Učitavam poveznice...

Detalji dokumenta

500 str.

978­953­7327­96­5

Ostalo

2011.

04870001

Nikola Knego, Blaženka Knežević, Dario Dunković, Zdenko Segetlija

Ekonomika trgovine

PREDGOVOR

1. UVODNA RAZMATRANJA

1.1. UVOD

1.2. SADRŽAJ KNJIGE

1.3. CILJ, SVRHA, ZADAĆE I METODIČKE POSTAVKE

2. EKONOMIKA TRGOVINE U SUSTAVU EKONOMSKIH ZNANOSTI

2.1. MJESTO EKONOMIKE TRGOVINE U SUSTAVU EKONOMSKIH ZNANOSTI

2.2. SADRŽAJ EKONOMIKE TRGOVINE

Literatura za poglavlje 2.

Poglavlje 2 – Pitanja za provjeru znanja

3. TRGOVINA U GOSPODARSKOM SUSTAVU

3.1. TRGOVINA U PROCESU RAZMJENE

3.2. ZADAĆE, ZNAČENJE I FUNKCIJE TRGOVINE

3.2.1. Zadaće i značenje trgovine

3.2.2. Funkcije trgovine

3.2.2.1. Shvaćanja korisnosti učenja o funkcijama trgovine

3.2.2.2. Klasifikacije i objašnjenja trgovinskih funkcija

3.2.2.3. Funkcije trgovine i marketing

3.2.2.4. Funkcije trgovine i prevlast u kanalu distribucije

3.2.2.5. Temelji nastanka novih funkcija trgovine

3.3. MARKETING U TRGOVINI

3.3.1. Općenito o marketingu

3.3.2. Pojava marketinga trgovine

3.3.3. Vertikalni marketing

3.3.3.1. Nastanak i oblici vertikalnoga marketinga

3.3.3.2. Učinci i područja vertikalnoga marketinga

3.4. TRGOVINSKE INSTITUCIJE ZA KUPOVINU I PRODAJU ROBE

3.4.1. Poduzeće i poslovna jedinica

3.4.2. Klasifikacije i glavna obilježja trgovinskih poduzeća i poslovnih jedinica

3.4.3. Klasifikacije i tipizacije trgovinskih poslovnih jedinica

3.4.4. Veletrgovinska poduzeća i poslovne jedinice

3.4.4.1. Osobitosti i ekonomsko značenje veletrgovine

3.4.4.2. Razvojni procesi u veletrgovini

3.4.4.3. Klasifikacije i tipizacije veletrgovaca

3.4.5. Maloprodajna poduzeća i poslovne jedinice

3.4.5.1. Osobitosti maloprodaje i njezino ekonomsko značenje

3.4.5.2. Razvojni procesi u maloprodaji

3.4.5.3. Klasifikacije i tipizacije maloprodavača

3.4.6. Trgovina u poduzećima netrgovinskih djelatnosti

3.4.7. Tipične trgovinske poslovne jedinice

3.4.7.1. Prodavaonice

3.4.7.2. Prodajna skladišta

3.4.7.3. Otkupne stanice

3.4.7.4. Trgovinska predstavništva

3.5. POSEBNE INSTITUCIJE TRŽIŠNOGA GOSPODARSTVA

3.5.1. Tržišni pomagači

3.5.2. Tržnice i trgovinski centri

3.5.2.1. Tržnice na malo

3.5.2.2. Tržnice na veliko

3.5.2.3. Trgovinski centri

3.5.3. Tržišne priredbe

3.6. ZNAČENJE TRGOVINE I ČIMBENICI NJEZINA RAZVOJA

3.6.1. Trgovina u strukturi gospodarstva

3.6.2. Čimbenici razvoja trgovine

Literatura za poglavlje 3.

Poglavlje 3 – Pitanja za provjeru znanja

4. KRATAK PREGLED RAZVOJA TRGOVINE I TEORIJSKIH PRISTUPA TRGOVINI I TRŽIŠTU

4.1. NASTANAK I RAZVOJ TRGOVINE

4.2. TEORIJSKI PRISTUPI TRGOVINI I TRŽIŠTU

4.2.1. Antičke i kanonističke doktrine

4.2.2. Teorije merkantilista, R. Cantillona i fiziokrata

4.2.3. Stjališta o trgovini u klasičnoj građanskoj teoriji

4.2.4. Teorije o trgovini S. de Sismondija, J. B. Saya i socijalista utopista

4.2.5. Teorije K. Marxa o trgovini

4.2.6. Novije građanske teorije o trgovini

4.2.7. Stajališta o trgovini sovjetskih autora i R. Hilferdinga

4.2.8. Nova stajališta sovjetskih ekonomista o trgovini

4.2.9. Razvoj znanstvene misli o kanalima marketinga i mjestu trgovine u njima

4.2.10. Učenje o funkcijama trgovine i o vertikalnom partnerskom marketingu

4.2.11. Novi uvjeti za vertikalni marketing i postavka koopeticije

4.2.12. Suvremeni oblici kooperacije i različite opcije odnosa proizvođač – trgovina

4.2.13. Vertikalni marketing na globalnom planu

4.2.14. Teorijska stajališta o trgovini u Republici Hrvatskoj u vremenu socijalizma i u sadašnjim uvjetima

4.2.14.1. Stajališta o trgovini kao značajnoj djelatnosti

4.2.14.2. Stajalište o trgovini kao (ne)dovoljno razvijenoj djelatnosti

4.2.14.3. Stajališta o trgovini kao sastavnici gospodarskoga procesa

4.2.14.4. Stajališta o trgovini i marketingu

4.2.14.5. Novi izazovi za hrvatsko gospodarstvo

Literatura za poglavlje 4.

Poglavlje 4 – Pitanja za provjeru znanja

5. SUVREMENI RAZVOJNI PROCESI U TRGOVINI

5.1. TRGOVINA U VERTIKALNIM I HORIZONTALNIM MARKETINŠKIM SUSTAVIMA

5.1.1. O kanalima distribucije u trgovini

5.1.2. Pojam tržišnih transakcija

5.1.3. Polazište suradnje među poslovnim subjekima

5.1.4. Definiranje vertikalnih i horizontalnih marketinških sustava

5.1.5. Marketinški sustavi u trgovini

5.1.6. Koopeticija u trgovini

5.2. OBLIKOVANJE OPSKRBNIH LANACA, DISTRIBUCIJSKIH MREŽA I MREŽA STVARANJA VRIJEDNOSTI

5.2.1. Opskrbni lanac

5.2.2. Oblikovanje distributivnih mreža

5.2.3. Mreža stvaranja vrijednosti

5.3. INTERNACIONALIZACIJA I GLOBALIZACIJA TRGOVINE

5.3.1. Globalizacija tržišta u kontekstu trgovine

5.3.2. Internacionalizacija distributivne trgovine

5.3.3. Internacionalizacija maloprodaje u Europi

5.4. UTJECAJ SUVREMENIH INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA (IT) NA RAZVOJ TRGOVINE (TEHNOLOGIJE, OBLICI I POSLOVNI MODELI)

5.4.1. Povezanost trgovine i informacijske tehnologije

5.4.2. IT kao važan resurs za funkcioniranje i razvoj trgovine

Literatura za poglavlje 5.

Poglavlje 5 – Pitanja za provjeru znanja

6. LOKACIJA SUVREMENE TRGOVINE

6.1. POJAM LOKACIJE

6.2. TEORIJSKI PRISTUPI LOKACIJI

6.3. TIPOLOGIJA LOKACIJA

6.4. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA LOKACIJE ZA POTREBE TRGOVINE NA MALO

6.4.1. Istraživanja područja lociranja trgovine na malo

6.4.2. Analiza obuhvata trgovinskog područja

6.4.4. Indeks maloprodajne zasićenosti

6.4.5. Regionalni indeks kupovne snage (RIKS)

6.4.6. Modeli maloprodajne gravitacije < 1, niža razina razvijenosti maloprodaje užeg geografskog dijela u odnosu prema širem geografskom području;< 100.< 100).

6.4.6.1. Reillyjev zakon gravitacije

6.4.6.2. Huffov gravitacijski model

6.5. IZBOR MJESTA POSTAVLJANJA PRODAVAONICE

6.6. PRIMJERENOST IZBORA LOKACIJE ZA RAZLIČITE VRSTE PRODAVAONICA

6.7. UTJECAJ PRAVNE REGULATIVE NA IZBOR LOKACIJE U TRGOVINI NA MALO

6.8. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA LOKACIJE ZA POTREBE TRGOVINE NA VELIKO

Literatura za poglavlje 6.

Poglavlje 6 – Pitanja za provjeru znanja

7. POSEBNOSTI EKONOMIKE TRGOVINE

7.1. PROIZVODNOST RADA

7.1.1. Metode za izračunavanje proizvodnosti rada

7.1.2. Proizvodnost rada u maloprodaji RH

7.1.3. Pokazatelji kojima se mjeri proizvodnost rada prodavaonice

7.1.4. Proizvodnost rada u veletrgovini RH

7.2. RAZINE IZRAČUNAVANJA PROIZVODNOSTI RADA U TRGOVINI

7.3. ČINITELJI KOJI UTJEČU NA PROIZVODNOST U TRGOVINI

7.4. PROIZVODNOST RADA NA PRIMJERU NEKIH INOZEMNIH TRGOVINSKIH PODUZEĆA

7.5. PROIZVODNOST PRODAJNE POVRŠINE

7.6. PROIZVODNOST PRODAJNE POVRŠINE NA PRIMJERIMA NEKIH INOZEMNIH TRGOVINSKIH PODUZEĆA

7.7. EKONOMIČNOST U TRGOVINI

7.8. PROFITABILNOST U TRGOVINI

7.9. RADNO VRIJEME DISTRIBUTIVNE TRGOVINE

7.9.1. Razvoj zakonodavnog okvira kojim se regulira radno vrijeme distributivne trgovine u Republici Hrvatskoj

7.9.2. Neka zapažanja o razvoju zakonodavnog okvira kojim se određuje radno vrijeme u trgovini

7.9.3. Radno vrijeme prodavaonica u nekim europskim zemljama

7.10. TROŠKOVI TRGOVINE

7.10.1. Pojmovno određenje troškova trgovine

7.10.2. Porast troškova robnog prometa

7.10.3. Razlozi porasta troškova trgovine

7.10.3.1. Različite mogućnosti zamjene ljudskog rada tehnologijom u trgovini u usporedbi s proizvodnjom

7.10.3.2. Razmaženost kupaca

7.10.3.3. Osvajanje novih tržišta

7.10.3.4. Ulaganje u promidžbu

7.10.4. Sustavi prodaje kojima se može usporiti porast troškova trgovine

7.10.4.1. Sustavi prodaje zasnovani na depersonalizaciji prodaje

7.10.4.2. Sustavi prodaje koji crpe prednosti iz ekonomije obujma

7.10.4.3. Sustavi prodaje zasnovani na redukciji naraslih usluga

7.10.5. Podjela troškova trgovine

7.11. RAZLIKA U CIJENI U HRVATSKOJ TRGOVINI

7.11.1. Ukupna razlika u cijeni

7.11.2. Marža kao oblik razlike u cijeni

7.11.3. Vrste marža i njihov izračun

7.11.3.1. Individualna marža

7.11.3.2. Konverzija marži

7.11.3.3. Kumulativna marža

7.11.3.4. Prosječna marža

7.11.3.5. Početna ili inicijalna marža

7.11.3.6. Ostvarena marža

7.11.3.7. Dodatna marža

7.11.4. Rabat kao oblik razlike u cijeni

7.12. KLJUČNI ČINITELJI KOJI UTJEČU NA DOBIT U TRGOVINI

7.13. ODNOSI GOSPODARSKIH SUBJEKATA S POTROŠAČIMA

7.13.1. Upravljanje odnosima s potrošačima

7.13.2. Efikasan odgovor na potrebe potrošača

7.13.3. Zaštita potrošača

Literatura za poglavlje 7.

Poglavlje 7 – Pitanja za provjeru znanja

8. ETIČKE NORME I ZAKONSKI OKVIRI TRGOVINE

8.1. POJAM I VRSTE ETIKE

8.2. GLOBALNE ETIČKE NORME

8.3. ETIČKE NORME U TRGOVINI NA TEMELJU RAZMATRANJA BENEDIKTA KOTRULJEVIĆA

8.4. ETIKA U SUVREMENOM TRGOVAČKOM POSLOVANJU

8.5. ETIKA I ZAKONSKI OKVIRI

8.6. ZAKONSKI OKVIRI TRGOVINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

8.6.1. Opći propisi

8.6.2. Specifični propisi vezani uz obavljanje trgovine

8.6.2.1. Zakon o trgovini

8.6.2.2. Zakon o elektroničkoj trgovini

8.6.3. Propisi iz područja društveno odgovornog poslovanja

8.6.3.1. Zaštita prava radnika

8.6.3.2. Zaštita prava potrošača

8.6.3.3. Zaštita tržišne utakmice

8.6.3.4. Zaštita okoliša

8.6.3.5. Prostorno uređenje

Literatura za poglavlje 8.

Poglavlje 8 – Pitanja za provjeru znanja

9. USPOREDBA DISTRIBUTIVNE TRGOVINE U HRVATSKOJ I ČLANICAMA EUROPSKE UNIJE

9.1. STATISTIČKI TEMELJI USPOREDBE

9.2. ZNAČENJE DISTRIBUTIVNE TRGOVINE U HRVATSKOM GOSPODARSTVU

9.3. USPOREDBA POLOŽAJA DISTRIBUTIVNE TRGOVINE U GOSPODARSTVU HRVATSKE I DRŽAVAMA EU

9.3.1 Doprinos trgovine stvaranju bruto domaćeg proizvoda i zapošljavanju

9.3.2 Gustoća distributivne trgovine

9.4. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Literatura za poglavlje 9.

Poglavlje 9 – Pitanja za provjeru znanja

10. KONCENTRACIJA TRGOVINE U REPUBLICI HRVATSKOJ I ODABRANIM EUROPSKIM DRŽAVAMA

10.1. POJMOVNO ODREĐENJE KONCENTRACIJE

10.2. MJERENJE RAZINE KONCENTRACIJE

10.2.1. Razina koncentracije maloprodaje u RH

10.2.2. Usporedba razine koncentracije maloprodaje RH i odabranih europskih država

Literatura za poglavlje 10.

Poglavlje 10. – Pitanja za provjeru znanja

11. ELEKTRONIČKA TRGOVINA

11.1. POJAM ELEKTRONIČKE TRGOVINE

11.2. POVIJESNI RAZVOJ ELEKTRONIČKE TRGOVINE

11.3. TEMELJNI MODELI U ELEKTRONIČKOJ TRGOVINI

11.4. SADAŠNJE STANJE I SUVREMENI TRENDOVI U ELEKTRONIČKOJ TRGOVINI

11.4.1. Pregled proizvoda kojima se najčešće trguje na Internetu

11.4.2. Elektronička trgovina i promjena njezine posredničke funkcije u distribucijskom kanalu

11.4.3. Odnos B2B i B2C trgovine

11.4.4. Elektronička trgovina u Republici Hrvatskoj

11.4.5. Prepreke za razvoj elektroničke trgovine

Literatura za poglavlje 11.

Poglavlje 11 – Pitanja za provjeru znanja

POJMOVNO KAZALO

POPIS TABLICA, SLIKA I GRAFIKONA

O AUTORIMA

Problematika distributivne trgovine postaje sve značajnija te zaokuplja pozornost teoretičara i praktičara, kako zbog razvijanja ponude sve većim obiljem robe i usluga tako i zbog širenja tržišta i uznapredovalih procesa internacionalizacije i globalizacije poslovanja. Posebno su u ovome području važni procesi koji su uzrokovali promjene u prije utvrđenim zakonitostima u razvoju distributivne trgovine. Međutim, i dalje se razvija podjela rada i sve veće korištenje trgovinskih gospodarskih subjekata tuđim uslugama. To, dalje, omogućuje porast proizvodnosti rada u trgovini.U svezi s time razvijaju se i nove funkcije trgovine. Trgovina je i dalje bitan čimbenik razvoja gospodarstva, ali njezini učinci nisu više tako očiti (npr. u broju zaposlenih ili u ostvarenom prometu), nego se mogu uoč...

Svaka slobodna zemlja izgrađuje svoj gospodarski sustav. U njegovu se sklopu trebaju razvijati različite gospodarske djelatnosti, a trgovina je, svakako, jedna od njih. Svjetska isprepletenost gospodarskih tokova i sve veća međuovisnost pojedinih zemalja čine ovu problematiku vrlo složenom, budući da je gospodarski razvoj svake pojedine zemlje prijeko potreban uvjet za njezin opstanak.U Hrvatskoj je izgrađivanje novoga sustava tržišnog gospodarstva već prilično uznapredovalo, ali to gospodarstvo dolazi u sve složenije situacije i pred sve veće izazove. Poznato je da je Republika Hrvatska naslijedila stagnantno gospodarstvo koje je za Domovinskoga rata (osobito tijekom 1991. i 1992. godine) pretrpjelo velike štete i uništavanja. Osim toga, poslije su se javili i drugi razvojni problemi (...

Ekonomske znanosti čine poseban sustav unutar sustava društvenih znanosti. Usko su povezane s ostalim društvenim i humanističkim znanostima: filozofskim, političkim i pravnim. U sklopu ekonomskih znanosti osnovna se područja istraživanja odnose na ekonomsku teoriju i ekonomsku praksu – stvarnu ekonomsku ili gospodarsku aktivnost nekoga društva.Po uzoru na Lj. Babana mogli bismo utvrditi da se ova granska ekonomika ubraja u ekonomske znanosti, koje čine dio društvenih znanosti.Inače, prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama kao znanstvena područja utvrđuju se:1) prirodne znanosti;2) tehničke znanosti;3) biomedicina i zdravstvo;4) biotehničke znanosti;5) društvene znanosti;6) humanističke znanosti.U područje društvenih znanosti ubrajaju se:1) ekonomija;2)...

Istaknuli smo da gospodarski sustav čine »organizirani oblici i metode društvene organizacije proizvodnje«. S tim u svezi valja istaknuti da središnje pojmove robne privrede predstavljaju potražnja, ponuda i tržište. Ti su pojmovi vezani uz razmjenske odnose. Razmjena se temelji na društvenoj podjeli rada i na robnoj proizvodnji.Naime, tržište se može definirati kao organizacija i ukupnost aktivnosti te kao organizacije koje imaju svrhu razmjenu proizvoda i usluga za novac između nezavisnih ekonomskih subjekata na određenom prostoru i u određeno vrijeme. Tržište je stalan i organiziran oblik dovođenja u kontakt ponude i potražnje proizvoda i usluga i njihova usklađivanja posredstvom cijena.Pokretači gospodarstva su potrebe ljudi. Budući da se razvija podjela rada, raste i međuovisnost g...

Trgovina se dosta izučava u povijesnom kontekstu, jer su povijesni uvjeti utjecali na njezin nastanak i razvoj. To znači da se ona pojavila tek na određenoj razini društveno-gospodarske razvijenosti.Povijest trgovine dio je gospodarske povijesti i time dio opće povijesti. U nastavku ćemo dati tek nekoliko napomena o nastanku i razvoju trgovine.

Osnovna zadaća distribucije proizlazi odatle što proizvođači proizvode veće količine samo nekih vrsta proizvoda, a kupci s druge strane traže raznolike proizvode, ali u malim količinama. Upravo je distribucija takva gospodarska djelatnost koja je organizirana da može premostiti taj jaz između proizvođača i kupaca. Ona utječe na odnos između proizvodnje, trgovine i potrošnje u gospodarskom ciklusu. Uloga distribucije je povezivanje procesa stvaranja i upotrebe vrijednosti. Povezivanje zbog diskrepancije proizvođača i potrošača iziskuje troškove i izvjes­tan napor kako bi se uspješno organiziralo. Proizvođači zbog ekonomije obujma proizvode velike količine robe, a potrošači kao pojedinci traže samo one količine koje si mogu priuštiti i koje mogu potrošiti. Posrednici moraju voditi računa ...

Lokacija se u najširem smislu odnosi na izbor područja ili mjesta smještaja nekog gospodarskog objekta, poduzeća, skupine poduzeća ili cjelokupnih gospodarskih grana.

Proizvodnost rada (Pr) jedan je od ključnih pokazatelja uspješnosti poslovanja koji se definira kao izlazni rezultat (output) po satu rada. Pod porastom proiz­vodnosti razumije se mogućnost stvaranja boljih rezultata s istom strukturom resursa ili proizvodnja istih rezultata s manje angažiranih resursa.Za izračun proizvodnosti rada možemo primijeniti sljedeći izraz:Izlazni rezultat u trgovini je vrijednost prodaje ili vrijednost prometa. Sati rada predstavljaju ukupno utrošene sate rada kojeg je rezultat ostvarena vrijednost prodaje. Pokazatelj proizvodnosti rada u trgovini mogao bi se prikazati sljedećim izrazom:Broj zaposlenih može se zamijeniti ukupnim satima rada koji su utrošeni za ostvarenu vrijednost prodaje.Dobiveni rezultati proizvodnosti rada u trgovini pokazuju se kao: a) vri...

Etika je skup pravila o moralnom ponašanju. Kao filozofska disciplina pojavila se u staroj Grčkoj gdje su najveći grčki filozofi (Platon, Sokrat i Aristotel) u svojim raspravama zagovarali ponašanje temeljeno na zdravom razumu a u svrhu boljitka društva. Slične rasprave nastavile su se u starorimskih filozofa.S obzirom na to da je etika izravno povezana s činjenjem dobra i ostvarenjem osobne sreće, kršćanski etičari tražili su izvore etike ne samo u ljudskom razumu nego i u volji Boga koji predstavlja apsolutno dobro, pa možemo govoriti o pojmu teološke etike.Etika se odnosi na donošenje odluka o ispravnom i pogrešnom, ona se svodi na definiranje postupaka i pravila koji podupiru odgovorno ponašanje između pojedinaca i grupa. Biti etičan znači te postupke i pravila dosljedno primjenjiva...

U ovome poglavlju na temelju službenih statističkih podataka usporedit će se značenje distributivne trgovine u gospodarstvu Hrvatske sa značenjem te trgovine u državama članicama EU kako bi se dobio uvid u stupanj razvijenosti sektora distributivne trgovine u Hrvatskoj te donio zaključak o različitosti u stupnju raz­voja distributivne trgovine u Hrvatskoj i zemljama članicama EU. Također ćemo utvrditi i neke razlike među regijama EU.

Koncentracija je proces povećavanja kapitala, radne snage i proizvodnih sredstava radi postizanja veće ekonomičnosti, konkurentnosti i profitabilnosti. Koncentracija poduzeća označuje grupiranje tržišnih udjela kroz iznadproporcio­nalan rast jednog ili kroz spajanje više poduzeća.Dakle, prvi način za postizanje visokog udjela na nekom tržištu ili u nekoj djelatnosti jest brz organski rast nekog poduzeća. Tipičan primjer za takvo stjecanje vodeće pozicije najveće je svjetsko maloprodajno poduzeće Wal-Mart kojeg ćemo rast i tržišni položaj opisati nešto kasnije.Drugi način za postizanje visokog tržišnog udjela jest spajanje i pripajanje poduzeća. Pritom se razlikuju tri vrste koncentracije poduzeća:1. horizontalna2. vertikalna3. lateralna.Kod horizontalne koncentracije spajaju se poduzeća...

Elektronička trgovina može se definirati u užem i u širem smislu. U užem smislu elektronička trgovina ili e-trgovina jest digitalno obavljanje procesa kupnje i prodaje te s njima povezan prijenos proizvoda, usluga, informacija i novca putem računalnih mreža (uključujući Internet). Neki će autori tome pridodati i sve aktivnosti unapređenja prodaje podržane računalnim mrežama prije i poslije kupnje, dok će drugi naglasiti da u kupoprodajnim transakcijama mogu sudjelovati pojedinci i organizacije privatnog i javnog sektora.S druge se strane e-trgovina u širem smislu poistovjećuje s pojmom e-poslovanja, u koji se, osim elektroničkog obavljanja trgovačkih transakcija, uključuje učenje na daljinu, organizacija suradnje između poslovnih partnera te niz drugih aktivnosti kojima se putem računal...

A Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, 414 Akvizicijski distribucijski sustav, 31 Ambulantna maloprodaja, 253 Analiza trgovinskog područja, 260 Anorganska koncentracija, 442 Antitrustovski propisi, 442 Apsolutni iznos marže, 365 ARPANET, 466, 456 Asortiman proizvodnje, 62 Asortiman trgovačke robe, 299 Asortiman, 35, 47, 65, 66, 84, 240 Asortimanska orijentacija, 52 Aukcija, 102, 345 Automatizacija procesa, 349 B B2B, 458, 467, 468, 469

TABLICE Tablica 3.1. Instrumenti i učinci vertikalnoga marketinga 60 Tablica 3.2. Suprotni ciljevi proizvodnje i trgovine u vertikalnom marketingu 61 Tablica 3.3. Broj trgovinskih gospodarskih subjekata u RH 1991., 1993., 1995. i 2003. godine 74 Tablica 3.4. Komparativni pregled zaposlenosti u industriji, građevinarstvu i uslužnim djelatnostima u nefinancijskoj poslovnoj ekonomiji (NFPE)* u EU i RH 2006. 105 Tablica 3.5. Udjeli trgovine na veliko i trgovine na malo u ukupnoj zaposlenosti u nefinancijskoj poslovnoj ekonomiji (NFPE) u nekim europskim zemljama 2006. 106 Tablica 5.1. Vodeći trgovinski savezi na području Europe u 2007. godini 193 Tablica 5.2. Obilježja nabavnih saveza u distributivnoj trgovini AMS, CoopEURO i EMD koji djeluju na području Europe 194 Tablica 5.3. Zemlje u koji...

Prof. dr. sc. Zdenko Segetlija je redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta »Josipa Jurja Stossmayera« u Osijeku. Područja njegovoga znanstvenog i stručnog istraživanja su: distribucijski sustavi, poslovna logistika, marketing trgovine na malo i vertikalni marketing. Izuzetno je produktivan znanstvenik, što potvrđuje autorstvo u petnaest knjiga i studija, suautorstvo u osam knjiga te uredništvo trinaest knjiga. Sudjelovalo je s radovima na više od stotinu domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova. Ukupno je objavio preko 300 znanstvenih i stručnih radova u zemlji i inozemstvu. Sudjelovao je kao istraživač na dvanaest znanstvenih projekata, a na tri znanstvena projekta financirana od Ministarstva znanosti i tehnologije Republi...