S obzirom na to da su se donedavno studentski poslovi obavljali na temelju odredaba Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata koji je bio na snazi još od 1996. (Nar. nov., br. 16/96, 125/97, 37/06, 59/07 i 30/08), te da su tijekom njegove primjene u praksi uočene određene pravne praznine i pitanja koja uopće nisu definirana, bilo je potrebno donijeti novi zakon kojim će se na sustavan i cjelovit način urediti i unaprijediti područje studentskih poslova kako bi ga se prilagodio novim uvjetima na tržištu rada. Sukladno tome, Hrvatski sabor usvojio je Zakon o studentskim poslovima (Nar. nov., br. 96/18), koji je stupio na snagu 8. studenoga 2018., te slijedom toga u nastavku teksta donosimo novine koje će regulirati predmetno područje.

U skladu s novim zakonskim rješenjem, studentima će se smatrati osobe koje pohađaju preddiplomske sveučilišne studije, integrirane preddiplomske i diplomske sveučilišne studije, diplomske sveučilišne studije, kratke stručne studije, preddiplomske stručne studije i specijalističke diplomske stručne studije na visokim učilištima u RH i koji su građani RH i EU s prebivalištem u RH koji studiraju na visokom učilištu izvan RH ili studenti na razmjeni za vrijeme studiranja u RH, a koji nemaju zasnovan radni odnos i/ili ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva.

Iz toga proizlazi da će pravo na obavljanje studentskih poslova preko posredovanja imati i izvanredni studenti, što predstavlja znatnu novinu u odnosu na dosadašnje uređenje. Odnosno, izjednačavaju se prava na obavljanje studentskih poslova redovitih i izvanrednih studenata koji nemaju zasnovan radni odnos i/ili ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva.

Pod drugom osobom podrazumijevat će se osoba u postupku upisa na studij ili osoba koja je završila studij na visokom učilištu u RH, a nema zasnovan radni odnos ili građanin EU s prebivalištem u RH koji je završio studij na visokom učilištu izvan RH, a nema zasnovan radni odnos. Druga osoba moći će ostvarivati prava najdulje tri mjeseca od završetka školske godine u kojoj je završila srednjoškolsko obrazovanje, odnosno najdulje do kraja akademske godine u kojoj je završila studij ili do isteka razdoblja od tri mjeseca od završetka studija. 

Studenti će, kao i do sada, obavljati studentske poslove na temelju ugovora o obavljanju studentskog posla (povremenom radu), a koji će se sklapati prije početka njegova obavljanja između studenta, posrednika i poslodavca. Studenti će moći sklopiti predmetni ugovor za vrijeme studiranja od dana upisa na visoko učilište. 

• broj rješenja, odnosno odluke kojim je izdana dozvola za posredovanje

• ime i prezime i OIB studenta

• broj studentske iskaznice gdje je primjenjivo

• puni naziv, sjedište i OIB poslodavca i posrednika

• o vrsti posla i mjestu obavljanja posla

• o početku i očekivanom trajanju posla

• o doprinosima

• o neto cijeni sata posla ili količine posla

• o uvećanju naknade i njezinu iznosu. 

Ugovor o obavljanju studentskog posla morat će se zaključivati na obrascu koji će se moći izdati, popuniti i potpisati u pisanome ili elektroničkom obliku. Sklapat će za svaki kalendarski mjesec, a iznimno i za razdoblje dulje od mjesec dana, odnosno najdulje do 45 dana, i to uz navođenje razloga za njegovo trajanje dulje od mjesec dana. Poslodavac i student, nakon obavljenog posla, prema prethodnom potpisanom ugovoru, trebat će potpisati izjavu kojom će potvrditi konačan broj sati ili dana obavljanja posla. 

• naknade za obavljeni studentski posao

• doprinosa 

• naknade posredniku koja će iznositi 12 % neto iznosa naknade studentu (za podmirivanje troškova posredovanja i poboljšanja studentskog standarda-smještaja, prehrane te kulturne i sportske aktivnosti isključivo namijenjene studentima)

• naknade posredniku koja će iznositi 0,5 % neto iznosa naknade studentu (u svrhu financiranja kulturnih, sportskih, znanstvenih i edukacijskih aktivnosti koje isključivo provode studenti i studentske organizacije te su isključivo namijenjene studentima)

Posrednik će moći posredovati za studenta upisanog u tekuću akademsku godinu i koji je u prethodnoj akademskoj godini ostvario najmanje 1 ECTS bod.Navedeno se neće primjenjivati na studente koji prvi put upisuju prvu godinu studija i koji su u prethodnoj akademskoj godini imali opravdan prekid studija. No, posrednik neće moći posredovati za studente koji su dva puta promijenili studijski program i treći put upisuju prvu godinu iste razine.

Status studenta koji studira na visokom učilištu u RH dokazivat će se na temelju uvida u elektroničke evidencije podataka o studentima u informacijskom sustavu visokih učilišta (ISVU) i informacijskom sustavu studentskih prava (ISSP), dok će se status studenta koji studira na visokom učilištu izvan RH dokazivati potvrdom matičnoga visokog učilišta na kojem studira, a status druge osobe na temelju javne isprave o završenom srednjoškolskom obrazovanju, odnosno potvrdom visokog učilišta o završetku studija, to jest potvrdom o završetku studija matičnoga visokog učilišta na kojem je završio studij.

Poslodavci će biti dužni studentu preko posrednika isplatiti naknadu za obavljeni posao najkasnije 15 dana od njegova završetka, osiguravati uvjete za obavljanje posla na siguran način koji ne ugrožava zdravlje, te zaštititi dostojanstvo studenta. U slučaju postojanja okolnosti povrede dostojanstva, student će se imati pravo obratiti ovlaštenoj osobi kod poslodavca zaduženoj za zaprimanje i rješavanje pritužbi vezanih uz zaštitu dostojanstva pri obavljanju studentskih poslova. Propisana zakonska norma usklađena je s pozitivnim odredbama Zakona o radu. Isto tako, dužni će biti voditi evidenciju o studentima, izdanim ugovorima i računima te o visini naknade. Predmetne evidencije bit će potrebno dostaviti posredniku te Inspektoratu rada na njihov zahtjev. Također, dužni su čuvati dokumentaciju o sklopljenom ugovoru i ispravama vezanim uz isplatu naknada studentima.

• na naknadu za obavljeni posao

• na 50 % uvećanja naknade za rad u dane državnog blagdana, noću, prekovremeni rad te rad nedjeljom

• na naknadu putnih troškova i naknadu za topli obrok ako budu ugovorene

• na plaćeni odmor (stanku) od najmanje 30 minuta svakog radnog dana ako obavljaju posao najmanje šest sati dnevno.

S ciljem zaštite studenata i radnika, uvest će se ograničenje za poslodavce tako da poslodavci koji su poslovno uvjetovanim otkazom otkazali ugovor o radu radnika, neće smjeti šest mjeseci od dana dostave otkaza toga ugovora, za tu vrstu poslova sa studentom sklopiti ugovor o obavljanju studentskih poslova. Ugovor o obavljanju studentskih poslova prestat će i ako poslodavac poslovno uvjetovanim otkazom otkaže ugovor o radu radniku koji obavlja poslove koji po vrsti odgovaraju poslu za koji je sklopljen ugovor o studentskom poslu. Izuzetak će postojati samo u slučaju ako u roku šest mjeseci nastane potreba za zapošljavanjem radi obavljanja istih poslova, a radnik kojem je poslodavac otkazao zbog poslovno uvjetovanih razloga ne prihvati sklapanje ugovora o radu, te će tada poslodavac moći sklopiti ugovor o studentskom poslu.

Radnici i studenti ne smiju nikako konkurirati za isti posao na tržištu rada. Dakako, studenti, s obzirom na to da se nalaze u procesu obrazovanja, nemaju dovoljno stručnog znanja i iskustva za obavljanje radnih zadataka kojima raspolažu kvalificirani stručnjaci. No, česte su situacije u praksi gdje poslodavci, radi smanjenja troškova poslovanja, angažiraju studente na takvim poslovima, i to na dulje razdoblje, čime se potiče nepoštena poslovna praksa te narušava ravnoteža na tržištu rada, koja je ionako zbog različitih drugih faktora ugrožena. Na taj se način zapravo studenti iskorištavaju kao jeftina radna snaga, onemogućavajući im dovoljno vremena za kvalitetno studiranje, što se posljedično odražava na njihovu duljinu studiranja, a s druge strane radnici stavljaju u neravnopravan položaj, koji onda zaštitu svojih prava mogu tražiti samo u postupcima pred redovitim sudovima. No, imajući na umu inertnost i sporost hrvatskog pravosuđa, pitanje je koliko će tako uspješno i zaštititi svoja prava. Osiguranja prava na topli obrok i naknadu prijevoza, sukladno pozitivnim propisima, ostvaruju samo radnici na temelju radnog odnosa. Budući da studentski poslovi predstavljaju samo privremeni oblik rada, odnosno za koje se ne sklapaju klasični ugovori o radu, takvim propisanim odredbama dolazi do kolizije između dvaju različitih zakonskih akata, odnosno Zakona o radu i Zakona o obavljanju studentskih poslova. Naime, Zakon o radu je temeljni propis kojim se uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj.

Posrednik će naknadu za uslugu posredovanja pri obavljanju studentskih poslova moći naplatiti samo od poslodavca. Ukupan iznos koji će plaćati poslodavac izračunavat će se tako da se na ukupan iznos neto naknade studenta obračunava propisani postotak doprinosa i postotak naknada za posredovanje. Pod netom naknadom studenta podrazumijevat će se njegov ostvareni primitak za obavljeni posao.

• imati odgovarajući prostor i opremu te broj zaposlenika za obavljanje djelatnosti razmjerno broju studenata u mjestu njezina izvođenja

• da podmiruje obveze za poreze, doprinose i druga javna davanja.

• minimalno 10 % izgrađenih i stavljenih u funkciju smještajnih jedinica od ukupnog broja redovitih studenata koji studiraju izvan mjesta prebivališta u mjestu u kojem se nalazi sjedište posrednika 

• osigurana usluga studentske prehrane s minimalno 2,5 % sjedećih mjesta u odnosu na broj redovitih studenata koji studiraju u mjestu u kojem se nalazi sjedište posrednika, u studentskom restoranu u vlasništvu ili najmu posrednika ili učilišta koje je njegov osnivač.

Odobrenje za obavljanje djelatnosti posredovanja vrijedit će pet godina, nakon čijeg će se isteka moći ponovno podnositi zahtjev. 

Nove podružnice moći će se osnivati u jedinici lokalne samouprave u kojoj postoji visoko učilište, a u kojoj ne postoji studentski centar niti visoko učilište koje ima centar za studentski standard kao ustrojstvenu jedinicu, niti postojeća podružnica drugog studentskog centra.

• na ulazu u prostor u kojem se obavlja djelatnost istaknuti ploču da se u njemu obavlja predmetna djelatnost

• obavljati djelatnost tako da ne izazove poremećaje na tržištu rada i ne ugrozi prava radnika

• utvrditi opće uvjete poslovanja, o njima obavijestiti studente i poslodavce te ih učiniti javno dostupnim, odnosno objaviti na internetskim stranicama

• osigurati studente za slučaj ozljede na radu (u slučaju da se ona dogodi, poslodavac je dužan odmah o tome obavijestiti posrednika, koji je, pak, dužan obavijestiti osiguravajuće društvo s kojim je ugovorio policu osiguranja, te zastupati studenta u postupku ostvarivanja njegovih prava iz osiguranja)

• zaštititi studenta i pružiti mu pravnu pomoć i zaštitu u svezi s ostvarivanjem svih prava iz ugovora

• doznačiti sredstva na račun studenta najkasnije u roku tri radna dana od dana uplate naknade za obavljeni studentski posao poslodavca na posrednički račun

• provjeravati radni status studenata i drugih osoba uvidom u podatke nadležne službe za mirovinsko osiguranje

• na zahtjev studenta izdati potvrdu o svim posredovanjima koje je za nj obavio, a u svrhu dokaza o obavljenim studentskim poslovima i na njima stečenom iskustvu.

U slučaju da poslodavac ne isplati naknadu za obavljeni studentski posao, posrednik će tada imati pravo i obvezu zastupati studenta u potraživanju naknade, kao i poduzeti sve pravne radnje da se račun naplati od poslodavca i naknada isplati studentu. U svrhu ostvarenja prava na predmetnu naknadu, kada poslodavac ne dostavi ovjereni ugovor, posrednik će najkasnije u roku 15 dana od očekivanog završetka studentskog posla poslati opomenu poslodavcu. Na zahtjev posrednika, poslodavac će biti obvezan dostaviti ugovor sa svim potrebnim podatcima za isplatu naknade, kao i dokaz o uplati naknade, i to u roku 15 dana nakon što je zaprimio opomenu. Ako poslodavac ne izvrši isplatu nakon zaprimljene opomene, tada će posrednik imati pravo pokrenuti postupak prisilne naplate u roku 15 dana. No, kada poslodavac ne isplati naknadu studentu za obavljeni studentski posao u roku u kojemu su poduzete sve pravne radnje, tada će posrednik biti solidarno odgovaran za obveze poslodavca prema studentu, te će mu biti dužan isplatiti naknadu iz vlastitih sredstava. Posrednik neće biti obvezan pokrenuti postupak prisilne naplate ako je prije sklapanja ugovora pisano upozorio studenta na lošu poslovnu praksu poslodavca, odnosno učestalo neplaćanje naknade studentima (npr. informacija o poslodavcima koji neredovito plaćaju bit će objavljena na internetskim stranicama posrednika).

Osim navedenog, posrednik će biti dužan u elektroničkoj bazi voditi evidenciju o studentima, poslodavcima, izdanim ugovorima i računima te evidenciju o visini naknade studentu. Predmetne podatke dužan je dostaviti na zahtjev nadležnog ministarstva i Inspektorata rada (obrazac ugovora u digitalnom obliku dostaviti Inspektoratu rada u roku 48 sati od njegova zaprimanja) te ih je potrebno čuvati najmanje šest godina. Isto tako, na svojim internetskim stranicama dužan je objaviti godišnji izvještaj o poslodavcima, o broju posredovanja i o ukupnoj ostvarenoj naknadi u svrhu poboljšanja studentskog standarda, te ga dostaviti nadležnom ministarstvu do 1. ožujka sljedeće godine za prethodnu kalendarsku godinu. 

Ovlasti Inspektorata rada proširit će se i na studentske poslove, odnosno inspektori i drugi ovlaštenici službenici bit će nadležni za provođenje inspekcijskog nadzora u tom području, s tim da će nadzor nad djelatnosti posredovanja obavljati nadležno ministarstvo.

Za nepoštovanje zakonskih odredaba propisat će se i prekršajne sankcije u rasponu do 100.000,00 kn. Tako će, primjerice, posrednik biti kažnjen novčanom kaznom u iznosu do 100.000,00 kn ako posreduje za studenta upisanog u tekuću akademsku godinu koji u prethodnoj akademskoj godini nije ostvario najmanje 1 ECTS bod, i ne dostavi u propisanom roku nadležnom inspektoru ugovor u digitalnom obliku. Poslodavac - pravna osoba bit će kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kn, odnosno poslodavac - fizička osoba od 50.000,00 kn ako ne zaštiti dostojanstvo studenta za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i drugih osoba s kojima on redovito dolazi u doticaj tijekom obavljanja posla, ako je takvo postupanje neprimjereno i u suprotnosti s pozitivnim zakonskim normama u tom segmentu. Poslodavci će biti kažnjeni novčanom kaznom u tom rasponu kada ne izvrše isplatu naknada i propisanih doprinosa. Studentu koji zloporabi ugovor tako da omogući obavljanje posla osobama koje nisu potpisnici ugovora, moći će se izreći zaštitna mjera zabrane korištenja usluga posredovanja do jedne godine, kao i novčana kazna u iznosu vrijednosti obavljenog posla definiranoga ugovorom, a koja neće moći iznositi više od 50.000,00 kn. Posredniku će moći biti izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti posredovanja do jedne godine, ako ne ispuni obvezu doznake sredstava na račun studenta u roku najkasnije tri radna dana od dana uplate naknade za obavljeni studentski posao poslodavca na posrednički račun.

Unatoč intenciji zakonodavca da novim zakonskim rješenjima unaprijedi i podigne razinu zaštite studenata, očigledni su pravni nedostatci. Naime, u trenutačnim ekonomskim uvjetima, posebice visoke razine nezaposlenosti, poslodavcima se ne smije omogućiti iskorištavanje studenata kao jeftine radne snage kroz sve učestalije zapošljavanje na puno radno vrijeme tijekom duljeg razdoblja, što posljedično dovodi do toga da zapravo studentski rad postaje supstitut redovitim radnim mjestima. Stoga bi se trebao definirati maksimalan opseg radnih sati za studente na mjesečnoj/godišnjoj razini kako bi taj rad doista i bio povremen, što proizlazi iz same prirode studentskih poslova. Isto tako, potrebno je u praksi učinkovitije sankcionirati one poslodavce koji ne plaćaju studente za odrađeni posao, ali i sprječavati sve zastupljenije tzv. fiktivne ugovore, odnosno zloporabu studentskih prava od trećih osoba, s ciljem njihove djelotvornije zaštite.