Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Traditio iuridica
×
Latinske pravne izreke i izrazi, njihovo porijeklo, pravno značenje i funkcija u suvremenim pravnim sustavima i pravnoj praksi.
29.10.2021.
TUĐA RUKA NIČIJE PRAVO NE SKRAĆUJE
Navedenu pravnu izreku formulirao je naš znameniti pravnik i polihistor Baltazar (Baldo) Bogišić (1834. – 1908.), uvrstivši je u čl. 1004. svoje iznimno važne crnogorske kodifikacije (Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru - OIZ) iz 1888....
Pročitano
22.10.2021.
SVAKA STVAR SVOME GOSPODARU TEŽI
Citiranu pravnu izreku formulirao je naš znameniti pravnik i polihistor Baltazar (Baldo) Bogišić (1834.-1908.), uvrstivši je u čl. 1016. svoje iznimno važne crnogorske kodifikacije (Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru - OIZ) iz 1888. g...
Pročitano
15.10.2021.
ŠTO SVAK JEDNAKO RAZUMIJE, TOME TUMAČA NE TREBA
Citiranu pravnu izreku formulirao je naš znameniti pravnik i polihistor Baltazar (Baldo) Bogišić (1834. – 1908.), uvrstivši je u čl. 994. svoje epohalno važne crnogorske kodifikacije (Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru - OIZ) iz 1888....
Pročitano
08.10.2021.
ČEGA SE JEDNOM ODREČEŠ, ZAMAN ĆEŠ POZNIJE TRAŽITI
Navedenu pravnu izreku oblikovao je naš znameniti pravnik i polihistor Baltazar (Baldo) Bogišić (1834.-1908.), ugradivši je u čl. 1010. svoje iznimno važne crnogorske kodifikacije (Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru - OIZ) iz 1888. go...
Pročitano
01.10.2021.
TVOJE SVETO, A I MOJE SVETO; ČUVAJ SVOJE, U MOJE NE DIRAJ
Navedenu pravnu izreku oblikovao je naš znameniti pravnik i polihistor Baltazar (Baldo) Bogišić (1834.-1908.), ugradivši je u čl. 997. svoje epohalne crnogorske kodifikacije (Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru - OIZ) iz 1888. godine.
Pročitano
24.09.2021.
NE SUDI SE PO PRIMJERIMA, NEGO PO PRAVILIMA
Navedenu pravnu izreku također je oblikovao naš znameniti pravnik i polihistor Baltazar (Baldo) Bogišić (1834.-1908.), ugradivši je u čl. 992. svoje epohalne crnogorske kodifikacije (OIZ) iz 1888. godine.
Pročitano
17.09.2021.
KO UGLAVI PO TVOJOJ NAREDBI, SAM SI UGLAVIO
Navedenu pravnu izreku oblikovao je naš znameniti pravnik i polihistor Baltazar (Baldo) Bogišić (1834.-1908.), ugradivši je u čl. 1022. svoje epohalne crnogorske kodifikacije (Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru - OIZ) iz 1888. godine.
Pročitano
10.09.2021.
NIKOMU SE NE KRATI DA UŽIVA ONO ŠTO JE PO PRIRODI SVAČIJE, IL’ ŠTO JE ODREĐENO DA SVAKOME SLUŽI
Navedenu pravnu izreku oblikovao je naš znameniti pravnik i polihistor Baltazar (Baldo) Bogišić (1834. -1908.), ugradivši je u čl. 996. svoje iznimno značajne crnogorske kodifikacije (Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru - OIZ) iz 1888....
Pročitano
03.09.2021.
KAŽEŠ LI O KAKVOJ STVARI “MOJA JE”, TO JE NAJVIŠE ŠTO KAZATI MOŽEŠ
Navedenu pravnu izreku oblikovao je naš znamenit pravnik i polihistor Baltazar (Baldo) Bogišić (1834.-1908.), ugradivši je u čl. 1015. svoje iznimno značajne crnogorske kodifikacije (Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru - OIZ) iz 1888....
Pročitano
27.08.2021.
ZAKON JE ZAKON, MA KAKO OPOR BIO
Navedenu pravnu izreku oblikovao je naš znameniti pravnik i polihistor Baltazar (Baldo) Bogišić (1834.-1908.), ugradivši je u čl. 988. svoje iznimno značajne crnogorske kodifikacije (Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru - OIZ) iz 1888. ...
Pročitano
13.08.2021.
IMPENSAE UTILES, lat. korisni troškovi
ZV explicite ovlašćuje poštenog posjednika zahtijevati naknadu korisnih troškova, dok o možebitnom takvom pravu nepoštenog posjednika ne sadrži nikakvih izravnih odredbi, smatramo kako treba zaključiti da nepošteni posjednik nema pravo zahtijevati...
Pročitano
30.07.2021.
REI VINDICATIO EX PRAESUMPTO DOMINIO
U novovjekovnoj rimskoj pravnoj tradiciji, navedeni izraz jest zapravo drugo ime za publicijansku tužbu (actio Publiciana). Nju može podići predmnijevani vlasnik (dominus praesumptus) kao tužitelj koji u konkretnom slučaju može dokazati ...
Pročitano
16.07.2021.
SUO IURE UTI NEMO PROHIBETUR
Nikome se ne treba zabraniti koristiti svojim pravom.
Pročitano
02.07.2021.
ACTIO AQUAE PLUVIAE ARCENDAE
Izvorno se navedena tužba mogla podići samo u slučaju prodiranja oborina, no u Justinijanovu pravu to je prošireno i na druge vode u okviru detaljnih propisa o odgovornosti za otjecanje i odvođenje voda i bujica na štetu susjednog zemljišta.
Pročitano
25.06.2021.
INSULA IN FLUMINE NATA
Otok koji nastane u rijeci, ako se doista nalazi na sredini rijeke, pripada u suvlasništvo onima koji imaju zemljišta s obje strane rijeke uz obalu, i to razmjerno dužini svakog zemljišta koje se pruža uz obalu. Ako je, međutim, otok bliže jednoj ...
Pročitano
11.06.2021.
MALA FIDES SUPERVENIENS (NON) NOCET
Bona fides („dobra vjera“) - u smislu poštenog posjeda (possesio bonae fidei), kao jedne od pretpostavki za stjecanje vlasništva na određenoj stvari dosjelošću (usucapio) – morala je postojati u trenutku stjecanja posjeda (npr. u trenutku predaje ...
Pročitano
07.06.2021.
NEMO SIBI IPSE CAUSAM POSSESSIONIS MUTARE POTEST
U rimskom pravu te u sustavima koji i danas usvajaju rimsku koncepciju posjeda, uz corpus kao fizičku vlast na stvari, potreban je za stjecanje posjeda i animus possidendi ili animus rem sibi habendi, tj. volja izvršavati faktičnu vlast na stvari ...
Pročitano
28.05.2021.
ACCESSIO CEDIT PRINCIPALI
U rimskoj pravnoj tradiciji i suvremenom građanskom pravu, accessio ili priraštaj je način originarnog stjecanja vlasništva time što se određena tuđa stvar kao sporedna sjedini s drugom stvari kao glavnom (res principalis).
Pročitano
21.05.2021.
DISSENSUS IN CAUSA
Važno pitanje u klasičnom rimskom pravu bilo je i je li moguć prijenos prava vlasništva ako stranke nisu suglasne glede pravne osnove predaje stvari (causa traditionis) te svaka stranka ima u vidu drugu pravnu osnovu.
Pročitano
14.05.2021.
DISSENSUS IN CAUSA
Važno pitanje u klasičnom rimskom pravu bilo je i je li moguć prijenos prava vlasništva ako stranke nisu suglasne glede pravne osnove predaje stvari (causa traditionis) te svaka stranka ima u vidu drugu pravnu osnovu.
Pročitano
07.05.2021.
COMMUNIO MATER RIXARUM
Svakom suvlasniku pripada pravo u svako vrijeme zahtijevati s tužbom nazvanom actio communi dividundo razvrgnuće suvlasničke zajednice.
Pročitano
30.04.2021.
DOMINIUM EST PLENA IN RE POTESTAS
Klasični rimski pravnici oblikovali su koncepciju prava vlasništva kao potpune i isključive pravne vlasti na stvari. Sama formulacija da je vlasništvo (dominium) potpuna vlast na stvari (plena in re potestas) sadržana je u Justinijanovim Instituci...
Pročitano
23.04.2021.
DE MODIS EVITANDI IUDICIA
Važeći Zakonik kanonskog prava (Codex iuris canonici - CIC) iz 1983., u svom kan. 1713. navodi arbitražu (iudicium arbitrorum) kao drugi mogući način izbjegavanja suđenja.
Pročitano
16.04.2021.
DE MODIS EVITANDI IUDICIA
Prema određenju pravne doktrine, sudska je nagodba „ugovor kojim stranke uređuju svoje građanskopravne odnose kojima mogu slobodno raspolagati, zaključen u pisanoj formi pred nadležnim sudom, koji ima svojstva pravomoćne presude i, ako se njime ug...
Pročitano
09.04.2021.
DE MODIS EVITANDI IUDICIA
Važeći Zakonik kanonskog prava (Codex iuris canonici - CIC) iz 1983. u svom kan. 1713. navodi nagodbu ili poravnanje (transactio seu reconciliatio), kao prvi od načina izbjegavanja suđenja.
Pročitano
02.04.2021.
DE MODIS EVITANDI IUDICIA
Važeći Zakonik kanonskog prava (Codex iuris canonici - CIC) iz 1983. pridaje relevantno mjesto normama civilnog (svjetovnog) prava u materiji načina izbjegavanja suđenja (de modis evitandi iudicia), kao alternativnog rješavanja sporova mirnim pute...
Pročitano
26.03.2021.
DE PROCESSU POENALI
Važeći Zakonik kanonskog prava (Codex iuris canonici - CIC) iz 1983. godine regulira, između ostalog, u svojoj VII. i posljednjoj knjizi materiju kaznenog postupovnog prava (De processu poenali) (kann. 1717. – 1731.).
Pročitano
19.03.2021.
DE ECCLESIAE MUNERE DOCENDI
Važeći Zakonik kanonskog prava (Codex iuris canonici - CIC) iz 1983. godine, u svojoj III. knjizi regulira materiju o naučiteljskoj službi Crkve (De Ecclesiae munere docendi) (kann. 747. – 833.).
Pročitano
12.03.2021.
DE PROCESSIBUS
VII. knjiga CIC-a uređuje u prvom dijelu sudstvo općenito, drugi dio regulira parnično suđenje, treći dio određene posebne postupke, četvrti dio kazneni postupak, dok peti dio sadržava odredbe o postupku u upravnim utocima i o postupku u uklanjanj...
Pročitano
05.03.2021.
DE SANCTIONIBUS IN ECCLESIA
Hrvatski državni sudovi nisu se u svojoj praksi do sada pozivali na kanone VI. knjige CIC-a, što ne znači da do toga neće doći pro futuro, kako je već bio slučaj s nekolicinom drugih kanona navedenog Zakonika.
Pročitano