11.12.2017.

Prestanak rada Fonda za naknadu oduzete imovine i dovršetak postupka denacionalizacije

Danom stupanja na snagu Zakona o prestanku važenja Zakona o Fondu za naknadu oduzete imovine (Nar. nov., br. 117/17), 1. siječnja 2018., prestaje vrijediti Zakon o Fondu za naknadu oduzete imovine (Nar. nov., br. 69/97, 105/99, 64/00 i 141/13), a ujedno Fond za naknadu oduzete imovine prestaje s radom.
1. UVODNO
Fond za naknadu oduzete imovine je pravna osoba s pravima i obvezama, osnovana Zakonom o Fondu za naknadu oduzete imovine (Nar. nov., br. 69/97, 105/99, 64/00 i 141/13) i započeo je s radom 1998. godine.
Radi ostvarivanja zadaća utvrđenih Zakonom, Fond obavlja stručne i upravne poslove, koji se odnose: 
- na isplatu naknade u novcu i obveznicama Republike Hrvatske ovlaštenicima naknade, na temelju pravomoćnih rješenja o naknadi za oduzetu imovinu, zaprimljenih od strane nadležnih ureda državne uprave, kada je prema odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Nar. nov., br. 92/96 - u nastavku teksta: Zakon o naknadi) prijašnjem vlasniku propisana naknada u tom obliku 
- na prodaju nacionaliziranih i konfisciranih stanova nositeljima stanarskog prava odnosno zaštićenim najmoprimcima, pod uvjetima i na način propisan Zakonom o naknadi i Zakonom o Fondu za naknadu oduzete imovine 
- na prikupljanje sredstava ostvarenih prodajom stanova, evidenciju prodanih stanova i praćenje naplate, evidenciju hipotekarnih dužnika i izradu brisovnih očitovanja 
- na sudjelovanje u upravnim postupcima u kojima, sukladno Zakonu o naknadi Fond ima položaj stranke odnosno obveznika naknade 
- na sudjelovanje u sudskim postupcima u kojima je ovaj Fond tužitelj ili tuženik u parnicama koje se odnose na prodaju nacionaliziranih i konfisciranih stanova 
- na izdavanje Globalne obveznice Republike Hrvatske za naknadu imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine 
- na sudjelovanje u provođenju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima.

2. GLOBALNA OBVEZNICA ZA NAKNADU ODUZETE IMOVINE
Sukladno odredbama članaka 60. i 61. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Nar. nov., br. 92/96, 39/99 - Odluka USRH, 42/99 - ispr. Odluke USRH, 92/99 - ispr., 43/00 - Odluka USRH, 131/00 - Odluka USRH, 27/01 - Odluka USRH, 34/01 - ispr. Odluke USRH, 65/01 - Odluka USRH, 118/01 - Odluka USRH, 80/02 i 81/02 - ispr. - u nastavku teksta:Zakon o naknadi) i odredbama članaka 3., 4. i 5. Zakona o Fondu za naknadu oduzete imovine, u prosincu 1999. godine Fond za naknadu oduzete imovine izdao je prvu Globalnu obveznicu Republike Hrvatske za naknadu imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine u protuvrijednosti 120 milijuna DEM. Ta je odluka objavljena u Narodnim novinama, broj 135/99, a dijelom je izmijenjena odlukom koja je objavljena u Narodnim novinama, broj 47/02. Izdane su još dvije Globalne obveznice na temelju odluka tijela Fonda, koje su objavljene u Narodnim novinama, broj 89/04 i 39/06.
Samim Zakonom o naknadi propisano je da obveznice glase na donositelja, Globalna obveznica glasi na donositelja, no u daljnjoj razradi drugih vrijednosnih papira (koji postoje nezavisno od Globalne obveznice) pokazuje se priroda tih vrijednosnih papira koja ih izjednačuje s vrijednosnim papirima na ime, dakle onih vezanih uz osobu obvezničara, tj. imatelja obveznice. Takvo je rješenje proizašlo iz postojeće organizacije i strukture tadašnje Središnje depozitarne agencije.[1]
Nakon razmatranja svih mogućnosti donesena je odluka da se obveznica izda kao nematerijalizirana obveznica na ime. Izdavanje obveznica na ime u nematerijaliziranom obliku obavlja se u obliku elektroničkih zapisa u sustavu Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (u nastavku teksta: SDD), upisom na račun vlasnika vrijednosnih papira. Agencija redovito izvješćuje vlasnike računa o promjenama u stanju računa, što višestruko pojeftinjuje sam postupak izdavanja i daljnje brige o obveznicama. U sustavu SDD obveznica (odnosno svaki drugi vrijednosni papir) glasi na ime. Sigurnost pohrane jamči SDD, a kako je obveznica nematerijalizirana, ne postoji problem krađe, krive dostave i sl. Isplata obveznica putem SDD-a obavlja se automatski na dan dospijeća pojedinog obvezničkog udjela. Isplata se obavlja na tekuće račune, štedne knjižice ili gotovinskom isplatom. Promjena vlasništva automatizirana je u SDD-u, tako da se ne postavlja pitanje prijenosa obveznica, odnosno prijenosa imovinskih prava na njoj.
Globalna obveznica je državna dugoročna nekamatonosna anuitetna obveznica, koju izdaje Fond za naknadu oduzete imovine (u nastavku teksta: Fond). Globalna obveznica predstavlja procijenjenu obvezu izdavatelja (odnosno Fonda) na temelju naknade za oduzetu imovinu u visini kunske protuvrijednosti od 120 milijuna DEM (odnosno na dan 10. prosinca 1999. vrijednost globalne obveznice iznosila je 473.400.000,00 kuna). Ta je obveza podijeljena na 300.000 jednakih dijelova, nazvanih obveznički udjeli globalne obveznice, od kojih svaki ima nominalnu vrijednost jednaku kunskoj protuvrijednosti 400,00 DEM.
Već smo naveli da je Globalna obveznica podijeljena na obvezničke udjele, nominalne vrijednosti 400,00 DEM, koji se sastoje od 40 anuiteta obvezničkoga udjela. Nominalna vrijednost anuiteta obvezničkoga udjela odgovara kunskoj protuvrijednosti 10,00 DEM na dan isplate. Dospijeće anuiteta obvezničkoga udjela je dan na koji se isplaćuje dug sadržan u tom anuitetu. Nominalna vrijednost isplaćuje se u kunskoj protuvrijednosti 10,00 DEM na dan dospijeća pojedinoga anuiteta. 
Kao tečaj preračuna uzima se prodajni tečaj Privredne Banke Zagreb d.d. Zagreb, koja je na javnom natječaju izabrana za povjerenika izdanja i platnoga agenta. Njezin je tečaj mjerodavan prilikom preračuna iznosa naknade za oduzetu imovinu, prema pravomoćnim rješenjima za naknadu u obveznicama, te prilikom isplate iznosa obvezničkih anuiteta.[2]
Anuiteti obvezničkoga udjela dospijevaju 1. siječnja i 1. srpnja svake godine u razdoblju amortizacije, koje traje od 1. siječnja 2000. do 1. srpnja 2019.
Svaki obvezničar, tj. svaka osoba koja je na temelju pravomoćnoga rješenja o naknadi stekla pravo na naknadu u obveznicama dobiva od Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb obavijest o dodjeli obvezničkih udjela, na kojoj se nalaze broj i nominalna vrijednost dodijeljenih obvezničkih udjela. Svaki obveznički udjel Globalne obveznice sastoji se od 40 anuiteta obvezničkoga udjela nominalne vrijednosti 10,00 DEM, koji se vode na računu vrijednosnica u Središnjoj depozitarnoj agenciji, koja u redovitim razdobljima izvješćuje svakog obvezničara o otvaranju i stanju na njegovu računu vrijednosnica. Tako, primjerice, onaj tko dobije 100 obvezničkih udjela, zapravo je dobio protuvrijednost od 40.000,00 DEM ili 4.000 anuiteta obvezničkoga udjela nominalne vrijednosti 39,45 kuna, odnosno 10,00 DEM, što znači da će taj obvezničar svakoga 1. siječnja i 1. srpnja dobivati iznos u kunama od 1.000,00 DEM.
Pri isplati pojedinih anuiteta obvezničkih udjela glavnu ulogu ima Središnja depozitarna agencija, koja, prije svega, vodi obvezničke udjele u obliku elektroničkoga zapisa na posebnom računu vrijednosnica. Tako je olakšana prodaja i prijenos na treće osobe, a izbjegava se i mogućnost krađe, gubitka ili oštećenja. Anuiteti se isplaćuju iz sredstava prikupljenih od prodaje nacionaliziranih i konfisciranih stanova (koje prodaje Fond za naknadu oduzete imovine)[3] te sredstava iz proračuna Republike Hrvatske i drugih izvora.Za osiguranje iskupa anuiteta obvezničkoga udjela o dospijeću Fond formira poseban amortizacijski fond, koji se vode na izdvojenom računu kod Privredne banke Zagreb, d.d. Zagreb, koja se brine da sredstva ne izgube vrijednost.
Obvezničari imaju dvije mogućnosti iskorištavanja anuiteta obvezničkoga udjela:
a) čekanje do iskupa/dospijeća, čime se o dospijeću pojedinog anuiteta dobiva nominalna vrijednost obveznice, uz valutnu klauzulu
b) prodaju na Zagrebačkoj burzi, čime se dobiva tržišna vrijednost (koja nije jednaka nominalnoj, ali se odjednom mogu prodati svi anuiteti).
Nakon uvođenja eura kao platežnoga sredstva, svi su anuiteti preračunani u iznose u eurima.
Nakon izdavanja Globalne obveznice 10. prosinca 1999., izdane su još dvije globalne obveznice za dodatnu vrijednost od preko 200 milijuna eura, jer je prva obveznica u cijelosti dodijeljena ovlaštenicima naknade još 2004. godine.[4]

3. PRESTANAK RADA FONDA
Danom stupanja na snagu Zakona o prestanku važenja Zakona o Fondu za naknadu oduzete imovine (koji je donesen na sjednici Hrvatskog sabora održanoj 17. studenoga 2017., a stupa na snagu 1. siječnja 2018. i objavljen je u Nar. nov., br. 117/17) prestaje vrijediti Zakon o Fondu za naknadu oduzete imovine, a ujedno Fond za naknadu oduzete imovine prestaje s radom (čl. 1. i 2. toga Zakona). 
Od 1. siječnja 2018. poslove Fonda za naknadu oduzete imovine preuzima Ministarstvo financija, koje preuzima opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze Fonda za naknadu oduzete imovine, kao i zaposlenike zatečene na preuzetim poslovima.
U 2016. godini Fond je ukupno isplatio naknade u novcu i obveznicama u iznosu od 148.909.064,00 kuna. Navedeni iznos odnosi se na naknadu u novcu i obveznicama u iznosu od 146.571.839,00 te naknadu Katoličkoj crkvi za oduzete stanove u iznosu od 2.337.225,00 kuna. 
Osim toga, Fond je od početka izdavanja 1999. godine pa do 31. prosinca 2016. sveukupno dodijelio Globalne obveznice Republike Hrvatske serije A, B, C, D i E u nominalnoj vrijednosti od 209.443.774,40 eura. 
Provedena je detaljna analiza (unutar Vlade RH), kojom je utvrđena oportunitetnost pripajanja Fonda za naknadu oduzete imovine Ministarstvu financija, tako da poslove Fonda ubuduće obavlja zasebna ustrojstvena jedinica u okviru Uprave za upravljanje javnim dugom u Ministarstvu financija.

4. IZAZOVI OKONČANJA POSTUPKA DENACIONALIZACIJE
Iz navedenoga je razvidno da je Fond do sada obavljao najznačajnije zadaće u okviru procesa denacionalizacije (kao sastavnog dijela šireg procesa pretvorbe nekadašnjeg društvenog vlasništva) u obliku isplate naknade u novcu i obveznicama (kao glavnoga oblika naknade, osim naknade u dionicama ili udjelima iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju). Osim toga, Fond je prodavao nacionalizirane i konfiscirane stanove te prikupljao sredstva od njihove prodaje, kako bi ih koristio za isplatu naknade.
Valja priznati da je prodaja navedenih stanova stvar prošlosti jer ih je većina prodana 1998., na rok od 20 godina, koji istječe ove godine te stoga u tom dijelu navedeni poslovi prestaju.
Glede isplate naknade, obveznica na oduzetu imovinu se prema Zakonu o naknadi isplaćuje do 1. srpnja 2019., dakle nakon 1. siječnja 2018. ostaju za isplatu svega tri anuiteta, što će obaviti Ministarstvo financija. Nakon toga naknada će se isplaćivati neposredno u novcu, jer za izdavanje neke nove obveznice jednostavno nema zakonske osnove. To znači da će ovlaštenici naknade koji dobiju pravomoćno rješenje nakon 1. srpnja 2019., naknadu u cijelosti dobiti u novcu, iako će se izračunati primjenom mjerila iz Zakona o naknadi (čl. 63. toga Zakona) za naknadu u obveznicama.
Prema našim procjenama (jer nema službene evidencije riješenih predmeta denacionalizacije niti opsega nekretnina koje su vraćene u vlasništvo prijašnjim vlasnicima), još nije riješeno oko 15 % takvih predmeta, tako da bi ti postupci denacionalizacije, kao i isplata naknade mogli trajati još duboko u sljedeće desetljeće.



[1] Globalna obveznica temelji se na ideji prof. dr. Silvija Orsaga, s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji je premostio nedovršene odredbe Zakona o naknadi i praksu izdavanja obveznica u nematerijaliziranom obliku. Više o tome kod PEČEK, Robert, Obveznice Republike Hrvatske za naknadu oduzete imovine, Hrvatska gospodarska revija, ožujak 2000., str. 251-254.
[2] Svaki iznos naknade prema rješenju o naknadi koji je manji od 400,00 DEM isplaćuje se odjednom obvezničarima, i to pri isplati prvog anuiteta obvezničkih udjela. Isto tako, naknada manja od 400,00 DEM isplaćuje se odmah u gotovini.
[3] Opširnije o radu toga Fonda kod PEČEK, Robert, Fond za naknadu oduzete imovine kao obveznik naknade, Zbirka radova, Zagreb-Plitvice, 2000., str. 38-47.
[4] Podatci prema neslužbenim Izvješćima o radu Fonda za naknadu oduzete imovine za razdoblje od 2004. do 2009. godine (koja nisu objavljena).