zbirni podaci i poveznice
poglavlja
članci
napomene
Prethodnik
Nasljednik

Zakon o rješavanju sukoba zakona i nadležnosti u statusnim, porodičnim i nasljednim odnosima (1979)

Pročišćeni tekst vrijedi od 08.10.1991.

9/1979, 20/1990, Narodne novine 53/1991

Prikaz pročišćenog teksta na dan:

PREAMBULA

Zakon o rješavanju sukoba zakona i nadležnosti u statusnim, porodičnim i nasljednim odnosima (9/79, 20/90, 53/91

)

ZAKON

O RJEŠAVANJU SUKOBA ZAKONA I NADLEŽNOSTI U STATUSNIM, PORODIČNIM I NASLJEDNIM ODNOSIMA

I. Opće odredbe

Član 1.

Ovim se zakonom propisuju pravila za rješavanje sukoba republičkog zakona odnosno zakona autonomne pokrajine sa zakonima drugih republika u oblasti statusnih odnosa fizičkih i pravnih osoba, bračnih odnosa, odnosa roditelja i djece, odnosa usvojenja, odnosa starateljstva i nasljednih odnosa te za rješavanje sukoba nadležnosti između republičkih odnosno pokrajinskih organa s teritorija raznih republika u odnosima iz tih pravnih oblasti.

Član 2.

Ovim se zakonom propisuju i pravila o mjerodavnom pravu kad je propisima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili međunarodnim ugovorom predviđeno da je za pravne odnose iz člana 1. ovog zakona mjerodavno pravo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije odnosno da je za rješavanje tih odnosa nadležan organ Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Član 3.

Ako pravo druge države upućuje da se na prava i obaveze državljanina SFRJ u odnosima iz člana 1. ovog zakona kao mjerodavno primjenjuje pravo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno pravo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju on ima prebivalište, a ako nema prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo republike čiji je državljanin, ako ovim ili drugim saveznim zakonom nije drugačije određeno.

Član 4.

Ako po pravilima međunarodnog prava na prava i obaveze stranog državljanina kao mjerodavno pravo treba primijeniti pravo države čiji je on državljanin, za osobu bez državljanstva ili čije se državljanstvo ne može utvrditi mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju ta osoba ima prebivalište odnosno boravište.

Ako osoba iz stava 1. ovog člana nema prebivalište odnosno boravište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a pravila međunarodnog prava upućuju na primjenu prava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine čiji je organ nadležan za rješavanje danog odnosa.

Član 5.

Ako ovim ili drugim saveznim zakonom nije drugačije određeno, pravni akt u pogledu oblika pravovaljan je ako je sastavljen po pravu republike odnosno autonomne pokrajine gdje je akt poduzet, ili po pravu republike odnosno autonomne pokrajine gdje nastaje pravni učinak akta, ili po pravu mjerodavnom za sadržaj akta.

Pravni akt koji se odnosi na nekretninu pravovaljan je u pogledu oblika ako je sastavljen po pravu republike odnosno autonomne pokrajine na čijem se teritoriju nalazi nekretnina.

Član 6.

Ako ovim ili drugim saveznim zakonom nije određeno mjerodavno pravo za pravni odnos u oblastima obuhvaćenim ovim zakonom, za taj odnos mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine čiji je organ nadležan za rješavanje tog odnosa.

Član 7.

Ako pri utvrđivanju mjerodavnog prava nastane spor o činjenicama ili o postojanju ili nepostojanju pravnog odnosa ili prava na temelju kojih se određuje pravo republike odnosno autonomne pokrajine koje je mjerodavno za dani pravni odnos, spor o tim činjenicama odnosno o postojanju ili nepostojanju pravnog odnosa ili prava rješava se po pravu republike odnosno autonomne pokrajine čiji organ rješava o tome.

Član 8.

Kad je po ovom zakonu za određeni pravni odnos fizičke osobe mjerodavno pravo republike čiji je državljanin ta osoba, za državljane Socijalističke Republike Srbije koji imaju prebivalište odnosno boravište na teritoriju autonomne pokrajine mjerodavno je pravo autonomne pokrajine, ako je taj odnos reguliran pravom autonomne pokrajine a u pitanju je sukob zakona drugih republika sa zakonom autonomne pokrajine.

II. Mjerodavno pravo u statusnim odnosima

Član 9.

Pravna sposobnost i poslovna sposobnost državljanina SFRJ utvrđuju se po pravu republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju on ima prebivalište.

Ako državljanin SFRJ nema prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, njegova pravna sposobnost i poslovna sposobnost utvrđuju se po pravu republike čiji je on državljanin.

Ako državljanin SFRJ nije poslovno sposoban po pravu republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju ima prebivalište, njegova poslovna sposobnost utvrđuje se po pravu republike čiji je on državljanin.

Član 10.

Svojstvo društvene pravne osobe, njezina djelatnost i ovlaštenja u pravnom prometu s trećim osobama utvrđuju se po pravu republike odnosno autonomne pokrajine na čijem se teritoriju nalazi sud u čiji je sudski registar upisana ta pravna osoba, odnosno po pravu po kojemu je ona osnovana, ako upisivanje u sudski registar nije obavezno.

Svojstvo građanske pravne osobe, njezin djelokrug i ovlaštenja prema trećim osobama utvrđuju se po pravu republike odnosno autonomne pokrajine po kojemu je ta pravna osoba osnovana.

Član 11.

Za ograničenje ili lišenje poslovne sposobnosti državljanina SFRJ mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju on ima prebivalište, a ako nema prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo republike čiji je on državljanin.

Član 12.

Za proglašenje nestalog državljanina SFRJ umrlim i za dokazivanje smrti mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem je teritoriju on imao prebivalište u vrijeme nestanka, a ako nije imao prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo republike čiji je bio državljanin u vrijeme nestanka.

III. Mjerodavno pravo u bračnim odnosima i odnosima roditelja i djece, usvojenja i starateljstva

Član 13.

Uvjeti za zaključenje braka državljanina SFRJ utvrđuju se po pravu republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju on ima prebivalište.

Ako državljanin SFRJ nema prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, ili ako ne udovoljava uvjetima za zaključenje braka po pravu iz stava 1. ovog člana, uvjeti za zaključenje braka utvrđuju se po pravu republike čiji je on državljanin.

Član 14.

Ako je po pravilima međunarodnog prava za utvrđivanje uvjeta za zaključenje braka stranog državljanina ili osobe bez državljanstva mjerodavno pravo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, uvjeti za zaključenje braka utvrđuju se po pravu republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju on ima prebivalište, a ako nema prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem se teritoriju brak zaključuje.

Član 15.

Za oblik zaključenja braka mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem se teritoriju brak zaključuje.

Za oblik zaključenja braka pred diplomatskim odnosno konzularnim predstavništvom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u inozemstvu mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju budući bračni drugovi imaju ili su imali posljednje prebivalište, a ako takva prebivališta nema, mjerodavno je pravo republike čiji su državljani oba buduća bračna druga.

Ako budući bračni drugovi nemaju ni isto republičko državljanstvo, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine za koje se oni sporazumno odluče.

Član 16.

Za osobne i imovinske odnose bračnih drugova mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju oni imaju zajedničko prebivalište.

Ako bračni drugovi nemaju prebivalište na teritoriju iste republike odnosno autonomne pokrajine, za njihove osobne i imovinske odnose mjerodavno je pravo republike čiji su državljani, a ako nemaju ni isto republičko državljanstvo, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine za koje se oni sporazumno odluče, a ako ne postignu sporazum — pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem je teritoriju ili po čijim je propisima brak zaključen.

Ako bračni drugovi ili samo jedan od njih nemaju prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, za njihove osobne i imovinske odnose mjerodavno je pravo republike čiji su oni državljani, a ako nemaju ni isto republičko državljanstvo, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine za koje se oni sporazumno odluče, a ako ne postignu sporazum — pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem je teritorija ili po čijim je propisima brak zaključen.

Član 17.

Ako je jedan bračni drug državljanin SFRJ a drugi strani državljanin, ili ako su oba bračna druga strani državljani, a po pravilima međunarodnog prava mjerodavno je pravo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, za njihove osobne i imovinske odnose mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju bračni drugovi imaju ili su imali posljednje zajedničko prebivalište, a ako na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije nemaju ili nisu imali posljednje zajedničko prebivalište, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem je teritoriju ili po čijim je propisima brak zaključen.

Član 18.

Za razvod braka i za pravne posljedice razvoda braka mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju oba bračna druga imaju prebivalište u vrijeme podnošenja tužbe.

Ako u vrijeme podnošenja tužbe za razvod braka bračni drugovi nemaju prebivalište na teritoriju iste republike odnosno autonomne pokrajine, za razvod braka mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem su teritoriju bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište, a ako nisu imali ni posljednje zajedničko prebivalište — pravo republike čiji su državljani.

Ako bračni drugovi nemaju ni isto republičko državljanstvo, za razvod je braka mjerodavno pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem je teritoriju ili po čijim je propisima brak zaključen.

Član 19.

Ako bračni drugovi nisu imali zajedničko prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije niti imaju isto republičko državljanstvo, a brak je zaključen pred stranim organom, za razvod braka i pravne posljedice razvoda braka mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem se teritoriju nalazi prebivalište jednog od bračnih drugova, a ako nijedan od bračnih drugova nema prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine pred čijim se sudom vodi parnica za razvod braka.

Član 20.

Ako je jedan bračni drug državljanin SFRJ a drugi strani državljanin, ili su oba bračna druga strani državljani, a po pravilima međunarodnog prava za razvod braka i za pravne posljedice razvoda braka mjerodavno je pravo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije — mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju bračni drugovi imaju ili su imali posljednje zajedničko prebivalište, a ako na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije nemaju niti su imali posljednje zajedničko prebivalište, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem je teritoriju brak zaključen, ako je zaključen u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji ili, ako je brak zaključen u inozemstvu i pred stranim organom — pravo republike odnosno autonomne pokrajine pred čijim se sudom vodi parnica za razvod braka.

Član 21.

Za poništenje braka i za proglašenje braka nepostojećim te za pravne posljedice poništenog braka ili braka proglašenog nepostojećim, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine po kojemu su cijenjeni uvjeti za zaključenje braka.

Član 22.

Za prava i dužnosti između roditelja i djece mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju roditelji i djeca imaju prebivalište.

Ako roditelji i djeca nemaju prebivalište na teritoriju iste republike odnosno autonomne pokrajine, za njihova međusobna prava i dužnosti mjerodavno je pravo republike čiji su državljani.

Ako roditelji i djeca nemaju ni prebivalište na teritoriju iste republike odnosno autonomne pokrajine ni isto republičko državljanstvo, za njihova međusobna prava i dužnosti mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem se teritoriju nalazi prebivalište roditelja odnosno djeteta, koji ostvaruju svoje pravo, odnosno pravo republike čiji je državljanin roditelj odnosno dijete, ako je to pravo za njih povoljnije.

Član 23.

Za prava i dužnosti između roditelja i djece, ako se jedni ili drugi nalaze u inozemstvu, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju djeca odnosno roditelji imaju prebivalište, ili, ako je to povoljnije za osobu koja polaže pravo na uzdržavanje — pravo republike čiji je ona državljanin.

Ako ni roditelji ni djeca nemaju prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, za njihova međusobna prava i dužnosti mjerodavno je pravo republike čiji su državljani, a ako nemaju ni isto republičko državljanstvo — pravo republike čiji je državljanin osoba koja polaže pravo na uzdržavanje.

Član 24.

Ako po pravilima međunarodnog prava na međusobna prava i dužnosti između roditelja i djece, kad je bilo koji od njih strani državljanin, kao mjerodavno treba primijeniti pravo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju roditelji i djeca imaju prebivalište, a ako na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije nemaju zajedničko prebivalište, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju ima prebivalište bilo koja osoba koja polaže pravo na uzdržavanje ili osoba od koje se zahtijeva uzdržavanje, ako je ta osoba državljanin SFRJ.

Ako u slučaju iz stava 1. ovog člana ni roditelji ni djeca nemaju prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, za njihova međusobna prava i dužnosti mjerodavno je pravo republike čiji je državljanin osoba koja ima državljanstvo SFRJ.

Član 25.

Ako po pravilima međunarodnog prava za reguliranje međusobnih prava i dužnosti između roditelja i djece, koji su strani državljani, kao mjerodavno treba primijeniti pravo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju oni imaju prebivalište, a ako nemaju zajedničko prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije — pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem se teritoriju nalazi prebivalište osobe od koje se zahtijeva uzdržavanje, a ako ni ta osoba nema prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a ima ga osoba koja zahtijeva uzdržavanje, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem se teritoriju nalazi prebivalište te osobe.

Član 26.

Za reguliranje uzdržavanja između srodnika, osim između roditelja i djece, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem se teritoriju nalazi prebivalište osobe od koje se zahtijeva uzdržavanje, a ako ta osoba nema prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo republike čiji je ona državljanin.

Član 27.

Za lišenje, produljenje ili vraćanje roditeljskog prava mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem se teritoriju nalazi prebivalište roditelja, a ako roditelj nema prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije — pravo republike čiji je on državljanin.

Za lišenje, produljenje ili vraćanje roditeljskog prava roditelja koji je strani državljanin, ako po pravilima međunarodnog prava treba primijeniti pravo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju roditelj ima prebivalište, a ako roditelj nema prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju dijete ima prebivalište ili pravo republike čiji je ono državljanin.

Član 28.

Za utvrđivanje ili osporavanje očinstva odnosno materinstva mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem se teritoriju nalazi prebivalište osobe za koju se pretpostavlja da je otac odnosno majka (u nastavku teksta »pretpostavljeni otac odnosno pretpostavljena majka«), a ako pretpostavljeni otac odnosno pretpostavljena majka nema prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo republike čiji je državljanin pretpostavljeni otac odnosno pretpostavljena majka.

Ako pretpostavljeni otac odnosno pretpostavljena majka nije državljanin SFRJ, a po pravilima međunarodnog prava za utvrđivanje ili osporavanje očinstva odnosno materinstva treba primijeniti pravo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem, teritoriju pretpostavljeni otac odnosno pretpostavljena majka ima prebivalište, a ako na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije nemaju prebivalište — pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem se teritoriju nalazi prebivalište djeteta, ili pravo republike čiji je dijete državljanin, ako se prebivalište djeteta ne nalazi na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Član 29.

Uvjeti za usvojenje državljanina SFRJ utvrđuju se po pravu republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju usvojenik ima prebivalište, a ako se usvojenje ne može zasnovati po tom pravu, uvjeti za usvojenje utvrđuju se po pravu republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju usvojitelj ima prebivalište, odnosno po pravu republike čiji je on državljanin.

Član 30.

Ako je usvojitelj ili usvojenik strani državljanin ili osoba bez državljanstva, a po pravilima međunarodnog prava treba primijeniti pravo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, za usvojenje je mjerodavno pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju usvojenik ima prebivalište, a ako usvojenik nema prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem se teritoriju nalazi prebivalište usvojitelja ako je usvojitelj državljanin SFRJ, odnosno ako ni usvojitelj ni usvojenik nemaju prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, pravo republike čiji je državljanin bilo usvojitelj bilo usvojenik.

Ako su i usvojenik i usvojitelj strani državljani ili osobe bez državljanstva, a usvojenje se zasniva u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji i po pravilima međunarodnog prava treba primijeniti pravo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem se teritoriju nalazi prebivalište usvojenika, a ako usvojenik nema prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem se teritoriju nalazi prebivalište usvojitelja, odnosno ako ni usvojitelj nema prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije — mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine u kojoj se usvojenje zasniva.

Član 31.

Za prava i dužnosti između usvojitelja i usvojenika mjerodavno je pravo koje je mjerodavno i za prava i dužnosti između roditelja i djece (čl. 22. do 25).

Član 32.

Za prestanak usvojenja mjerodavno je pravo po kojemu je usvojenje zasnovano.

Član 33.

Za stavljanje pod starateljstvo maloljetne osobe ili osobe lišene poslovne sposobnosti te za prava i dužnosti staratelja i za prestanak starateljstva, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem se teritoriju nalazi prebivalište osobe koju treba staviti pod starateljstvo, a ako ta osoba nema prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo republike čiji je ona državljanin.

Ako po pravilima međunarodnog prava za stavljanje pod starateljstvo stranog državljanina ili osobe bez državljanstva kao mjerodavno pravo treba primijeniti pravo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem se teritoriju nalazi prebivalište ili boravište osobe koju treba staviti pod starateljstvo.

IV. Mjerodavno pravo u nasljednim odnosima

Član 34.

Za ostavinsku raspravu državljanina SFRJ mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem je teritoriju on imao prebivalište u vrijeme smrti.

Ako državljanin SFRJ u vrijeme smrti nije imao prebivalište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, za raspravljanje o njegovoj ostavštini mjerodavno je pravo republike čiji je on bio državljanin u vrijeme smrti.

Sposobnost za pravljenje oporuke državljanina SFRJ utvrđuje se po pravu predviđenom u st. 1. i 2. ovog člana, a prema vremenu pravljenja oporuke.

Član 35.

Oporuka državljanina SFRJ pravovaljana je u pogledu oblika ako je sastavljena po pravu republike odnosno autonomne pokrajine na čijem je teritoriju sastavljena, ili po pravu republike odnosno autonomne pokrajine na čijem je teritoriju oporučitelj imao prebivalište, ili po pravu republike čiji je državljanin oporučitelj bio, ili po pravu republike odnosno autonomne pokrajine čiji je sud nadležan za ostavinsku raspravu, ili po pravu republike odnosno autonomne pokrajine koje je mjerodavno za ostavinsku raspravu.

Član 36.

Ako je po pravilima međunarodnog prava za ostavinsku raspravu stranog državljanina ili osobe bez državljanstva mjerodavno pravo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem je teritoriju strani državljanin ili osoba bez državljanstva imala prebivalište u vrijeme smrti, a ako na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije nije imala prebivalište — pravo republike odnosno autonomne pokrajine na čijem se teritoriju nalazi ostavština odnosno njezin pretežni dio.

V. Mjerodavno pravo o nadležnosti

Član 37.

Kad je po propisu jedne republike odnosno autonomne pokrajine organ te republike odnosno autonomne pokrajine nadležan riješiti određeni pravni odnos, a po propisu druge republike za rješavanje tog odnosa nadležan je organ te druge republike, za rješavanje danog odnosa nadležan je organ republike odnosno autonomne pokrajine kojemu je zahtjev za pokretanje postupka prije podnesen, a ako je zahtjev podnesen istog dana - nadležan je organ republike odnosno autonomne pokrajine koji je prvi započeo postupak.

Iznimno od odredbe stava 1. ovog člana, ako se postupak vodi o pravu na nekretnine, za rješavanje o tom pravu uvijek je nadležan organ republike odnosno autonomne pokrajine na čijem se području nalazi nekretnina.

Član 38.

Ako se po pravilima međunarodnog prava kao organ nadležan za raspravljanje o određenom pravnom odnosu pojavljuje organ Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, nadležan je organ one republike odnosno autonomne pokrajine na koji upućuju ta pravila.

Ako se po pravilima međunarodnog prava nadležnost određuje na temelju državljanstva SFRJ, nadležan je organ republike odnosno autonomne pokrajine na čijem teritoriju ta osoba ima prebivalište odnosno boravište, a ako ona nema prebivalište ni boravište na teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, nadležan je organ republike čiji je ona državljanin.

VI. Prijelazna i završna odredba

Član 39.

Ovaj zakon primjenjivat će se na predmete u toku, o kojima do dana njegova stupanja na snagu nije donesena prvostepena odluka i na predmete u kojima prvostepena odluka donesena do dana stupanja na snagu ovog zakona bude poništena ili ukinuta.

Član 40.

Ovaj zakon stupa na snagu nakon isteka tri mjeseca od dana njegove objave u »Službenom listu SFRJ«.

Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.

Prijava

Zaboravljena zaporka?

Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.

Registracija