1. Uvod
U neobičnoj, ali vrlo izazovnoj situaciji u kojoj se našla Republika Hrvatska zbog epidemije COVID-19, ali i potresa koji je na području Zagreba i šire okolice prouzročio znatnu materijalnu štetu, građani svakodnevno prate izvješća, upute i naloge Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Iako je Stožer središnje tijelo koje određuje i nadzire provedbu naloženih mjera, valja znati da u odgovoru na posebne okolnosti odgovarajuću ulogu ima svaka razina vlasti, uključujući i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku teksta: JLP(R)S). Osim sudjelovanja u sustavu civilne zaštite, gradovi, općine i županije u okviru samoupravnog djelokruga imaju i druge ovlasti uređene posebnim zakonima, koje im omogućavaju da u slučaju potrebe poduzmu neke hitne mjere, bez čekanja na odluke s nacionalne razine.

2. Ovlasti vezane uz rad upravnih tijela
Člankom 48. st. 1. toč. 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13-pročišćeni tekst, 137/15-ispravak, 123/17 i 98/19) propisano je da izvršni čelnik usmjerava djelovanje upravnih tijela JLP(R)S-a u obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad. Člankom 53.a st. 1. istog Zakona propisano je, između ostaloga, da upravnim tijelima upravljaju pročelnici. Prema tome, u uvjetima nastupanja posebnih okolnosti izvršni čelnik i pročelnik mogu dogovoriti prilagođeni način rada upravnih tijela, kako glede radnog vremena, tako i glede načina primanja stranaka, komunikacije s upravnim tijelom i sl. No, odluku o konkretnim mjerama mora donijeti izvršni čelnik (primjerice, o tome da se s upravnim tijelom komunicira samo elektroničkom poštom, o prilagođenom radnom vremenu i sl.). Dodatno, člankom 98. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 86/08, 61/11, 4/18 i 112/19) propisano je da se službenika može prema potrebi službe premjestiti na drugo radno mjesto u istom ili drugom upravnom tijelu iste lokalne jedinice, u istom ili drugom mjestu rada, ali samo na radno mjesto unutar iste stručne spreme, iste ili približne složenosti poslova. Na temelju članka 98.a istog Zakona službenika se prema potrebi službe može privremeno premjestiti u drugo upravno tijelo iste jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave najdulje na godinu dana, odnosno do povratka odsutnog službenika kojeg premješteni službenik zamjenjuje. U tom slučaju službenik ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija, a prava iz službe ostvaruje u tijelu iz kojega je premješten. Na temelju tih odredaba službenici se mogu privremeno premjestiti na rad u upravna tijela ili na poslove koji trpe najveći pritisak građana, sve dok traju posebne okolnosti.

Budući da se na službenike i namještenike u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi supsidijarno primjenjuje Zakon o radu, dobro je spomenuti i članak 7. st. 2. toga Zakona, na temelju kojega poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pritom prava i dostojanstvo radnika. Na temelju te odredbe gradonačelnik, načelnik ili župan (kao predstavnik poslodavca) može, radi zaštite zdravlja i sigurnosti službenika (namještenika) i građana, donijeti posebnu pisanu odluku o radu službenika i namještenika od kuće. U odluci izvršni čelnik mora navesti koji službenici i namještenici rade od kuće (svi ili pojedini), u kojem razdoblju rade od kuće i koje poslove obavljaju na taj način.  

3. Ovlasti vezane uz komunalno gospodarstvo
Više mjera jedinice lokalne samouprave (u nastavku teksta: JLS) mogu poduzeti u okviru svojih nadležnosti iz područja komunalnog gospodarstva. U slučaju javnih tržnica na malo (članak 24. st. 1. toč. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu - Nar. nov., br. 68/18, 110/18-Odluka USRH i 32/20 - u nastavku teksta: ZKG), u suradnji s pravnom osobom koja upravlja tržnicom mogu se utvrditi posebni uvjeti rada tržnice (radno vrijeme, zaštita prodavača i kupaca i sl.). U slučaju upravljanja uslugama parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama (članak 24. st. 1. toč. 1. ZKG-a), u suradnji s pravnom osobom koja upravlja javnim površinama predviđenima za parkiranje i javnim garažama može se dogovoriti da u određenom razdoblju građani ne plaćaju parkiranje (kao što je učinio Grad Zagreb nakon potresa, imajući na umu da građani u mnogim ulicama u centru Grada više ne mogu sigurno parkirati auto zbog opasnosti od rušenja predmeta s krova). Prilikom održavanja javnih površina (članak 22. st. 1. toč. 2. ZKG-a), u suradnji s pravnom osobom koja obavlja komunalne poslove JLS može provoditi dezinfekciju ili drugu vrstu intervencije na javnim površinama.

Konačno, dopunom ZKG-a (Nar. nov., br. 32/20) predstavničkim tijelima JLS-a omogućeno je donošenje odluke o djelomičnom ili potpunom oslobađanju poslovnih subjekata plaćanja komunalne naknade, kao i o korištenju dijela sredstava prikupljenih komunalnim doprinosom i komunalnom naknadom za namjene različite od onih koje su propisane Zakonom. Pritom, već otprije predstavničko tijelo ima ovlast utvrditi opće uvjete i razloge zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima odobrava djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalne naknade (čl. 95. st. 1. toč. 6. ZKG-a).

4. Ovlasti vezane uz prodaju izvan tržnica na malo
Člankom 10. st. 5. Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 87/08, 96/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13, 30/14, 32/19, 98/19 i 32/20) propisano je da se prodaja robe na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, prodaja putem kioska, prodaja putem automata i prigodna prodaja na površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine može obavljati samo na mjestima za koja je predstavničko tijelo grada ili općine dalo odobrenje. Sukladno tome, u slučaju potrebe predstavničko tijelo može prilagoditi ili staviti izvan snage odluku o prodaji robe izvan tržnica na malo.

5. Ovlasti vezane uz rad ugostiteljskih objekata
Člankom 9. st. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19 i 32/20) propisano je da predstavničko tijelo JLS-a svojom odlukom: propisuje radno vrijeme ugostiteljskih objekata iz skupina „Objekti jednostavnih usluga“ i „Catering objekti“; propisuje radno vrijeme prostora za usluživanje na otvorenom ugostiteljskih objekata; određuje lokacije izvan naseljenih područja naselja na kojima ugostiteljski objekti iz skupine „Restorani“ i „Barovi“ mogu raditi od 0,00 do 24,00; propisuje razloge za određivanje ranijeg završetka radnog vremena pojedinih ugostiteljskih objekata; može produljiti propisano radno vrijeme ugostiteljskih objekata iz skupine „Restorani“ i „Barovi“ (kojima je Zakonom utvrđeno radno vrijeme od 6,00 do 24,00 sata), bilo svih ili samo pojedinih vrsta ugostiteljskih objekata, uz propisivanje uvjeta koji moraju biti ispunjeni za rad ugostiteljskog objekta u produljenom radnom vremenu, a uz mišljenje turističkog vijeća turističke zajednice toga područja i može u određenim dijelovima područja JLS odrediti produljeno radno vrijeme svih ili samo pojedinih vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine „Restorani“ i „Barovi“, uz propisivanje uvjeta koji moraju biti ispunjeni za rad ugostiteljskog objekta u produljenom radnom vremenu, a uz mišljenje turističkog vijeća turističke zajednice toga područja.

Člankom 9. st. 3. istog Zakona propisano je da izvršno tijelo JLS-a može po službenoj dužnosti rješenjem, za pojedine ugostiteljske objekte najdulje za dva sata odrediti raniji završetak radnog vremena od radnog vremena objekata za objekte iz skupine „Restorani“ i „Barovi“ te radnog vremena propisanog odlukom predstavničkog tijela za „Objekte jednostavnih usluga“ i „Catering objekte“, u skladu s kriterijima propisanim odlukom predstavničkog tijela; na zahtjev ugostitelja za pojedine ugostiteljske objekte iz skupine „Restorani“ i „Barovi“ rješenjem odrediti drukčije radno vrijeme radi organiziranja prigodnih proslava (dočeka Nove godine, svadbi, maturalnih zabava i sličnih događanja) i za ugostiteljske objekte iz iste skupine, za vrijeme održavanja manifestacija, sportskih događanja, glazbenih festivala i slično, odlukom odrediti drukčije radno vrijeme.

6. Ovlasti vezane uz plaćanje lokalnih poreza i prireza
Zakonom o lokalnim porezima (Nar. nov., br. 115/16 i 101/17 - u nastavku teksta: ZLP) utvrđeni su porezi koji predstavljaju prihod županija, gradova i općina. I dok na poreze koji su prihod županija županijska tijela ne mogu utjecati svojim odlukama, jer su uvjeti za plaćanje, oslobođenja i visina poreza propisani ZLP-om, gradovi i općine u velikoj mjeri mogu upravljati porezima koje im ZLP dodjeljuje, u rasponu od donošenja odluke o moratoriju na plaćanje poreza i prireza u određenom razdoblju (kratkoročna mjera) do smanjivanja stopa poreza i prireza u okviru Zakonom utvrđenog raspona (dugoročna mjera).

7. Kao zaključak
U pregledu smo istaknuli samo neke, tipične ovlasti koje JLP(R)S-i u slučaju hitnosti mogu poduzeti u okviru samoupravnog djelokruga. To su mjere koje vjerojatno neće riješiti probleme prouzročene posebnim okolnostima, ali mogu blagotvorno utjecati na zaštitu zdravlja, života i imovine građana. Pritom, njihova je prednost što se mogu donositi brzo i prilagoditi specifičnim potrebama lokalne zajednice.  

Primjer rješenja o premještaju službenika na drugo radno mjesto