Odredbe o sklapanju, izvršenju, izmjeni i raskidu ugovora o javnoj nabavi i okvirnog sporazuma nalaze se u Drugom dijelu ZJN-a, koji se odnosi na sklapanje ugovora o javnoj nabavi za javne naručitelje, Glava III., Poglavlje 7. (Ugovor o javnoj nabavi i okvirni sporazum). Poglavlje 7. sastoji se od tri odjeljka - A, B i C. Odjeljak A uređuje sklapanje i izvršenje ugovora o javnoj nabavi, Odjeljak B sadržava odredbe o izmjeni ugovora o javnoj nabavi i okvirnog sporazuma tijekom njegova trajanja, a Odjeljak C regulira raskid ugovora. U istoj Glavi ZJN-a, ali u Poglavlju II., Odjeljak F, nalaze se odredbe kojima su regulirani posebni uvjeti za izvršenje ugovora i primjena trgovačkih uzanci, dok je Odjeljkom F regulirano podugovaranje. Dio odredaba o sklapanju okvirnog sporazuma nalazi se u Glavi II., poglavlju I. ZJN-a. U ovome članku obrađujemo sve navedeno, osim instituta izmjene ugovora.

Smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan izvršnosti odluke o odabiru. Ugovorne strane sklapaju ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u pisanom obliku u roku 30 dana od dana izvršnosti odluke o odabiru.[1] Ako se u zakonskom roku ne sklopi ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u pisanom obliku, za prekršaj će se kazniti pravna osoba koja je naručitelj, novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna, odnosno novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi ili odgovorna osoba u državnom tijelu ili u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.[2]

Odluka o odabiru postaje izvršna: 1. istekom roka mirovanja, ako žalba nije izjavljena; 2. dostavom odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (u nastavku teksta: DKOM) strankama kojom se žalba odbacuje, odbija ili se obustavlja žalbeni postupak, ako je na odluku izjavljena žalba i 3. dostavom odluke ponuditelju, ako se rok mirovanja ne primjenjuje. Postupak javne nabave miruje do izvršnosti odluke o odabiru te javni naručitelj ne smije sklopiti, potpisati ni izvršavati ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum.[3]

Iznimno, ako javni naručitelj za preuzimanje obveza mora imati suglasnost drugog tijela, rok za sklapanje ugovora u pisanom obliku računa se od dana pribavljanja suglasnosti. Ako je na dan izvršnosti odluke o odabiru ili pribavljanja suglasnosti istekao rok valjanosti ponude, smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan dostave pisane izjave odabranog ponuditelja o produljenju roka valjanosti ponude te jamstva za ozbiljnost ponude, sukladno produljenom roku valjanosti ponude, ako je jamstvo bilo traženo u postupku.[4]

Ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum mora biti sklopljen u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom. U slučaju okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata, javni naručitelj može sklopiti jedan okvirni sporazum sa svim odabranim ponuditeljima ili sa svakim sklopiti zasebne okvirne sporazume. Ugovor na temelju okvirnog sporazuma sklapa se u pisanom obliku, a isti učinak može imati i narudžbenica, nalog, zaključnica, zahtjevnica i sl. ako sadržava sve bitne sastojke ugovora[5] (predmet, cijenu, rok i sl.).

U slučaju da naručitelj sklopi ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum koji nije u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom radi se o prekršaju, pa će se pravna osoba kazniti novčanom kaznom od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna[6], a novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi ili odgovorna osoba u državnom tijelu ili u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.[7] U slučaju da naručitelj u zakonskom roku ne sklopi ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u pisanom obliku, također se radi o prekršaju na temelju kojeg se pravna osoba kažnjava novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna[8], a novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi ili odgovorna osoba u državnom tijelu ili u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.[9]

Okvirni sporazum ne smije se sklopiti na rok dulji od četiri godine, osim u iznimnim, valjano opravdanim slučajevima vezanim uz predmet nabave, koje javni naručitelj mora obrazložiti. Takvi slučajevi, koji bi trebali biti valjano opravdani, osobito predmetom okvirnog sporazuma, mogli bi se, primjerice, pojaviti kada je gospodarskom subjektu potrebna oprema za koju je razdoblje amortizacije dulje od četiri godine i koja mora biti dostupna u svakom trenutku tijekom cijelog trajanja okvirnog sporazuma.[10] Ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma mora se sklopiti prije isteka roka na koji je sklopljen okvirni sporazum, ali trajanje pojedinog ugovora ne smije biti dulje od 12 mjeseci od isteka roka na koji je okvirni sporazum sklopljen.[11]

Okvirni sporazum može se sklopiti s jednim ili više gospodarskih subjekata. Okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata ne obvezuje stranke na sklapanje ugovora na temelju toga okvirnog sporazuma, a okvirni sporazum s jednim gospodarskim subjektom obvezuje stranke na izvršenje okvirnog sporazuma ako je tako javni naručitelj odredio u dokumentaciji o nabavi.[12] Javni naručitelj obvezan je u pozivu na nadmetanje navesti da će sklopiti okvirni sporazum te navesti broj gospodarskih subjekata s kojima namjerava sklopiti okvirni sporazum.[13]

Javni naručitelj obvezan je u dokumentaciji o nabavi navesti obvezuje li okvirni sporazum stranke na izvršenje okvirnog sporazuma, postupak sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma te, u slučaju središnje ili zajedničke nabave, naznačiti koji su sve javni naručitelji obuhvaćeni okvirnim sporazumom.[14] Ugovori na temelju okvirnog sporazuma smiju se sklapati samo između onih javnih naručitelja u čije je ime okvirni sporazum sklopljen i koji su u pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji o nabavi bili jasno naznačeni te gospodarskih subjekata koje su stranke sklopljenog okvirnog sporazuma.[15]

Javni naručitelj koji namjerava sklopiti okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata smije sklopiti okvirni sporazum i s manjim brojem gospodarskih subjekata, odnosno s jednim gospodarskim subjektom, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: 1. u postupku javne nabave nije postignut unaprijed određen broj sposobnih gospodarskih subjekata ili valjanih ponuda i 2. u dokumentaciji o nabavi bila je predviđena takva mogućnost te određen postupak za dodjelu ugovora na temelju okvirnog sporazuma u tom slučaju. Pri sklapanju ugovora na temelju okvirnog sporazuma stranke ne smiju mijenjati bitne uvjete okvirnog sporazuma.[16]

Ako je okvirni sporazum sklopljen s jednim gospodarskim subjektom, ugovori na temelju tog okvirnog sporazuma dodjeljuju se prema uvjetima utvrđenim u okvirnom sporazumu.[17] Ako je okvirni sporazum sklopljen s više gospodarskih subjekata, ugovori na temelju tog okvirnog sporazuma dodjeljuju se na jedan od sljedećih načina:

1. bez ponovne provedbe nadmetanja, prema uvjetima utvrđenima u okvirnom sporazumu, ako su u okvirnom sporazumu utvrđeni svi uvjeti za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe te objektivni uvjeti za odabir gospodarskog subjekta iz okvirnog sporazuma koji će izvršavati ugovor, a koji su bili navedeni u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum;

2. djelomično bez ponovne provedbe nadmetanja sukladno točki 1., a djelomično s ponovnom provedbom nadmetanja sukladno točki 3., ako su u okvirnom sporazumu utvrđeni svi uvjeti za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe te ako je javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum predvidio korištenje takve mogućnosti, odredio objektivne kriterije za izbor hoće li se provoditi ponovno nadmetanje ili će se ugovor dodijeliti bez ponovne provedbe nadmetanja te naveo koji uvjeti mogu biti predmet ponovne provedbe nadmetanja ili

3. ponovnom provedbom nadmetanja između gospodarskih subjekata stranaka okvirnog sporazuma, ako u okvirnom sporazumu nisu utvrđeni svi uvjeti za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe.[18]

Ugovorne strane izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom.[19] Javni naručitelj obvezan je kontrolirati je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom. Na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi, uz odredbe ZJN-a, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, dakle Zakona o obveznim odnosima.[20]

Javni naručitelj može odrediti posebne uvjete vezane uz izvršenje ugovora, pod uvjetom da su oni povezani s predmetom nabave u smislu članka 285. st. 2.[21] i navedeni u pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji o nabavi. Ti posebni uvjeti mogu uključivati ekonomske, okolišne, društvene značajke ili značajke povezane s inovacijama ili zapošljavanjem.[22]

Uvjeti izvršenja ugovora služe za utvrđivanje posebnih zahtjeva vezanih uz izvršenje ugovora. Za razliku od kriterija za dodjelu ugovora koji predstavljaju temelj za usporednu procjenu kvalitete ponuda, uvjeti izvršenja ugovora podrazumijevaju fiksne objektivne zahtjeve koji ne utječu na procjenu ponuda. Uvjeti izvršenja ugovora trebali bi biti usklađeni s Direktivom 2014/24 ako nisu izravno ili neizravno diskriminirajući te ako su povezani s predmetom ugovora, koji obuhvaća sve čimbenike angažirane u specifičnom postupku proizvodnje, pružanja ili komercijalizacije. Ti uvjeti obuhvaćaju uvjete vezane uz postupak izvršenja ugovora, ali ne obuhvaćaju zahtjeve vezane uz opću poslovnu politiku.[23]

Javni naručitelji ne smiju zaboraviti da su obvezni, prije pokretanja otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave za nabavu radova ili postupka javne nabave velike vrijednosti za nabavu robe ili usluga, posebne uvjete za izvršenje ugovora, osim ostalih elemenata propisanih člankom 198. st. 3., staviti na prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima u trajanju od najmanje pet dana.

U slučaju da se tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi trebaju primjenjivati trgovački običaji (uzance), javni naručitelj obvezan je to navesti u dokumentaciji o nabavi te utvrditi odredbama ugovora.[24]

Ako javni naručitelj namjerava nabaviti radove, robu ili usluge s određenim okolišnim, društvenim ili drugim karakteristikama, može u tehničkim specifikacijama, kriterijima za odabir ponude ili uvjetima za izvršenje ugovora zahtijevati određene oznake kao dokazno sredstvo da radovi, roba ili usluge odgovaraju traženim karakteristikama, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: 1. zahtjevi za oznaku odnose se samo na kriterije koji su vezani uz predmet nabave i prikladni su za utvrđivanje njegovih karakteristika; 2. zahtjevi za oznaku temelje se na kriterijima koji se mogu objektivno provjeriti i koji nisu diskriminirajući; 3. oznake su utvrđene u otvorenom i transparentnom postupku u kojem mogu sudjelovati sve zainteresirane strane kao što su državna tijela, potrošači, socijalni partneri, proizvođači, distributeri i nevladine organizacije; 4. oznake su dostupne svim zainteresiranim stranama; 5. zahtjeve za oznaku određuje treća strana nad kojom gospodarski subjekt koji zahtijeva dodjelu oznake nema utjecaj.[25] Te oznake mogu biti poput europskog znaka za okoliš, (među)narodnih znakova za okoliš ili bilo koja druga oznaka.[26]

U svrhu bolje integracije društvenih i pitanja okoliša u postupke nabave, javni naručitelji trebali bi biti u mogućnosti koristiti uvjete izvršenja ugovora (ili kriterije za dodjelu) vezane uz radove, robu ili usluge koje će se pružati u sklopu javnog ugovora u bilo kojem aspektu i u bilo kojoj fazi njihova životnog vijeka, od eksploatacije sirovina za proizvod do faze odlaganja proizvoda, uključujući čimbenike obuhvaćene određenim postupkom proizvodnje, pružanja ili trgovine i njezinih uvjeta tih radova, robe ili usluga ili obuhvaćene određenim postupkom tijekom kasnije faze njihova životnog vijeka, čak ako ti čimbenici nisu dio njihova materijalnog sadržaja. Uvjeti (i kriteriji) vezani uz takav postupak proizvodnje ili pružanja mogu obuhvaćati uvjete da proizvodnja kupljenih proizvoda nije obuhvaćala korištenje otrovnih kemikalija ili da se kupljene usluge pružaju korištenjem energetski učinkovitih strojeva. U skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije, to također uključuje uvjete izvršenja ugovora (ili kriterije za dodjelu) vezane uz nabavu ili korištenje proizvoda u okviru pravedne trgovine tijekom izvršavanja ugovora koji će se dodijeliti. Uvjeti (i kriteriji) koji se odnose na trgovinu i njezine uvjete mogu se, primjerice, odnositi na činjenicu da taj proizvod potječe iz pravedne trgovine, uključujući zahtjev za plaćanje minimalne cijene i premije proizvođačima. Uvjeti izvršenja ugovora vezani uz pitanja okoliša mogli bi, primjerice, obuhvaćati isporuku, pakiranje i odlaganje proizvoda, a u slučaju ugovora o radovima i uslugama, smanjenje otpada i učinkovitost resursa.

Međutim, uvjet o povezanosti s predmetom ugovora isključuje uvjete (i kriterije) vezane uz opću poslovnu politiku, koji se ne mogu smatrati čimbenicima svojstvenima za određeni postupak proizvodnje ili izvođenja kupljenih radova, dobave robe ili pružanja usluga. Javnim naručiteljima stoga ne bi trebalo biti dopušteno zahtijevati od ponuditelja da imaju uspostavljenu politiku poslovne, društvene ili okolišne odgovornosti.[27]

Od ključne je važnosti da su uvjeti izvršenja ugovora (ili kriteriji za dodjelu) vezani uz društvene aspekte postupka proizvodnje povezani s radovima, robom ili uslugama koje će se pružati na temelju ugovora. Uz to, ti bi se kriteriji trebali primjenjivati sukladno Direktivi 96/71/EZ, u skladu s tumačenjem Suda Europske unije, te ne bi trebali biti odabrani ili se ne bi trebali primjenjivati na način kojim se izravno ili neizravno diskriminira gospodarske subjekte iz drugih država članica ili trećih zemalja koje su stranke GPA-a ili Sporazuma o slobodnoj trgovini čija je stranka Unija. Stoga bi zahtjevi vezani uz osnovne radne uvjete utvrđeni u Direktivi 96/71/EZ, poput onih o minimalnim plaćama, trebali ostati u okviru nacionalnog zakonodavstva ili u okviru kolektivnih ugovora koji se primjenjuju sukladno pravu Unije u kontekstu te Direktive.

Uvjeti izvršenja ugovora mogli bi također biti namijenjeni poticanju uvođenja mjera za promicanje jednakosti žena i muškaraca na radu, povećanom sudjelovanju žena na tržištu rada i usklađivanju rada i privatnog života, zaštiti okoliša ili dobrobiti životinja te u suštini biti u skladu s temeljnim konvencijama Međunarodne organizacije rada (ILO) i poticati angažiranje više osoba u nepovoljnom položaju nego što se zahtijeva na temelju nacionalnog zakonodavstva.[28]

Mjere usmjerene na zaštitu zdravlja osoblja angažiranog u postupku proizvodnje, davanje prednosti društvenoj integraciji osoba u nepovoljnom položaju ili članova ranjivih skupina među osobama angažiranima za izvršenje ugovora ili mjere usmjerene na osposobljavanje vještina potrebnih u okviru određenog ugovora također može biti predmet uvjeta izvršenja ugovora (ili kriterija za dodjelu), pod uvjetom da su te mjere vezane uz radove, robu ili usluge koje se pružaju u okviru ugovora. Primjerice, ti se uvjeti (ili kriteriji) mogu odnositi, između ostaloga, na zapošljavanje osoba koje dulje vrijeme traže posao, na provedbu mjera osposobljavanja nezaposlenih osoba ili mladih osoba tijekom izvršavanja ugovora koji će se dodijeliti. U tehničkim specifikacijama javni naručitelji mogu odrediti takve društvene zahtjeve koji izravno obilježavaju određeni proizvod ili uslugu, poput dostupnosti za osobe s invaliditetom ili izvedbe prilagođene svim korisnicima.[29]

Javni naručitelj ne smije zahtijevati od gospodarskih subjekata da dio ugovora o javnoj nabavi daju u podugovor ili da angažiraju određene podugovaratelje niti ih u tome ograničavati, osim ako posebnim propisom ili međunarodnim sporazumom nije drukčije određeno.[30]

Javni naručitelj obvezan je neposredno plaćati podugovaratelju za dio ugovora koji je on izvršio, osim ako to zbog opravdanih razloga, vezanih uz prirodu ugovora ili specifične uvjete njegova izvršenja nije primjenjivo, pod uvjetom da su ti razlozi bili navedeni i obrazloženi u dokumentaciji o nabavi ili ugovaratelj dokaže da su obveze prema podugovaratelju za taj dio ugovora već podmirene. Ugovaratelj mora svom računu ili situaciji priložiti račune ili situacije svojih podugovaratelja koje je prethodno potvrdio.[31]

Ugovaratelj može tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi od javnog naručitelja zahtijevati: 1. promjenu podugovaratelja za onaj dio ugovora o javnoj nabavi koji je prethodno dao u podugovor; 2. uvođenje jednog ili više novih podugovaratelja čiji ukupan udio ne smije prijeći 30 % vrijednosti ugovora o javnoj nabavi bez poreza na dodanu vrijednost, neovisno o tome je li prethodno dao dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor ili nije; 3. preuzimanje izvršenja dijela ugovora o javnoj nabavi koji je prethodno dao u podugovor. Uz zahtjev ugovaratelj javnom naručitelju dostavlja podatke i dokumente sukladno članku 222. st. 1.[32] novog podugovaratelja.[33]

Javni naručitelj ne smije odobriti zahtjev ugovaratelja: 1. u slučaju iz prethodno spomenutih točaka 1. i 2., ako se ugovaratelj u postupku javne nabave radi dokazivanja ispunjenja kriterija za odabir gospodarskog subjekta oslonio na sposobnost podugovaratelja kojeg sada mijenja, a novi podugovaratelj ne ispunjava iste uvjete, ili postoje osnove za isključenje te 2. u slučaju iz prethodno spomenute točke 3., ako se ugovaratelj u postupku javne nabave radi dokazivanja ispunjenja kriterija za odabir gospodarskog subjekta oslonio na sposobnost podugovaratelja za izvršenje tog dijela, a ugovaratelj samostalno ne posjeduje takvu sposobnost, ili ako je taj dio ugovora već izvršen.[34]

Sudjelovanje podugovaratelja ne utječe na odgovornost ugovaratelja za izvršenje ugovora o javnoj nabavi.[35]

Važno je da podugovaratelji poštuju primjenjive obveze u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava utvrđene pravom Unije, nacionalnim pravom, kolektivnim ugovorima ili međunarodnim odredbama prava okoliša, socijalnog i radnog prava navedenima u Direktivi 2014/24, pod uvjetom da su takva pravila i njihova primjena u skladu s pravom Unije, što se osigurava kroz odgovarajuće aktivnosti nadležnih nacionalnih tijela u okviru njihove odgovornosti i nadležnosti, kao što su inspekcije rada ili agencije za zaštitu okoliša. Također, važno je osiguravanje određene transparentnosti u podugovarateljskom lancu, jer to javnim naručiteljima pruža informaciju o tome tko je prisutan na gradilištima na kojima se izvode radovi za njih ili koja poduzeća pružaju usluge unutar zgrada ili na zgradama, infrastrukturama ili područjima kao što su gradske vijećnice, općinske škole, sportski objekti, luke ili auto ceste, za koje su javni naručitelji odgovorni ili nad kojima imaju izravan nadzor.[36]

Javni naručitelj obvezan je raskinuti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja: 1. ako je ugovor značajno izmijenjen, što bi zahtijevalo novi postupak nabave na temelju članka 321.; 2. ako je ugovaratelj morao biti isključen iz postupka javne nabave zbog postojanja osnova za isključenje iz članka 251. st. 1.; 3. ako se ugovor nije trebao dodijeliti ugovaratelju zbog ozbiljne povrede obveza iz osnivačkih Ugovora i Direktive 2014/24/EU, a koja je utvrđena presudom Suda Europske unije u postupku iz članka 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; 4. ako se ugovor nije trebao dodijeliti ugovaratelju zbog ozbiljne povrede odredaba ovoga Zakona, a koja je utvrđena pravomoćnom presudom nadležnog upravnog suda.[37]

Pravna osoba koja je naručitelj kaznit će se novčanom kaznom od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna ako sklopi ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum s ponuditeljem kojeg je obvezno morao isključiti iz postupka javne nabave (na temelju čl. 251. st. 1.), osim u slučajevima kada je to Zakonom dopušteno, odnosno novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi ili odgovorna osoba u državnom tijelu ili u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.[38]

Pravo na žalbu ima svaki gospodarski subjekt koji ima ili je imao pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi, okvirnog sporazuma, dinamičkog sustava nabave ili projektnog natječaja i koji je pretrpio ili bi mogao pretrpjeti štetu od navodnoga kršenja subjektivnih prava.[39] Žalba se izjavljuje DKOM-u u pisanom obliku. Žalba se dostavlja neposredno, putem ovlaštenog davatelja poštanskih usluga ili elektroničkim sredstvima komunikacije putem međusobno povezanih informacijskih sustava DKOM-a i EOJN RH. Žalitelj je obvezan primjerak žalbe dostaviti naručitelju u roku za žalbu.[40]

Rok za žalbu u slučajevima sklapanja ugovora bez prethodno provedenog postupka javne nabave iznosi 60 dana od dana saznanja za takav ugovor, a može se izjaviti unutar roka od šest mjeseci od dana sklapanja ugovora.[41]

Rok za žalbu u slučaju sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma iz članka 153. st. 4. (v. toč. 2.1.1. ovog članka) iznosi 30 dana od primitka odluke o odabiru u odnosu na postupak sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma i ugovora.[42]

DKOM je dužan u žalbenom postupku poništiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u cijelosti ili djelomično ako je naručitelj sklopio: 1. ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum bez prethodno provedenog postupka javne nabave ako je to u suprotnosti s odredbama ZJN-a; 2. ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum, za vrijeme roka mirovanja kada se on morao primijeniti; 3. ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum suprotno članku 422.; ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum suprotno članku 424.; 5. ugovor na temelju okvirnog sporazuma u suprotnosti s člankom 153. st. 4.

Ovisno o razlogu poništenja, sukladno prethodno navedenome, uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući težinu povrede ZJN-a i postupanje naručitelja, DKOM može poništiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum uključujući i sve njegove pravne posljedice od trenutka njegova nastanka ili poništiti ugovor ili okvirni sporazum samo u odnosu na one ugovorne obveze koje još nisu ispunjene.[43] DKOM može donijeti odluku kojom sklopljeni ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum ostaje na snazi u cijelosti ili djelomično iako je sklopljen u suprotnosti s prethodno navedenim ako, uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti, utvrdi da prevladavajući razlozi u svezi s općim interesom zahtijevaju da učinci ugovora trebaju ostati na snazi.[44] Ekonomski interesi mogu se smatrati prevladavajućim razlozima samo u iznimnim okolnostima kada bi poništenje ugovora dovelo do nerazmjernih posljedica. Ekonomski interesi izravno vezani uz predmetni ugovor o javnoj nabavi kao što su troškovi zbog zakašnjenja u izvršenju ugovora, troškovi provedbe novoga postupka javne nabave, troškovi koji mogu nastati zbog promjene gospodarskog subjekta koji izvršava ugovor i troškovi pravnih obveza koje su rezultat poništenja ugovora o javnoj nabavi ne predstavljaju prevladavajuće razloge u vezi s općim interesom.

Ako DKOM, sukladno članku 428. st. 2., poništi ugovor ili okvirni sporazum samo u odnosu na one ugovorne obveze koje još nisu ispunjene ili donese odluku, sukladno članku 428. st. 3., dužan je odrediti novčanu kaznu naručitelju. U odluci se određuje iznos novčane kazne i rok u kojem ju je naručitelj obvezan platiti, s tim da se novčana kazna određuje razmjerno ispunjenju djelomično poništenog ugovora o javnoj nabavi, preostalim ugovornim obvezama koje još nisu ispunjene, odnosno cijelom ugovoru čije se sklapanje ili izvršenje odobrava, a može se izreći u iznosu od 10 % do 20 % vrijednosti ugovora. Novčana kazna uplaćuje se u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.[45]

Sve što je već navedeno vrijedi i za sektorske naručitelje, osim posebnih odnosa (suradnje, povezanih društava i zajedničkih pothvata) koji su regulirani trećim dijelom ZJN-a, Glavom I., Poglavljem 5. i sljedeće navedenog.

Sektorski naručitelj može sklapati okvirne sporazume pod uvjetom da primjenjuje postupke propisane ZJN-om, osim pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva na nadmetanje na temelju uvjeta iz članka 131. st. 1. toč. 2. podtoč. a) i b), članka 131. st. 1. toč. 3., članka 132. st. 1. toč. 2. i 4., članaka 133. i 134. te članka 358. Trajanje okvirnog sporazuma ne smije biti dulje od osam godina, osim u iznimnim, valjano opravdanim slučajevima osobito vezanim uz predmet nabave, koje sektorski naručitelj mora obrazložiti.[46]

Sektorski naručitelji koji su trgovačka društva u kojima javni naručitelj ima ili može imati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju svojeg vlasništva, financijskog udjela ili na temelju pravila kojima je društvo uređeno i koja obavljaju jednu od sektorskih djelatnosti te drugi subjekti koji obavljaju jednu od sektorskih djelatnosti na temelju posebnih ili isključivih prava koja im je dodijelilo nadležno tijelo[47], nisu obvezni primijeniti osnove za isključenje iz članka 252. st. 1., kao niti ostale osnove za isključenje gospodarskih subjekata, na podugovaratelje.[48]

Sektorski naručitelj obvezan je poslati obavijest o dodjeli ugovora, koja sadržava informacije iz Priloga V. dijela D odjeljka II., na objavu u skladu s člancima 243.-245. u roku 30 dana od dana sklapanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma. Ako se kao poziv na nadmetanje koristi periodična indikativna obavijest, a sektorski naručitelj odluči da neće dodjeljivati daljnje ugovore tijekom razdoblja koje obuhvaća periodična indikativna obavijest, obavijest o dodjeli ugovora sadržava posebnu naznaku o tome.

Sektorski naručitelj obvezan je na tromjesečnoj osnovi poslati na objavu grupirane obavijesti o sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi na temelju pojedinog okvirnog sporazuma u roku 30 dana od dana završetka svakog tromjesečja.

Sektorski naručitelj obvezan je poslati na objavu obavijest o dodjeli ugovora na temelju dinamičkog sustava nabave u roku 30 dana od dana sklapanja pojedinog ugovora. Sektorski naručitelj može prethodno navedenu obavijesti grupirati na tromjesečnoj osnovi te ih u tom slučaju šalje na objavu u roku 30 dana od dana završetka svakog tromjesečja.

Iznimno, sektorski naručitelj ne mora objaviti određene informacije o sklapanju ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ako bi njihova objava bila protivna odredbama posebnog zakona ili na drugi način bila protivna javnom interesu, ako bi štetila opravdanim poslovnim interesima javnih ili privatnih gospodarskih subjekata ili bi mogla štetiti poštenom tržišnom natjecanju između njih.

Ako se radi o ugovorima za nabavu usluga istraživanja i razvoja, podatci o naravi i količini usluga mogu se ograničiti na: 1. naznaku »usluge istraživanja i razvoja«, ako je ugovor dodijeljen tijekom pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva na nadmetanje, u skladu s člankom 132. st. 1. toč. 1.; 2. podatke barem toliko precizne kao oni koji su naznačeni u obavijesti koja se koristila kao sredstvo poziva na nadmetanje.

U slučaju poništenja postupka javne nabave, sektorski naručitelj obvezan je poslati na objavu obavijest o dodjeli ugovora u roku 30 dana od dana izvršnosti odluke o poništenju.[49]

* Grad Zagreb, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.[1] Članak 312. st. 1.[2] Članak 443. st. 2. toč. 8. i st. 4.[3] Članak 307. st. 2.[4] Članak 307. st. 4. i 5.[5] Članak 312. st. 2.-4.[6] Članak 443. st. 1. toč. 9.[7] Članak 443. st. 3.[8] Članak 443. st. 2. toč. 8.[9] Članak 443. st. 4.[10] Uvodna toč. 62. Direktive 2014/24.[11] Članak 147.[12] Članak 148.[13] Članak 149.[14] Članak 150.[15] Članak 151.[16] Članak 152.[17] Članak 153. st. 2.[18] Članak 153. st. 4.[19] Članak 313.[20] Nar. nov., br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15.[21] Članak 285. Kriteriji za odabir ponude ne smiju biti diskriminirajući, moraju biti povezani s predmetom nabave te moraju omogućiti učinkovito nadmetanje. Smatra se da su kriteriji za odabir ponude povezani s predmetom nabave ako se odnose na radove, robu ili usluge koji će se pružati u okviru tog ugovora u bilo kojem pogledu i u bilo kojoj fazi njihova životnog vijeka, uključujući čimbenike obuhvaćene: 1. u određenom postupku proizvodnje, izvedbe ili trgovine tim radovima, robom ili uslugama, ili 2. u određenom postupku za drugu fazu njihova životnog vijeka, i onda kada takvi čimbenici nisu dio njihova materijalnog sadržaja.[22] Članak 218.[23] Uvodna toč. 104. Direktive 2014/24.[24] Članak 219.[25] Više o oznakama vidjeti čl. 212. kao i Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017. godine s pogledom do 2020. (dostupno na internetskoj stranici Ministarstva zaštite okoliša i prirode) u kojemu naručitelji mogu naći vrste oznaka, njihovo značenje i primjere eko-oznaka dostupnih na europskom tržištu.[26] Uvodna toč. 75. Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EU (u nastavku teksta: Direktiva 2014/24).[27] Uvodna toč. 97. Direktive 2014/24.[28] Uvodna toč. 98. Direktive 2014/24.[29] Uvodna toč. 99. Direktive 2014/24.[30] Članak 220.[31] Članak 223.[32] 1. navesti koji dio ugovora namjerava dati u podugovor (predmet ili količina, vrijednost ili postotni udio); 2. navesti podatke o podugovarateljima (naziv ili tvrtka, sjedište, OIB ili nacionalni identifikacijski broj, broj računa, zakonski zastupnici podugovaratelja); 3. dostaviti europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi za podugovaratelja.[33] Članak 224.[34] Članak 225.[35] Članak 226.[36] Uvodna toč. 105. Direktive 2014/24.[37] Članak 322.[38] Članak 443. st. 1. toč. 8. i st. 3.[39] Članak 401.[40] Članak 405.[41] Članak 411.[42] Članak 412.[43] Članak 428. st. 2.[44] Članak 428. st. 3.[45] Članak 429.[46] Članak 362.[47] Članak 7. st. 1. toč. 2. i 3.[48] Članak 371.[49] Članak 381.