Kolektivni ugovor za zaposlene u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Zagreba

Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, što ga zastupa gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, mag. pol.,

i

Sindikat vatrogasaca grada Zagreba, Zagreb, Savska cesta l, koji zastupa predsjednik sindikata Željko Blažinović i

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. broj 2, koji zastupaju predsjednica sindikata Iva Šušković i sindikalni povjerenik Podružnice profesionalnih vatrogasaca JVP Grada Zagreba Dražen Pavlić (u nastavku teksta: sindikati)

zaključili su dana 19. 12. 2022.

KOLEKTIVNI UGOVOR

za zaposlene u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Zagreba

1. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se kolektivnim ugovorom (u nastavku teksta: Ugovor) utvrđuju međusobna prava i obveze potpisnika ovoga ugovora.

Ovim se ugovorom utvrđuju prava i obveze iz rada i na osnovi rada za zaposlene u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Zagreba.

Članak 2.

Pod pojmom radnik u smislu ovoga ugovora podrazumijevaju se zaposleni kod poslodavca na neodređeno ili na određeno vrijeme, s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom i pripravnici.

Pod pojmom poslodavac, u smislu ovoga ugovora, podrazumijeva se Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba, kojoj je osnivač Grad Zagreb.

Izrazi koji se koriste u ovom ugovoru, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 3.

Ovaj ugovor obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu naknadno pristupe.

Odredbe ovoga ugovora primjenjuju se na radnike neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom pojedina pitanja za radnike povoljnije riješena.

Na pitanja koja nisu uređena ovim ugovorom primjenjuju se drugi propisi i opći akti.

Članak 4.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, ovim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

Radnici koji imaju sklopljen ugovor o radu za obavljanje poslova profesionalnog vatrogasca, osim prava utvrđenih ovim ugovorom imaju i druga prava utvrđena Zakonom o vatrogastvu.

2. RADNO PRAVNI STATUS

Članak 5.

Postupak i način zasnivanja i prestanka radnog odnosa uređuje se pravilnikom o radu, u skladu sa Zakonom o radu, Zakonom o vatrogastvu i drugim propisima i općim aktima.

Članak 6.

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci.

Dužina trajanja probnog rada ovisi o stručnoj spremi utvrđenoj za obavljanje poslova za koje je radnik sklopio ugovor o radu, a određuje se pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Članak 7.

Za vrijeme trajanja probnog rada radnik treba pokazati svoje stručne i radne sposobnosti za poslove za koje je sklopio ugovor o radu.

Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.

Članak 8.

Radniku koji je za vrijeme probnog rada bio odsutan zbog opravdanih razloga (privremena nesposobnost za rad, korištenje rodiljnih i roditeljskih prava prema posebnom propisu, plaćenog dopusta i dr.), probni se rad produžuje za onoliko dana koliko je bio opravdano odsutan, ali ukupno trajanje probnog rada ne smije biti duže od vremenskog perioda utvrđenog Zakonom o radu.

Članak 9.

Ugovor o radu može se zaključiti s osobom koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala u svojstvu pripravnika.

S pripravnikom se zaključuje ugovor o radu, u pravilu, na određeno vrijeme.

S pripravnikom se može zaključiti ugovor o radu i na neodređeno vrijeme, ako za to postoje uvjeti.

Članak 10.

Pripravnički staž radnika traje:

- 6 (šest) mjeseci za radna mjesta za koja se traži srednja stručna sprema,

- 8 (osam) mjeseci za radna mjesta za koja se traži viša stručna sprema,

- 12 (dvanaest) mjeseci za radna mjesta za koja se traži visoka stručna sprema.

Članak 11.

Za vrijeme pripravničkog staža pripravniku pripada plaća u visini od 85 % od najniže osnovne plaće za radno mjesto za koje je sklopio ugovor o radu.

Pripravnik čije je radno vrijeme raspoređeno u turnusu ostvaruje pravo na dodatke na plaću utvrđene ovim ugovorom.

Članak 12.

Pripravnik polaže stručni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom.

Članak 13.

Na radno mjesto vatrogasnog početnika može se primiti osoba koja nema stečenu kvalifikaciju vatrogasnog smjera, ako se na natječaj ne prijave kandidati koji ispunjavaju uvjete za vatrogasca propisane Zakonom o vatrogastvu, uz uvjet da u roku od jedne školske godine završi program obrazovanja/kurikulum predviđen Zakonom o vatrogastvu.

S vatrogasnim početnikom se sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme.

Troškove obrazovanja/kurikuluma za vatrogasca snosi poslodavac.

Poslodavac će s vatrogasnim početnikom sklopiti poseban ugovor kojim će se regulirati međusobna prava i obveze za vrijeme dok traje program obrazovanja/kurikuluma.

3. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Radno vrijeme

Članak 14.

Puno radno vrijeme je 40 sati tjedno.

Članak 15.

Prekovremeni rad može se uvesti u skladu s odredbama Zakona o radu i Zakonom o vatrogastvu.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je dužan, na pisani zahtjev nadležnog zapovjednika, raditi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad).

Ukoliko priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani nalog, usmeni nalog poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.

O uvođenju prekovremenog rada nadležni zapovjednik dužan je izvijestiti radnika najkasnije jedan dan unaprijed.

Iznimno od stavka 4. ovoga članka, u slučaju kada je prekovremeni rad prijeko potreban radi izvanrednog događaja, nastupa elementarne nepogode, dovršenje procesa rada čije se trajanje nije moglo predvidjeti, a prekid kojega bi nanio poslodavcu znatnu materijalnu štetu, zamjene nenazočnog radnika u procesu rada u neprekidnom trajanju i drugim sličnim slučajevima, radnik je dužan raditi prekovremeno bez prethodne najave.

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje radnog vremena radnika ne smije biti duže od 50 sati tjedno.

Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 250 sati godišnje.

U slučaju izvanrednog događaja, nesreće odnosno katastrofe ne primjenjuju se odredbe općih propisa o radu o ograničenju trajanja prekovremenog rada.

Radi izbjegavanja prekovremenog rada, poslodavac može provesti određene kadrovsko-organizacijske mjere, odgovarajuću preraspodjelu radnog vremena i druge mjere.

Ako se unatoč poduzetim mjerama u poslovnoj godini ostvari veći broj sati od punoga radnog vremena, poslodavac ga je dužan nadoknaditi, sukladno važećim propisima o prekovremenom radu.

Članak 16.

Pripravnost (pasivno dežurstvo) je vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu Poslodavca za obavljanje poslova ako se pokaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu na kojem se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio Poslodavac.

Radnik u pripravnosti dužan je u najkraćem mogućem vremenu doći na posao, potpuno spreman za obavljanje svih zadaća.

Vrijeme pripravnosti, broj i imena radnika koji su dužni biti pripravni određuje Poslodavac sukladno potrebama posla te objavljuje u zapovijedi.

Članak 17.

Radno vrijeme radnika raspoređeno je u 5 radnih dana, od ponedjeljka do petka.

Radno vrijeme radnika koji rade na operativnim poslovima profesionalnog vatrogasca te poslovima koji prate vatrogasnu operativu može biti raspoređeno u turnuse:

- od 7:00 do 19:00 sati, nakon čega slijedi odmor od 24 sata i

- od 19:00 do 7:00 sati, nakon čega slijedi odmor od 48 sati.

Radno vrijeme radnika koji rade na operativnim poslovima profesionalnog vatrogasca, a u čiji djelokrug spadaju organizacijski poslovi, operativno logistički poslovi, vođenje servisa te drugi posebni poslovi određeni aktom o unutarnjoj organizaciji raspoređeno je na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.

Članak 18.

Radno vrijeme radnika može se rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima, odnosno mjesecima.

Ako je radno vrijeme radnika raspoređeno u nejednakom trajanju, ono tijekom jednog razdoblja može trajati duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog, odnosno nepunog radnog vremena.

Radno vrijeme radnika koji radi u nejednakom rasporedu radnog vremena može trajati najviše 60 sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad.

Nejednak raspored radnog vremena se uvodi za period od četiri mjeseca.

Ako i prije isteka utvrđenog nejednakog rasporeda radnog vremena, radno vrijeme radnika odgovara njegovu ugovorenom punom odnosno nepunom radnom vremenu, poslodavac će tom radniku, tijekom preostalog utvrđenog razdoblja naložiti prekovremeni rad, ako ima potrebu za radom toga radnika.

O rasporedu radnog vremena odlučuje se sporazumom između Poslodavca i radničkog vijeća u skladu sa Zakonom o radu i ovim ugovorom.

Članak 19.

Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnom vremenu.

Evidencija o radnom vremenu vodi se za obračunsko razdoblje koje je utvrđeno za isplatu plaće, a sadrži podatke o imenu i prezimenu radnika, datumu u mjesecu, početku i završetku rada, ukupno dnevno radno vrijeme, sate terenskog rada, sate pripravnosti, vrijeme nenazočnosti na radu (sate korištenje dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora, neradne dane i blagdane, sate spriječenosti za rad zbog bolovanja, plaćenog dopusta) i druge podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom u skladu s pozitivnim propisima.

U evidenciju iz stavka 1. ovoga članka, Poslodavac je dužan unositi radnikovo stvarno odrađeno vrijeme odnosno upisati stvarno odrađene sate rada.

Članak 20.

Radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta.

Vrijeme odmora iz stavka l. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti na početku niti na kraju radnog vremena.

Članak 21.

Tijekom svakoga vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Članak 22.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

Dani tjednog odmora za radnike koji rade od ponedjeljka do petka su subota i nedjelja.

Dani tjednog odmora za radnike koji rade u turnusima, u smislu članka 17. stavka 1. ovoga Ugovora, su oni dani u tjednu kada po rasporedu pada odmor od 48 sati.

Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna, a najkasnije u iduća dva tjedna.

Godišnji odmor

Članak 23.

Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor, u trajanju od najmanje četiri tjedna, odnosno 20 radnih dana.

Članak 24.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnome radnom vremenu.

Radniku koji radi noću, subotom, nedjeljom ili blagdanom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danima, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.

Članak 25.

Ništetan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 26.

Prigodom utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani određeni zakonom te dani plaćenog dopusta.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 27.

Radnik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca.

Članak 28.

Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa:

- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije stekao pravo na godišnji odmor jer nije proteklo šest mjeseci neprekinutog rada;

- ako im radni odnos prestane tijekom kalendarske godine.

Iznimno od stavka l. ovoga članka, radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.

Članak 29.

Godišnji odmor od 20 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:

Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se 20 radnih dana uveća za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih u stavku 1. točkama od 1. do 5. ovoga članka.

Članak 30.

Slijepi radnik, radnik koji je donirao organ i radnik koji radi na poslovima na kojima ga ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće u potpunosti zaštititi od štetnih utjecaja ima pravo na najmanje 30 radnih dana godišnjeg odmora, ako to pravo ne ostvaruje primjenom mjerila iz članka 29. ovoga ugovora.

Članak 31.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora, što ga donosi poslodavac.

Plan korištenja godišnjeg odmora donosi se najkasnije do 31. svibnja tekuće godine.

Članak 32.

Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora, poslodavac, za svakog radnika posebno, donosi pisanu odluku kojom utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 29. ovoga ugovora, ukupno trajanje godišnjeg odmora i vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 33.

Radnik može koristiti godišnji odmor u dva ili više dijelova, osim ako se s poslodavcem drugačije ne dogovori.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dva ili više dijelova, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruju pravo na godišnji odmor, jedan dio koristiti u trajanju od najmanje 10 radnih dana u neprekinutom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od 10 radnih dana.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora radnik ima pravo iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine.

Članak 34.

Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili rodiljnog, roditeljskog i posvojiteljskog dopusta, odnosno zbog vojne vježbe ili drugoga opravdanog razloga, radnici imaju pravo iskoristiti do 30. lipnja sljedeće godine.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nisu mogli iskoristiti ili im njegovo korištenje nije omogućeno do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnici imaju pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj su se vratili na rad.

Članak 35.

U slučaju prestanka rada, radnici imaju pravo iskoristiti godišnji odmor na koji su stekli pravo kod poslodavca kod kojeg im prestaje radni odnos, u skladu sa člancima 29. i 30. ovoga Ugovora.

Članak 36.

Radnik ima pravo koristiti dva puta godišnje po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan pisano obavijestiti neposredno nadređenog radnika najmanje jedan dan ili smjenu prije.

Članak 37.

Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi obavljanja važnih i neodgodivih poslova.

Odluku o odgodi, odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka l. ovoga članka donosi poslodavac.

Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Članak 38.

Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja, prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.

Drugim se troškovima smatraju ostali izdaci koji su nastali za radnika zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Plaćeni dopust

Članak 39.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svako dobrovoljno darivanje krvi iz stavka 1. ovoga članka, ali najviše do 4 puta godišnje.

Članak 40.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za polaganje stručnog ispita, prvi put, u trajanju od sedam radnih dana, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine, iskoristio prema drugim osnovama.

Članak 41.

Radnici, za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, imaju pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

- za svaki ispit po predmetu 1 dan i

- za završni rad 2 dana.

Članak 42.

Radnici koji su upućeni na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje, imaju pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

- za svaki ispit po predmetu 2 dana i

- za završni rad 5 dana.

Članak 43.

Plaćeni dopust radnik koristi u vrijeme ili neposredno nakon nastanka događaja zbog kojeg ostvaruje pravo na njegovo korištenje.

Plaćeni dopust po osnovi dobrovoljnog darivanja koristi se na dan davanja ili prvi idući radni dan, a iznimno, u dogovoru s poslodavcem, najkasnije u roku od dva tjedna od dana darivanja krvi.

Članak 44.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Neplaćeni dopust

Članak 45.

Radniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova poslodavca: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na osobni trošak, sudjelovanja na kulturno-umjetničkim i sportskim priredbama, osobnog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije:

Ako to okolnosti zahtijevaju, radniku se neplaćeni dopust iz stavka l. ovoga članka može odobriti i u trajanju dužem od 30 dana.

Članak 46.

Za vrijeme neplaćenog dopusta radniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa.

U slučaju da za vrijeme neplaćenog dopusta do 30 dana radnik ostvari pravo na produženo osiguranje, poslodavac će mu nadoknaditi troškove toga osiguranja.

4. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Članak 47.

Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za siguran rad u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.

Poslodavac će poduzeti sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje radnika, uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprečavanje opasnosti, štetnosti i napora na radu i pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu.

Poslodavac je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad osoba s invaliditetom, u skladu s posebnim propisima.

Članak 48.

Dužnost je svakog radnika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju i o sigurnosti i zdravlju drugih radnika te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada, u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurao poslodavac.

5. PLAĆE, DODACI NA PLAĆE I NAKNADE

Članak 49.

Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

Osnovna je plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za koje je radnik sklopio ugovor o radu i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

Pod radnim stažem u smislu prava na uvećanje plaće iz stavka 2. ovoga članka smatra se radni staž ostvaren temeljem rada za koji su plaćeni doprinosi i koji se prema propisima mirovinskoga osiguranja računa u staž osiguranja.

U radni staž za uvećanje plaće iz stavka 2. ovoga članka računa se radni staž ostvaren u inozemstvu, pod uvjetom da se isti u Republici Hrvatskoj prema propisima mirovinskoga osiguranja računa u staž osiguranja, odnosno ako je tako regulirano međunarodnim ugovorima (sporazumima) Republike Hrvatske i drugih država ili se radi o stažu ostvarenom u zemljama Europske unije odnosno Europskog gospodarskog prostora nakon 1. srpnja 2013. godine.

Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće utvrđena drugim propisima i ovim ugovorom.

Članak 50.

Osnovica za izračun plaće utvrđuje se u visini od 615,35 eura bruto.

O visini osnovice za svaku sljedeću kalendarsku godinu ugovorne strane se obvezuju do 15. rujna tekuće godine pristupiti pregovorima o promjeni visine osnovice za sljedeću kalendarsku godinu. Visinu osnovice za svaku sljedeću kalendarsku godinu, ugovorne strane će dogovoriti temeljem:

- postotka porasta prosječne bruto plaće djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz tekuće godine u kojoj se donosi proračun za sljedeću godinu, u odnosu na prosječnu bruto plaću djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine:

- indeksa potrošačkih cijena za ista razdoblja i

- proračunskih mogućnosti.

Tako utvrđena visina osnovice sastavni je dio Kolektivnog ugovora.

Članak 51.

Radniku pripada pravo na dodatak za radni staž za svaku navršenu godinu radnog staža u visini od 0,5 % umnoška koeficijenta i osnovice iz članka 50. ovoga ugovora za svaku godinu radnog staža.

Radni staž iz stavka 1. ovoga članka pripada radniku od prvog dana sljedećeg mjeseca u odnosu na stjecanje prava.

Članak 52.

Plaća se isplaćuje unatrag, jedanput mjesečno za prethodni mjesec.

Plaća i naknada plaće se za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu.

Članak 53.

Radnik ima pravo odabrati banku preko koje će primati plaću i druga primanja.

Članak 54.

Ugovorne su strane sporazumne da su poslovi i zadaće radnih mjesta razvrstani i vrednovani općim aktima poslodavca.

Članak 55.

Poslodavac je dužan, na zahtjev radnika, izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit, uzdržavanje, osiguranje i dr.).

Članak 56.

Osnovna plaća radnika uvećat će se:

Dodaci iz stavka l. ovoga članka međusobno se ne isključuju.

Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnost za rad) utvrđeno na temelju službene evidencije o satima provedenim na pasivnom dežurstvu, radniku će se isplatiti 10 % satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva.

Ako radnik u pripravnosti bude pozvan na izvršenje radnih zadataka, za sate radnog angažmana ne ostvaruje pravo na naknadu iz stavka 3. ovoga članka, već ostvaruje pravo na osnovnu plaću i dodatke na osnovnu plaću sukladno odredbama ovoga ugovora.

Ako radnik radi na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs ima pravo na plaću uvećanu za 150 %.

Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, radnik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog sata rada), te mu se u tom slučaju izdaje odluka u kojoj se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.

Članak 57.

Za otežane uvjete rada radnicima koji rade na operativnim poslovima profesionalnog vatrogasca utvrđuje se dodatak na osnovnu plaću u visini 20 % osnovice iz članka 50. stavka l. ovoga ugovora.

Članak 58.

Radnici imaju pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta iz članka 49. stavka 2. ovoga ugovora za neprekinuti staž ostvaren kod poslodavca, i to za navršenih:

Neprekinutim radom kod poslodavca smatra se ukupni neprekinuti rad u Postrojbi i rad u Vatrogasnoj postrojbi - postaji i ispostavi Ministarstva unutarnjih poslova - Policijskoj upravi zagrebačkoj, do dana preuzimanja u Postrojbu, te neprekinuti rad ostvaren u državnoj ili javnoj službi iz koje je radnik preuzet po sili zakona.

Članak 59.

Prigodom odlaska u mirovinu radnicima koji ispunjavaju uvjete za ostvarenje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena starosna dob i/ili ostvaren određen mirovinski staž.

Poslodavac može posebnom odlukom utvrditi uvjete i iznos stimulativne otpremnine za radnike koji prije navršenih 65 godina života podnesu zahtjev za prestanak ugovora o radu zbog ostvarivanja prava na starosnu, prijevremenu starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.

Isplata otpremnine iz stavka 2. ovoga članka i isplata otpremnine iz članka 62. stavka 2. ovoga ugovora međusobno se isključuju.

Članak 60.

Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, za invalide rada prvih sedam dana, pripada mu naknada plaće u visini 85 % od njegove isplaćene u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu.

Ako je radnik odsutan s rada zbog bolesti 43 dana i duže, za invalide rada osam dana i duže, pripada mu razlika između naknade za bolovanje koje prima od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i visine naknade iz stavka 1. ovoga članka.

Ako je radnik na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu, pripada mu naknada u visini od 100 % od osnovice za naknadu plaće koja se utvrđuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a čini je prosječan iznos radnikove plaće isplaćene u zadnjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.

Ako je radnik odsutan s rada zbog utvrđene privremene nesposobnosti za rad jer je obolio od bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, zbog sumnje da boluje ili je bio u kontaktu s osobama oboljelim od te bolesti, odnosno dolazi iz područja zahvaćenog bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, pripada mu razlika između naknade za bolovanje koje prima od Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje i visine naknade plaće u visini 85 % prosječnog iznosa plaće isplaćene u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.

6. DRUGA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Članak 61.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da regres za korištenje godišnjeg odmora za 2023. iznosi 200,00 eura.

O visini regresa će Ugovorne strane za svaku sljedeću kalendarsku godinu pregovarati prije donošenja Proračuna Grada Zagreba za sljedeću godinu i ugovoriti Dodatkom ovom ugovoru.

Ako se Dodatak iz stavka 2. ovoga članka ne potpiše do donošenja Proračuna Grada Zagreba za sljedeću godinu, regres iznosi onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa, u visini koja proizlazi temeljem ugovora između ugovornih strana.

Regres iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se u cijelosti, jednokratno, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

Radnici koji na temelju ovoga ugovora ostvaruju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, ostvaruju pravo na isplatu regresa iz stavka 1. ovoga članka razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u godini za koju ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Članak 62.

Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu od tri prosječne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Radnici koji obavljaju poslove profesionalnog vatrogasca ostvaruju pravo na otpremninu u skladu sa Zakonom o vatrogastvu.

Isplata otpremnine iz stavka 2. ovoga članka i isplata otpremnine iz članka 59. stavka 2. ovoga ugovora međusobno se isključuju.

Članak 63.

Obitelj radnika ima pravo na pomoć u slučaju:

Prosječna mjesečna neto plaća iz stavka 1. alineje 1. je prosječna mjesečna neto plaća isplaćena po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Pod obitelj radnika iz stavka 1. ovoga članka smatraju se zakonski nasljednici prvog i drugog nasljednog reda.

Pod troškovima pogreba iz stavka 1. alineje 2. ovoga članka podrazumijevaju se stvarni troškovi pogreba, ali najviše do visine dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Radnik ima pravo na pomoć u slučaju smrti supružnika, izvanbračnog druga, životnog partnera, neformalnog životnog partnera, djeteta, posvojenika, roditelja, očuha ili maćehe u visini neoporezivog iznosa.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka i pravo iz članka 59. Zakona o vatrogastvu se međusobno isključuju.

Članak 64.

Ugovorne strane su sporazumne da će se djeci, odnosno zakonskim skrbnicima djece radnika, koji je izgubio život u obavljanju rada mjesečno isplatiti pomoć:

- za dijete predškolskog uzrasta 50 % prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine;

- za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole 70 % prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine;

- za dijete do redovno završene srednje škole, odnosno za redovnog studenta 90 % prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Članak 65.

Radnik ima pravo na pomoć u slučaju:

Prosječna mjesečna neto plaća iz prethodnog stavka je prosječna mjesečna neto plaća isplaćena po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Pod pojmom teška invalidnost smatra se invaliditet koji predstavlja osnovu za upis u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.

Nastanak teške invalidnosti radnika, supružnika i maloljetnog djeteta utvrđuje se dostavom pravomoćnog rješenja nadležnog tijela sukladno posebnim propisima.

Članak 66.

Radnik, odnosno maloljetno dijete i punoljetno dijete kojem je rješenjem nadležnog tijela utvrđena potpuna i trajna nesposobnost za samostalni život i rad sukladno posebnim propisima ili supružnik, izvanbračni drug i životni partner radnika imaju pravo, jedanput godišnje, na pomoć za pokriće troškova liječenja, odnosno pokriće troškova prilikom nabave medicinskih pomagala, odnosno lijekova, koja su prema preporuci nadležnog liječnika specijalista iz sustava javnog zdravstva, po pravilima medicinske struke prijeko potrebiti i nenadomjestivi (bez mogućnosti zamjene ili korištenja drugog pomagala, odnosno lijeka, odobrenog od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje), u visini stvarnih troškova, a do visine dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Članak 67.

Kada je radnik upućen na službeno putovanje, pripada mu naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada iznosa hotelskog računa za spavanje.

Ugovorne strane sporazumne su da visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj iznosi najmanje 26,54 eura, a za službena putovanja u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna.

Ako je na službenom putu na teret poslodavca uz noćenje s doručkom osiguran još jedan obrok (ručak ili večera), iznos dnevnice se umanjuje za 30 %, odnosno za 60 % ako su osigurana dva obroka (ručak i večera). Pod ručkom i večerom podrazumijeva se topli obrok.

Ukoliko je radniku osiguran odgovarajući smještaj u čvrstom objektu, nema pravo na naknadu hotelskog računa za spavanje.

Odgovarajući smještaj u čvrstom objektu je smještaj u zidanom ili drvenom stambenom objektu, koji ispunjava tehničke uvjete za stanovanje (voda, struja, sanitarije, namještaj nužan za smještaj radnika, po potrebi grijanje, odnosno hlađenje, zaštita od buke i dr.).

Radnik upućen od strane poslodavca na školovanje, edukaciju, seminar i sl. ima pravo na dnevnicu i ostala prava sukladno odredbama ovoga članka za cijelo vrijeme trajanja izobrazbe.

Radniku mora se izdati nalog za službeno putovanje najmanje 24 sata prije putovanja u kojem mora biti naznačeno odobreno prijevozno sredstvo.

Radnik ima pravo na punu dnevnicu ako putovanje traje 12 sati ili više od 12 sati, a pola dnevnice ako putovanje traje 8 sati ili više od 8 sati, a manje od 12 sati, za što se uzima u obzir ukupan broj sati provedenih na putu, od polaska na službeno putovanje do povratka sa službenog putovanja.

Ukoliko radnik koristi svoje vlastito prijevozno sredstvo čije korištenje nije odobreno, ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene karte putnim nalogom odobrenoga prijevoznog sredstva.

Članak 68.

Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca, radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.

Visina terenskog dodatka ovisi jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.

Puni iznos terenskog dodatka dnevno je najmanje iznos na koji se prema poreznim propisima, ne plaća porez.

Terenski dodatak se radniku isplaćuje najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za sljedeći mjesec.

Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju.

Članak 69.

Radniku pripada naknada za odvojeni život kada je upućen na rad izvan sjedišta poslodavca, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta poslodavca.

Naknada za odvojeni život od obitelji iznosi najmanji iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.

Naknada za odvojen život od obitelji i terenski dodatak se međusobno isključuju.

Članak 70.

Radnici imaju pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u krugu od 50 kilometara.

Naknada troškova javnog mjesnog prijevoza u mjestu rada svim radnicima osigurava se kupnjom godišnje karte za mjesni javni prijevoz.

Mjesni prijevoz u mjestu rada je prijevoz na području Grada Zagreba te se prijevoz može osigurati kupnjom godišnje karte Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET), HŽ putničkog prijevoza (HŽ) ili jedinstvene karte ZET-HŽ.

Kupnja jedinstvene godišnje karte ZET-HŽ je moguća samo u slučaju ako je za dolazak do lokacije rada potrebno koristiti prijevoz oba prijevoznika, a korištenje kojih je ujedno i vremenski najprihvatljiviji prijevoz za radnika.

Naknada troškova međumjesnoga javnog prijevoza svim radnicima koji imaju prebivalište, odnosno boravište izvan mjesta rada, osigurava se kupnjom godišnje karte za mjesni javni prijevoz u mjestu rada i isplatom stvarnih troškova međumjesnog javnog prijevoza, prema cijeni godišnje karte, odnosno mjesečne karte, ako ne postoji godišnja karta, međumjesnog javnog prijevoza od mjesta prebivališta do krajnje stanice mjesnog javnog prijevoza, odnosno do prve stanice s kojom je povezan međumjesni i mjesni prijevoz u mjestu rada.

Iznimno od odredbi iz stavaka 2. i 5. ovoga članka, na pisani zahtjev, radniku se može umjesto kupnje godišnje karte za mjesni prijevoz isplatiti mjesečni novčani iznos u protuvrijednosti 1/12 cijene godišnje karte.

Troškovi mjesnog i međumjesnog prijevoza, neovisno o tome nadoknađuju li se kupnjom godišnje karte i/ili isplatom novčanog iznosa, priznaju se najviše do visine 79,63 eura mjesečno.

Visina troškova međumjesnog prijevoza dokazuje se, za svaku proračunsku godinu, potvrdom o cijeni koštanja godišnje karte za međumjesni javni prijevoz, odnosno, ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje karte, potvrdom o cijeni koštanja mjesečne karte za međumjesni javni prijevoz.

Redoviti dolazak na posao i povratak s posla osigurava onaj javni prijevoznik kod kojeg je vozni red organiziran na način da vrijeme čekanja od dolaska u mjesto rada do početka radnog vremena radnika te vrijeme čekanja od završetka radnog vremena do polaska redovite linije prema prebivalištu odnosno boravištu radnika ne prelazi 45 minuta, a u slučaju potrebe za presjedanjem, vrijeme čekanja između dvije linije javnog prijevoza ne smije biti duže od 30 minuta.

Ako postoji više mogućnosti prijevoza koji ispunjavaju navedene uvjete iz stavka 9. ovoga članka, radnici ostvaruju pravo na isplatu iznosa povoljnije (jeftinije) godišnje, odnosno ako ne postoji godišnja karta, mjesečne karte.

Iznimno od stavaka 2. - 6. ovoga članka, naknada troškova prijevoza za dolazak na posao i s posla ne ostvaruje se za dane godišnjeg odmora, rodiljnog i roditeljskog dopusta, privremene spriječenosti za rad i za druge dane kada radnik nije u obvezi dolaska na posao, i to:

- za mjesni prijevoz u mjestu rada ne ostvaruje, ako nije u obvezi dolaska na posao duže od 2 mjeseca uzastopce

- za međumjesni prijevoz ukoliko nije u obvezi dolaska na posao više od dva dana uzastopce.

Na pisani zahtjev radnika s 80 ili više posto tjelesnog oštećenja, odnosno radnika koji imaju oštećenja donjih ekstremiteta 60 ili više posto, poslodavac je dužan radniku isplatiti novčani iznos vrijednosti godišnje karte za mjesni javni prijevoz u mjestu rada, odnosno novčani iznos u visini stvarnih troškova međumjesnog javnog prijevoza, a najviše do iznosa utvrđenog u stavku 7. ovoga članka.

Udaljenost se u smislu ovoga članka utvrđuje na temelju kartografske podloge Google Maps putem stranice https://www.google.com/maps, i to kao najkraća automobilska ruta sa suvremenim kolničkim zastorom (asfaltom), a u slučaju računanja udaljenosti iz stavka 1. ovoga članka, kao pješačka ruta sa suvremenom pješačkom stazom koja omogućava sigurno kretanje pješaka.

Radnici su dužni na zahtjev poslodavca, a u svrhu utvrđivanja troškova prijevoza, dokazati mjesto stvarnog stanovanja na adresi koju su prijavili poslodavcu.

Članak 71.

Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknadit će mu se troškovi u visini na koju se prema poreznim propisima, ne plaća porez.

Članak 72.

Poslodavac će isplatiti nagradu učenicima i studentima za vrijeme provedeno na praksi najviše do visine iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.

Članak 73.

Radnici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja tijekom 24 sata.

Preslika police osiguranja prilog je i sastavni dio ovoga ugovora.

Članak 74.

Radnici imaju svake dvije godine pravo na plaćeni sistematski pregled, u pravilu prema mjestu rada.

Sistematski pregledi iz stavka 1. ovoga članka provode se s ciljem zaštite zdravlja te se nalazi i uvjerenja dobivena tim pregledom ne mogu koristiti u svrhu provjere i utvrđivanja radne sposobnosti radnika.

Članak 75.

Radnicima se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidni rad kod poslodavca za navršenih 10, 15, 20, 25, 30, 35, 40 i 45 godina u visini iznosa na koji se, prema propisima, ne plaća porez.

Pod neprekidnim radom kod poslodavca smatra se ukupni neprekinuti rad u Postrojbi i rad u Vatrogasnoj postrojbi - postaji i ispostavi Ministarstva unutarnjih poslova - Policijskoj upravi zagrebačkoj do dana preuzimanja u Postrojbu te neprekinuti radni staž ostvaren u državnoj ili javnoj službi iz koje je radnik preuzet po sili zakona.

Radniku će se isplatiti jubilarna nagrada iz stavka l. ovoga članka tijekom godine u kojoj je stekao pravo na isplatu.

O visini jubilarne nagrade će Ugovorne strane za svaku sljedeću kalendarsku godinu pregovarati prije donošenja Proračuna Grada Zagreba za sljedeću godinu i ugovoriti Dodatkom ovom ugovoru.

Članak 76.

Ugovorne su strane sporazumne da će poslodavac radnicima za svako dijete koje do 31. prosinca tekuće godine navršava 15 godina starosti, u prigodi Dana svetog Nikole isplatiti, najviše, iznos na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.

U slučaju da su oba roditelja, posvojitelja ili skrbnika zaposlena kod poslodavca, sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se jednom od roditelja, posvojitelja ili skrbnika, prema pisanoj izjavi koju potpisuju oba roditelja, posvojitelja ili skrbnika.

Ako roditelji, posvojitelji ili skrbnici ne postignu sporazum, svakom se roditelju, posvojitelju ili skrbniku isplaćuju pola iznosa iz stavka 1. ovoga članka.

O visini iznosa iz stavka 1. ovoga članka Ugovorne strane će za svaku sljedeću kalendarsku godinu pregovarati prije donošenja Proračuna Grada Zagreba za sljedeću godinu i ugovoriti Dodatkom ovom ugovoru.

Ako se Dodatak iz stavka 4. ovoga članka ne potpiše do donošenja Proračuna Grada Zagreba za sljedeću godinu, iznos koji se isplaćuje u prigodi Dana svetog Nikole iznosi onoliko koliko je bila zadnja isplata u visini koja proizlazi temeljem ugovora između ugovornih strana.

Članak 77.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da jednokratni dodatak - božićnica za 2023. iznosi 331,81 euro.

O visini jednokratnog dodatka - božićnice će Ugovorne strane za svaku sljedeću kalendarsku godinu pregovarati prije donošenja Proračuna Grada Zagreba za sljedeću godinu i ugovoriti Dodatkom ovom ugovoru.

Ako se Dodatak iz stavka 2. ovoga članka ne potpiše do donošenja Proračuna Grada Zagreba za sljedeću godinu, božićnica iznosi onoliko koliko je bila zadnja isplata jednokratnog dodatka - božićnice u visini koja proizlazi temeljem ugovora između ugovornih strana.

Božićnica iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se do 20. prosinca tekuće godine.

Članak 78.

Radnicima će se za Uskrs dati dar u naravi vrijednost kojega iznosi 132,72 eura.

Prigodom odabira ponuda sudjeluje i sindikalni povjerenik.

Članak 79.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prehrane u iznosu od 66,36 eura mjesečno.

Radnik koji je cijeli mjesec proveo na godišnjem odmoru, bolovanju, plaćenom ili neplaćenom dopustu u skladu s posebnim propisima, ne ostvaruje pravo na naknadu iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 80.

Poslodavac može posebnom odlukom i uz suglasnost gradonačelnika Grada Zagreba utvrditi pravo radnika na nagradu do iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.

Članak 81.

Radniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje.

Posebnim ugovorom zaključenim između radnika i poslodavca uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka.

7. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 82.

Sve odluke o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti radnika obvezatno se, u pisanom obliku i s obrazloženjem, dostavljaju radniku, s poukom o pravnom lijeku.

Protiv odluke iz stavka 1. ovoga članka radnik ima pravo uložiti zahtjev za zaštitu prava, osobno ili preko sindikalnog povjerenika.

Članak 83.

Odlučujući o izjavljenom zahtjevu za zaštitu prava radnika na odluku iz članka 82. ovoga Ugovora, poslodavac je dužan prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe sindikata, ako to radnik zahtijeva.

Članak 84.

U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:

- dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine;

- mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno jednu godinu;

- dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvije godine;

- tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno pet godina;

- četiri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno deset godina;

- pet mjeseci, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno petnaest godina;

- šest mjeseci, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno preko dvadeset godina.

U slučaju redovitog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika utvrđuju se otkazni rokovi u dužini polovice otkaznih rokova iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 85.

U slučaju kad radnik otkazuje ugovor o radu dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako s poslodavcem ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o kraćem trajanju otkaznog roka.

Članak 86.

Radnik kojem se otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca, ima pravo na otpremninu, osim ako se ugovor otkazuje iz razloga uvjetovanih skrivljenim ponašanjem radnika.

Ugovorne strane su sporazumne da visina otpremnine iznosi jednu prosječnu mjesečnu neto isplaćenu plaću, koju je radnik ostvario u zadnja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.

Neprekinutim radom kod poslodavca smatra se ukupni neprekinuti rad u Postrojbi i rad u Vatrogasnoj postrojbi - postaji i ispostavi Ministarstva unutarnjih poslova - Policijskoj upravi zagrebačkoj do dana preuzimanja u Postrojbu te neprekinuti radni staž ostvaren u državnoj ili javnoj službi iz koje je radnik preuzet po sili zakona.

Otpremnina iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se radniku najkasnije posljednjeg dana rada.

Članak 87.

Naknada plaće koja radniku s invaliditetom pripada od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrđene smanjene sposobnosti zbog nastanka invalidnosti, odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do sklapanja novog ugovora o radu za drugo odgovarajuće radno mjesto, ne može biti manja od iznosa osnovne plaće za radno mjesto za koje je sklopio ugovor o radu.

8. INFORMIRANJE

Članak 88.

Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za ekonomski i socijalni položaj radnika, a posebno:

- o prijedlozima odluka koje utječu na gospodarski i socijalni položaj radnika, a koje nisu službena tajna;

- o rezultatima rada radnika;

- o prijedlozima odluka i općih akata kojima se, u skladu s ovim ugovorom, uređuju osnovna prava i obveze iz rada;

- o mjesečnim obračunima plaća radnika, uz njihov pisani pristanak.

Informacije o rezultatima rada, ovisno o dogovoru, poslodavac osigurava sindikalnom povjereniku nakon isteka određenog razdoblja, a informacije o planovima i prijedlozima akata daju se i na znanje radnicima prije njihova usvajanja.

9. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA

Članak 89.

Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu svih prava s područja sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim ugovorom.

Članak 90.

Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo radnika da postane članom sindikata.

Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se pritisak poslodavca ili druge ovlaštene osobe na radnike, članove sindikata da istupe iz sindikalne organizacije.

Članak 91.

Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovom ugovoru.

Članak 92.

Sindikat je dužan obavijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika koji su se dužni poslodavcu predstaviti odgovarajućom punomoći ili iskaznicom.

Članak 93.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika kod poslodavca ne smije biti sprečavana ili ometana, ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim ugovorom.

Članak 94.

Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti, i to tri sata po članu sindikata godišnje.

Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku, pored prava iz stavka 1. ovoga članka, omogućiti i izostanak s rada, uz naknadu plaće, zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija u zemlji i u inozemstvu.

Sindikalni povjerenik dužan je poslodavcu dostaviti okvirni plan aktivnosti i izostanaka s radnog mjesta, 8 (osam) dana ranije, zbog specifičnosti djelatnosti i pravodobnog organiziranja osnovne djelatnosti.

Članak 95.

Kada sindikalni povjerenik dio svoga radnog vremena na radnom mjestu posvećuje sindikalnim zadaćama, a dio svojim redovnim radnim obvezama, tada se njegove obveze iz radnog odnosa uređuju pisanim sporazumom zaključenim između sindikata i poslodavca.

Članak 96.

Zbog obavljanja sindikalne aktivnosti sindikalni povjerenik ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike.

Članak 97.

Za vrijeme obnašanja dužnosti i šest mjeseci nakon isteka obnašanja sindikalne dužnosti, sindikalnom povjereniku, bez suglasnosti sindikata, ne može se otkazati ugovor o radu, rasporediti ga na drugo radno mjesto, ili na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike.

Članak 98.

Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, prije donošenja odluke važne za položaj radnika, poslodavac se mora savjetovati sa sindikalnim povjerenikom ili drugim ovlaštenim predstavnikom sindikata o namjeravanoj odluci i mora im, pravodobno, dostaviti sve odgovarajuće podatke važne za donošenje odluke i razmatranje njezina utjecaja na položaj radnika.

Važnim odlukama iz stavka l. ovoga članka smatraju se odluke:

- o donošenju Pravilnika o radu;

- o mjerama i planu zapošljavanja, premještaju i otkazu;

- o mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu;

- o rasporedu radnog vremena;

- o uvođenju nove tehnologije te promjena u organizaciji i načinu rada;

- o naknadama za izume i tehničko unapređivanje.

Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik sindikata može, najduže u roku od osam dana od dostave odluka iz stavka 2. ovoga članka, poslodavcu dati primjedbe, a u slučaju izvanrednog otkaza u roku od tri dana, dostaviti svoje očitovanje o namjeravanoj odluci poslodavca.

Poslodavac je dužan razmotriti primjedbe sindikalnog povjerenika prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka.

Kad sindikat zamjenjuje radničko vijeće, preuzima sva njegova prava u skladu sa Zakonom o radu.

Članak 99.

Poslodavac je dužan razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve sindikalnog povjerenika ili sindikalnog predstavnika u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i na osnovi rada. O zauzetim stajalištima poslodavac je dužan izvijestiti sindikat u roku od osam dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva.

Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku radnika.

Članak 100.

Poslodavac je dužan, bez naknade, za rad sindikata osigurati najmanje sljedeće uvjete:

- pravo na korištenje telefona, telefaksa i drugih raspoloživih tehničkih pomagala;

- slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska;

- obračun i ubiranje sindikalne članarine, a prema potrebi, i drugih davanja preko isplatnih lista u računovodstvu, odnosno prigodom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun sindikata, a na temelju pisane izjave članova sindikata (pristupnica i sl.).

Članak 101.

Sindikalni čelnik koji profesionalno obavlja dužnost predsjednika sindikata i kojemu za vrijeme obnašanja dužnosti prestaje radni odnos kod poslodavca, ima se pravo, nakon isteka mandata, ako ponovno ne bude imenovan na tu funkciju, vratiti natrag u radni odnos, na isto ili slično radno mjesto koje je imao prije odlaska na sindikalnu funkciju.

Prestanak radnog odnosa i povratak na rad uređuju se pisanim sporazumom zaključenim između sindikata i poslodavca.

10. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Članak 102.

Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovoga ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja.

Članak 103.

Postupak mirenja provodi mirovno vijeće. Mirovno vijeće ima tri člana.

Svaka ugovorna strana imenuje po jednog člana, a trećeg sporazumno obje strane.

Ako se oko trećeg člana obje strane ne mogu usuglasiti, zatražit će da ga imenuje Gospodarsko-socijalno vijeće.

Članak 104.

Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlog jednog od potpisnika ovoga ugovora, a mora se dovršiti u roku od pet dana od dana dostave prijedloga za pokretanje postupka mirenja.

Članak 105.

Ugovorne strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, o čemu se moraju izjasniti prvoga idućeg radnoga dana nakon primitka prijedloga.

Ako se jedna strana ne izjasni o prijedlogu mirovnog vijeća u roku iz stavka l. ovoga članka, smatra se da ga nije prihvatila.

Prijedlog koji prihvate obje ugovorne strane ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

11. ŠTRAJK

Članak 106.

Ako postupak mirenja ne uspije, sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga da bi zaštitili i promicali ekonomske i socijalne interese svojih članova.

Za organizaciju i provedbu štrajka sindikati primjenjuju sindikalna pravila o štrajku.

Članak 107.

Štrajk se drugoj ugovornoj strani mora najaviti najkasnije tri dana prije početka štrajka.

U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.

Članak 108.

Prigodom organiziranja i poduzimanja štrajka organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

Članak 109.

Najkasnije na dan najave štrajka sindikati moraju objaviti pravila o poslovima na kojima se za vrijeme trajanja štrajka rad ne smije prekidati.

Članak 110.

Štrajk u vatrogasnoj djelatnosti nije dopušten u slučaju:

1. ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države

2. oružane pobune, ustanka i drugih oblika nasilnog ugrožavanja ustavnog poretka Republike Hrvatske ili temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina

3. izvanrednog događaja, nesreće ili katastrofe

4. drugih izvanrednih događaja koji ometaju normalno odvijanje života i ugrožavaju sigurnost ljudi i imovine.

Članak 111.

Na prijedlog poslodavca, sindikati i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Pravila iz stavka l. ovoga članka sadrže osobito odredbe o radnim mjestima i broju radnika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka s ciljem da se ne umanji intervencijska spremnost Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba za gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, za pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te za obavljanje drugih poslova u nesrećama, ekološkim i inim nesrećama.

Članak 112.

Ako se o pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne sporazum u roku od osam dana od dana dostave prijedloga poslodavca sindikatima, pravila će utvrditi arbitraža sastav koje se utvrđuje odgovarajućom primjenom članka 103. ovoga ugovora.

Pravila iz stavka 1. ovoga članka arbitraža je dužna donijeti u roku od osam dana od dana dostave prijedloga arbitraži.

Članak 113.

Ako poslodavac nije predložio utvrđivanje pravila iz članka 111. ovoga ugovora do dana početka postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanja štrajka.

Članak 114.

Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan, na pogodan način, očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran kako bi se nastavili pregovori i spor riješio mirnim putem.

Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

Članak 115.

Sudioniku štrajka plaća i dodaci na plaću mogu se smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.

Članak 116.

Sukladno odredbama zakona, odredbama ovoga ugovora i pravilima sindikata organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku nije povreda obveza iz radnog odnosa.

Članak 117.

Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge zaposlenike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama zakona, odredbama ovoga ugovora i pravilima sindikata, ali, jednako tako, ne smije biti na bilo koji način prisiljen sudjelovati u štrajku ako to ne želi.

Članak 118.

Ugovorne su strane suglasne da poslodavac može od mjerodavnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama zakona, odredbama ovoga ugovora i pravilima sindikata.

12. SOCIJALNI MIR

Članak 119.

Ugovorne se strane za vrijeme primjene ovoga ugovora obvezuju na socijalni mir.

Iznimno, dopušten je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga ugovora, ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti.

13. TUMAČENJE l PRAĆENJE PRIMJENE OVOGA UGOVORA

Članak 120.

Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga ugovora ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisa ovoga ugovora.

Komisija ima šest članova, od kojih svaka ugovorna strana imenuje tri.

Komisija donosi sve odluke većinom glasova, a u slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika komisije.

Predsjednika biraju ugovorne strane, naizmjenično, svakih šest mjeseci.

Ugovorne su se strane dužne pridržavati danog tumačenja.

14. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 121.

Smatra se da je ovaj ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Članak 122.

Ovaj se ugovor sklapa na četiri godine.

Članak 123.

Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga ugovora.

Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni i dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom, stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga ugovora o postupku mirenja.

Članak 124.

Svaka strana može otkazati ovaj ugovor.

Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave otkaza drugoj strani.

Članak 125.

Pregovore o obnovi ovoga ugovora strane će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.

Članak 126.

Svaka strana snosi svoje troškove koji nastanu u vezi s izradom ovoga ugovora.

Članak 127.

Ovaj ugovor primjenjuje se od 1. siječnja 2023.

Ovaj će ugovor objaviti poslodavac na način propisan za objavu Pravilnika o radu.

KLASA: 152-01/22-002/11

URBROJ: 251-13-42/001-22-16

I. DODATAK KOLEKTIVNOM UGOVORU

za zaposlene u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Zagreba

Članak 1.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da:

- regres za korištenje godišnjeg odmora iz članka 61. stavka 1. Kolektivnog ugovora za zaposlene u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 40/22 - u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) za 2023. iznosi 232,26 eura;

- jednokratni dodatak - božićnica iz članka 77. stavka 1. Kolektivnog ugovora za 2023. iznosi 232,26 eura.

Članak 2.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da će se u 2023. radnicima za Uskrs dati dar u naravi iz članka 78. stavka 1. Kolektivnog ugovora, vrijednost kojega iznosi 132,72 eura.

Članak 3.

Ugovorne strane su suglasne da se ostala materijalna prava ostvaruju u skladu s odredbama Kolektivnog ugovora.

Članak 4.

Ovaj dodatak Kolektivnom ugovoru stupa na snagu danom potpisa ovlaštenih osoba ugovornih strana i bit će objavljen u Službenom glasniku Grada Zagreba.

II. DODATAK KOLEKTIVNOM UGOVORU

za zaposlene u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Zagreba

Članak 3.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da se u 2024., za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 30. lipnja 2024., osnovica za izračun plaće u iznosu od 615,35 eura bruto, a koja osnovica se primjenjivala za izračun plaće za 2023., uvećava 11 % te ona iznosi 683,04 eura bruto.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da će se od 1. srpnja 2024. do 31. prosinca 2024. osnovica za izračun plaće u iznosu od 683,04 eura bruto uvećati 4 % te će ista iznositi 710,36 eura bruto.

Članak 4.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da jednokratni dodatak - božićnica iz članka 77. stavka 1. Kolektivnog ugovora, za 2023., iznosi 331,81 euro.

Članak 5.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da:

- regres za korištenje godišnjeg odmora, za 2024., iznosi 331,81 euro;

- jednokratni dodatak - božićnica, za 2024., iznosi 331,81 euro.

Članak 6.

Ugovorne strane su suglasne da se ostala materijalna prava ostvaruju u skladu s odredbama Kolektivnog ugovora.

Članak 7.

Ovaj dodatak Kolektivnom ugovoru stupa na snagu danom potpisa ovlaštenih osoba ugovornih strana i bit će objavljen u Službenom glasniku Grada Zagreba.