAČIN DVOJNOG ISKAZIVANJA KOD POSLOVNIH SUBJEKATA
U razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja poslovni subjekti moraju iskazati cijenu i druge novčane iskaze vrijednosti i u eurima i u kunama. Pritom, svaki poslovni subjekt samostalno odlučuje o načinu i modelu dvojnog iskazivanja cijena u skladu sa Zakonom, Zakonom o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 19/22) te Pravilnikom o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga (66/14 i 16/15).

Prema Smjernicama za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom, predlaže se dvojno iskazivanje tako da je cijena u eurima primarna (na lijevoj strani, ili iznad), a u kunama sekundarna (na desnoj strani ili ispod).

Prilikom iskazivanja prodajnih cijena roba i usluga koristiti se oznaka EUR ili znak €. Oznaka EUR ili znak € slijedi iza iznosa i razmaka (primjerice, iznos od 30 EUR ili 30 €). Oni poduzetnici koji obavljaju naplatu u gotovini, potrošačima trebaju omogućiti povrat u eurima već od prvog dana uvođenja eura.

U nastavku donosimo tablicu s prikazom pravilnog iskazivanja moprodajne cijene robe:

Artikl: Pernica na kat „Balerina„

6,63 EUR

49,99 kn

Prilikom formiranja cijena na dan uvođenja eura poslovni subjekti mogu zaokružiti cijenu na niže, jer takva psihološka cijena ide u korist potrošača. Međutim, nije dopušteno zaokruživanje cijene na više, jer bi navedeno bilo u suprotnosti s načelom zaštite potrošača, prema kojem bi potrošač bio stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na razdoblje prije uvođenja eura.

4. DVOJNO ISKAZIVANJE U TIJELIMA JAVNE VLASTI
Obveza dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti za tijelo javne vlasti odnosi se na sljedeće:

  • na upravne, sudske i druge pojedinačne akte koje donose tijela javne vlasti (rješenja, ugovori, odluke i sl.) - primjerice, škole pri sklapanju ugovora o pružanju usluga produženog boravka, školske prehrane, izdavanja računa građanima za najam sportske dvorane
  • na isprave o isplati plaća kao i naknadi plaće za vrijeme bolovanja, korištenja godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, otpremnina i drugih materijalnih prava koja se radniku isplaćuju prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu te ugovoru o radu, kao što su jubilarne nagrade, regres, božićnica te obavijesti o mirovinskim primanjima
  • na iskaze cijene robe i usluge te naknada (na isti način kao i kod poslovnih subjekata)
  • na račune koji se ispostavljaju potrošaču (primjerice, za prodaju roba i pružanje usluga).

Dvojno iskazivanje podataka na ispravi o plaći
Sukladno članku 52. st. 1. i 4. Zakona, u razdoblju dvojnog iskazivanja poslodavac je dužan na ispravama o isplaćenoj plaći (obrazac IP1 koji je sastavni dio Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine - Nar. nov., br. 32/15, 102/15 i 35/17), naknadi plaće (za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, korištenja godišnjeg odmora, plaćenog dopusta i dr.), otpremnine i drugih materijalnih prava (jubilarna nagrada, regres, božićnica i dr.) koji se radniku isplaćuju na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu, dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen radniku na račun, uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.

Isto tako, u razdoblju dvojnog iskazivanja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili drugi isplatitelj mirovine dužan je na obavijesti o mirovinskim primanjima dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen umirovljeniku uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.

Međutim, navedena odredba ne zabranjuje poslodavcu da, ako želi, sve iznose na obrascu IP1 odnosno obavijesti iskaže dvojno.

U svakom slučaju, poslodavac je dužan ukupnu neto plaću i druge naknade utvrđene ugovorom o radu i drugim aktima koje su iskazane u kuni, a koje su isplaćene radniku na račun, preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

Ako se neto plaća radnika isplaćuje na dva računa (jedan dio na tekući račun na kojemu se provodi ovrha na novčanim sredstvima, a drugi dio na zaštićeni račun), svaki dio isplate neto plaće radniku potrebno je iskazati u kunama i u eurima.

Prema tome, visinu plaće koja je u ugovorima o radu i drugim aktima utvrđena u kuni, potrebno je preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, pri čemu fiksni tečaj konverzije treba biti vidljiv u ispravama o isplaćenoj plaći.

Plaća i ostale naknade za prosinac 2022. koja će se isplatiti od 1. siječnja 2023., mora se isplatiti u euru, što znači da se plaća zajedno sa svim davanjima treba obračunati u euru. Međutim, iako se plaća za prosinac isplaćuje u siječnju u eurima, obveze po obračunatoj plaći za prosinac 2022. iskazuju se u poslovnim knjigama u kuni. Stoga je potrebno da se iznos plaće za prosinac 2022., uz eure, preračuna i u kune.

Prema tome, u razdoblju dvojnog iskazivanja, u informacijskim sustavima za obračun i isplatu plaća te materijalnih prava, potrebne su prilagodbe u svrhu dvojnog iskazivanja obrazaca, i to:

  • Obračunske isprave za isplatu plaće odnosno naknade – Obrazac IP1
  • Obračunske isprave za isplatu otpremnine – Obrazac IO1
  • Obračunske isprave neisplaćene ili djelomično neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće – Obrazac NP1
  • Obračunske isprave neisplaćene ili djelomično isplaćene otpremnine – Obrazac NO1.

Dodatno, skrećemo pozornost da su prema članku 52. st. 2. Zakona, od obveze dvojnog iskazivanja izuzeti putni nalozi. To znači da se iznosi akontacije putnih troškova koji se isplaćuju zaposleniku do 31. prosinca 2022. iskazuju u kunama, a od 1. siječnja 2023. u eurima. Na putnim nalozima koji se podnose na obračun do 31. prosinca 2022. obračun troškova, iznos za isplatu ili povrat sredstava po obračunu troškova iskazuju se u kunama, a od 1. siječnja 2023. u eurima.

Dvojno iskazivanje drugog dohotka
Osim na ispravama o isplaćenoj plaći, u razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja poslovni subjekt morat će i druge naknade, kao što su ugovori o autorskom djelu, ugovori o djelu, dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen na račun angažiranoj osobi.

Prema tome, neto honorar koji se isplaćuje prema autorskom ugovoru te neto iznos naknade koji se isplaćuje prema ugovoru o djelu, uključujući i studentske ugovore, moraju biti dvojno iskazani.

Obrazac JOPPD
Obrazac JOPPD koji ima oznaku izvješća prije dana uvođenja eura (na obrascima JOPPD s oznakom 22xxx koji se dostavljaju do 31. prosinca 2022.), podnosi se u kuni, a Obrazac JOPPD koji ima oznaku izvješća nakon dana uvođenja eura (obrasci JOPPD s oznakom 23xxx koji će se dostavljati 1. siječnja 2023. i kasnije) podnosi se u euru.

Ispravci obrasca JOPPD podnose se u valuti u kojoj je obrazac JOPPD dostavljen izvorno.

Dvojno iskazivanje na računu
Prema članku 51. Zakona, pri ispostavljanju računa potrošaču poslovni subjekti i tijela javne vlasti trebaju dvojno iskazati ukupan iznos na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije, kao minimalne podatke. Međutim, postoji mogućnost dvojnog iskazivanja i više od minimalnih podataka ako to subjekt želi.

Subjekt je u obvezi prilagoditi blagajne i naplatne uređaje za dvojno iskazivanje iznosa kako bi na računima koji se izdaju krajnjim potrošačima ukupan iznos bio iskazan u obje valute. Dvojno iskazivanje treba biti lako uočljivo i čitko, a pri preračunavanju uvijek se treba koristiti puni iznos fiksnog tečaja konverzije. Svaki poslovni subjekt samostalno odlučuje na koji će način dvojni iznosi biti prikazani na računu.

Od obveze dvojnog iskazivanja izuzeti su računi koji se izdaju poslovnim subjektima i drugim tijelima javne vlasti tzv. B2G i G2G ugovorima (eng. „business to government“ i „government to government“ ugovori), fizičkoj osobi koja djeluje kao suvlasnik stambene zgrade ili predstavnik suvlasnika stambene zgrade, u okviru političke aktivnosti ili političke promidžbe i/ili u okviru gospodarske djelatnosti koja nije registrirana kao obrtnička ili profesionalna djelatnost.

Isto tako od obveze dvojnog iskazivanja izuzeti su i računi koji se izdaju sukladno EU normi prema propisanoj HTML shemi (eRačun) te tzv. INO računi, te drugi akti koji su deklaratorne naravi, kao što su izvodi otvorenih stavaka i konto kartice.

Utjecaj uvođenja eura na sklopljene ugovore o radu
Prema članku 9. Zakona, kojim je propisano načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih ugovora u kojima se navodi kuna.

Prema tome, a uvažavajući načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, postojeći ugovori s iznosima u kunama i dalje su važeći i nastavljaju proizvoditi pravne učinke, pri čemu se novčani iskazi vrijednosti u spomenutim ugovorima, datumom uvođenja eura kao službene valute, smatraju novčanim iskazima u eurima uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

Navedeno se odnosi i na sklopljene ugovore o radu, koje nije potrebno mijenjati samo zbog uvođenja eura kao službene valute, već su i dalje važeći iako su novčani iskazi vrijednosti iskazani u kunama.

Međutim, iznosi u pravilnicima o radu, aneksima ugovora i sl. koji će se zbog neke druge potrebe mijenjati nakon uvođenja eura, odnosno nakon 1. siječnja 2023., moraju biti iskazani u eurima.

Dvojno iskazivanje na pojedinačnom aktu - Ugovoru o pružanju usluge produženog boravka
Osnovna škola će u rujnu 2022. za korištenje usluge produženog boravka s korisnikom usluge (roditelj/skrbnik) sklopiti Ugovor o pružanju usluge produženog boravka za dijete za školsku godinu 2022./2023, u kojem cijena usluge na Ugovoru mora biti iskazana dvojno u kunama i eurima i uz navođenje fiksnog tečaja konverzije. Osnovna škola svaki mjesec roditelju izdaje uplatnicu za korištenje usluge produženog boravka.

U ovom slučaju škola nije obvezna iskazati dvojno u kunama i eurima i iznos na uplatnici koju će temeljem Ugovora ispostavljati roditeljima do kraja 2022. i od siječnja 2023. do lipnja 2023. jer je ta obveza zadovoljena već kroz sklopljeni Ugovor.

Međutim, ako je iz nekih razloga za školu jednostavnije prikazati iznose dvojno uz Ugovor i na uplatnicama, to se ne smatra pogrešnim.

Dvojno iskazivanje na nalogu za plaćanje za uslugu školske prehrane
Osnovna škola će u rujnu 2022. za korištenje usluge školske kuhinje s korisnikom usluge (roditelj/skrbnik) sklopiti Ugovor o pružanju usluge školske prehrane 2022./2023. Međutim, s obzirom na to da mjesečna cijena za uslugu školske kuhinje ovisi o broju dana koje dijete provede u školi, cijena usluge neće biti iskazana na Ugovoru koji se sklapa s roditeljem.

U tom je slučaju škola obvezna iskazati dvojno u kunama i eurima iznos na nalogu za plaćanje (u opisu plaćanja) koju će temeljem Ugovora ispostavljati roditeljima do kraja 2022. i od siječnja 2023. do lipnja 2023.

Iz navedenog proizlazi da nalozi za plaćanje ne moraju sadržavati iznose u obje valute ako je obveza dvojnog iskazivanja zadovoljena na izlaznom aktu (rješenju, ugovori i sl.). Ako obveza dvojnog iskazivanja nije zadovoljena na izlaznom aktu, iznos u obje valute treba iskazati na nalogu za plaćanje, u polju “opis plaćanja”.

U navedenom polju također se iskazuje i fiksni tečaj konverzije, a forma iskazivanja ovisi o slobodnom prostoru (skraćeno ili ne) jer nemaju sve vrste uplatnica jednak opis u poljima „opis plaćanja“. Ako je za školu jednostavnije prikazati iznose dvojno uz pojedinačan akt i na nalogu za plaćanje, to se ne smatra pogrešnim.

Dvojno iskazivanje i blagajničko poslovanje
U prva dva tjedna od uvođenja eura uplate u blagajnu mogu se provesti u kunama ili u eurima, a isplate iz blagajni u eurima, a samo iznimno u kunama. To znači da u razdoblju dvojnog optjecaja, promet blagajni može biti i u eurima i kunama, dok se u glavnoj knjizi blagajničko poslovanje evidentira u eurima.

U razdoblju dvojnog iskazivanja na blagajničkim dokumentima koji se izdaju prema potrošačima (uplatnice i isplatnice) iznosi trebaju biti iskazani dvojno u eurima i u kunama. Dvojno iskazivanje provodi se tako da se brojkom i slovima iskazuje iznos u valuti u kojoj se provodi uplata odnosno isplata (do 31. prosinca 2022. kuna, a od 1. siječnja 2023. euro), a iznos koji se iskazuje u drugoj valuti u informativne svrhe iskazuje se samo brojčano nakon iznosa u slovima uz iskaz fiksnog tečaja konverzije.

Dvojno iskazivanje novčanih iskaza vrijednosti u Rješenju o ovrsi koje donosi Porezna uprava
Prema članku 53. Zakona, u razdoblju dvojnog iskazivanja (od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023.), u rješenju o ovrsi koje donosi javni bilježnik, sud i tijelo javne vlasti, dvojno se iskazuju novčani iskazi vrijednosti uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.

To znači da će Porezna uprava u razdoblju dvojnog iskazivanja poreznim dužnicima donositi Rješenja o ovrsi radi naplate poreza i drugih javnih davanja u valuti koja je važeća u RH na datum izdavanja rješenja, uz obvezu dvojnog iskazivanja u propisanom razdoblju, i to redoslijedom:

  • ako se Rješenje o ovrsi izdaje od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2022. – iznosi za koje se tereti porezni obveznik iskazat će se dvojno – najprije u kunama, a zatim u eurima, dok će se
  • pri donošenju Rješenja o ovrsi u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023., iznosi za koje se tereti porezi obveznik iskazati najprije u eurima, a zatim i u kunama.

Na rješenjima o ovrsi koji sadrže više obračunskih stavki odnosno vrsta poreza i drugih javnih davanja koja se zbrajaju, dvojno je potrebno iskazati samo ukupan iznos koji je porezni dužnik obvezan platiti uz isticanje fiksnog tečaja konverzije.

Uz ukupan iznos poreznog duga koji je potrebno dvojno iskazati u kunama i eurima, stavlja se zvjezdica uz oznaku valute, primjerice 7.534,50 kuna/ 1.000,00 eura* , dok se u fusnoti na kraju prve stranice Rješenja o ovrsi iskazuje fiksni tečaj konverzije 1 EUR = 7,53450.

Fiksni tečaj konverzije na rješenju o ovrsi mora biti prikazan u punom iznosu s pet decimala.

Prijave poreza i drugih javnih davanja
Prema članku 73. Zakona, prijava poreza i drugih javnih davanja, sukladno posebnom propisu koji uređuje porezni postupak, za obračunska razdoblja koja završavaju prije dana uvođenja eura podnosi se u kuni.

Međutim, obveznici poreza na dobit čije porezno razdoblje započinje prije dana uvođenja eura, a završava nakon dana uvođenja eura, prijavu poreza na dobit za to porezno razdoblje te sve druge obrasce i izvješća koji se u skladu s propisima o oporezivanju dobiti i drugim propisima podnose uz Prijavu poreza na dobit, dostavljaju se u euru. Prema tome, poduzetnici čija je poslovna godina različita od kalendarske godine, a čiji posljednji dan financijske godine nastupa nakon dana uvođenja eura, dužni su podatke za prethodnu poslovnu godinu u financijskim izvještajima iskazati u euru.

Novčani iznosi iz potvrda koji se razmjenjuju s drugim javnopravnim tijelima razmjenjivat će se na uobičajeni način bez izmjena web-servisa. Tijela će dohvaćati novčane iznose u valuti ovisno o razdoblju za koje se novčani iznosi traže. Novčani iznosi dobiveni razmjenom za razdoblja prije dana uvođenja eura, a koje je tijelo dobilo u kuni, mogu se primjenom fiksnog tečaja preračunavati u euro.

Prilikom razmjene podataka iz službenih evidencija tijelo koje dostavlja podatke dostavljat će ih u valuti koja je iskazana u poreznim prijavama i obrascima koji su predmet dostave, a tijelo koje zaprima podatke, sukladno potrebama preračunat će dostavljene podatke u drugu valutu sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, a prema članku 73. st. 9. i 10. Zakona. Obveznici plaćanja računa, opomena na zakašnjela plaćanja te obračunatih kamata i slično, a koji su iskazani u kunama prije razdoblja dvojnog iskazivanja, ako plaćaju obvezu od 1. siječnja 2023., dužni su obvezu plaćati tako da iznose u kunama preračunavaju u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije i prema pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

Knjigovodstvena stanja i evidencije poreznih tijela
Prema članku 73. st. 5. Zakona, knjigovodstvena stanja na posljednji dan prije dana uvođenja eura u poreznim evidencijama preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, bez obzira na to iz kojih godina potječu. Međutim, od dana uvođenja eura, početna stanja i sve promjene poslovnih događaja nakon dana uvođenja eura potrebno je iskazivati u euru.

Napominjemo da iznosi obveza i tražbina na posljednji dan prije dana uvođenja eura koja se preračunavaju u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, a koji će iznositi manje od jednog centa, ne prenose se kao početno stanje na dan uvođenja eura.

Nadalje, u razdoblju dvojnog iskazivanja vrijednosti te nakon dana uvođenja eura, u pozadinskim evidencijama nadležnih poreznih tijela, za potrebe obrada podataka, podaci za razdoblja koja prethode danu uvođenja eura vode se u kuni odnosno u valuti koja je iskazana na dokumentima temeljem kojih su podaci bili evidentirani.

Nakon dana uvođenja eura, ovisno o potrebama pojedinačnih poslovnih procesa, iznosi za povrat ili uplatu preračunavaju se u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za matematičko preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona.

Pritom, razlike koje bi mogle nastati u poreznim evidencijama poreznih tijela i Središnjeg registra osiguranika zbog preračunavanja iznosa iz kune u euro, nadoknadit će se iz nadležnog proračuna odnosno uplatiti u korist nadležnog proračuna.