Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Ulica grada Gospića - jugozapad"

Na temelju članka 26.b. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točka 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04 i 18/05), Gradska skupština Grada Zagreba, na 7. sjednici, 20. prosinca 2005., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Ulica grada Gospića - jugozapad"

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Ulica grada Gospića - jugozapad" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradio CPA - Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja iz Zagreba, uz stručnu koordinaciju Gradskog zavoda za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen:

- na sjeveru: koridorom Ulice grada Vukovara,

- na sjeveroistoku: koridorom Ulice grada Gospića

- na jugoistoku: koridorom Ulice M. Čavića

- na jugozapadu: koridorom ulica Ferenščice V. i Ferenščice I., s planiranim nastavkom do produžene Lovinčićeve ulice te granicom koja razdvaja urbano pravilo 2.9. i 3.1.

Površina obuhvata Plana iznosi oko 12,32 hektara.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 3. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Članak 3.

Ovim se odredbama donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene gospodarskih i drugih površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Elaborat sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela u knjizi "Urbanistički plan uređenja Ulica grada Gospića - jugozapad":

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.A. Promet

2.B. Energetski sustav i telekomunikacije

2.C. Vodnogospodarski sustav

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Način i uvjeti gradnje

Elaborat iz stavka 1., točaka A. i B. ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

Članak 5.

U smislu ove odluke, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

1. bruto razvijena površina (BRP) - površina identična građevinskoj bruto površini;

2. etaža - oznaka bilo kojega kata građevine, uključujući i prizemlje (ali ne i podrum i potkrovlje)

- maksimalna visina etaže za obračun visine građevine, mjerena od poda do poda, iznosi:

- za stambene etaže do 3,5 m,

- za poslovne etaže (uredi) do 4,0 m,

- iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila, maksimalna visina etaže prizemlja iznosi do 4,5 m.

Etaže građevine iznimno mogu biti i više od navedenih, ukoliko to zahtijeva namjena građevine;

3. etažnost građevine (E) - ovisno o vrsti građevine propisuje najveći ili najmanji i najveći ili obvezni broj etaža građevine;

4. građevna čestica - čestica određena za gradnju građevina;

5. koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) - odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice;

6. koeficijent iskoristivosti građevne čestice nadzemno (k_{is nadzemno}) - odnos nadzemne građevinske (bruto) površine građevina i površine katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru;

7. koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) - odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice, gdje je izgrađena površina vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina osim balkona na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su konstruktivni dio podzemne etaže;

8. koeficijent izgrađenosti građevne čestice nadzemno (k_{ig nadzemno}) - odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice, gdje se izgrađena površina odnosi samo na nadzemne etaže građevine;

9. koridor ulice - površina između regulacijskih linija ulice - "građevna čestica ulice";

10. poluugrađena građevina - građevina kojoj se jedna strana nalazi na međi građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor;

11. postojeća građevina - građevina sagrađena na temelju odobrenja za građenje, odnosno građevina koja ima legalan status na temelju posebnog materijalnog propisa;

12. prirodni teren - neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i slično;

13. regulacijski pravac - rub građevne čestice u odnosu na javnu površinu;

14. samostojeća građevina - građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor;

15. tlocrtna površina (TP) - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma i nadstrešnicu namijenjenu za natkrivanje parkirališta, terasa, stubišta, ulaznih prostora, otvorenih površina građevne čestice i slično (osim nadstrešnice nad ulazom u građevinu);

16. ugrađena građevina - građevina kojoj se dvije strane nalaze na međama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor;

17. visina građevine (h) - visina građevine od konačno zaravnatog terena do vijenca, mjereno u metrima;

18. visoka građevina - građevina visine četiri i više etaža, s mogućnošću gradnje podruma;

19. zahvat u prostoru - definiran je u smislu članka 76. Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/03).

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 6.

Osnovna namjena i način korištenja prostora, te razgraničenje, razmještaj i veličina javnih prometnih površina, površina određenih za gradnju građevina te uređenje zelenih površina detaljno su prikazani na kartografskom prikazu Plana broj 1. - Korištenje i namjena površina na kojem su detaljno razgraničene bojom i planskim znakom zone sljedećih namjena:

- mješovita namjena - pretežito stambena - planska oznaka M1 (narančasta),

- mješovita namjena - pretežito poslovna - planska oznaka M2 (tamnonarančasta),

- javne zelene površine - javni park - planska oznaka Z1 (zelena),

- zaštitne zelene površine - planska oznaka Z (zelena),

- površine infrastrukturnih sustava - planska oznaka IS (bijela).

Građevine se na području obuhvata Plana mogu graditi samo na građevnim česticama koje obavezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te odvodnju otpadnih voda.

Članak 7.

U zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) mogu se graditi građevine stambene i stambeno - poslovne namjene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje.

Građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi i kao jednonamjenske građevine (stambene, iznimno poslovne namjene).

U građevinama iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi i uređivati prostori za prateće sadržaje koji uključuju:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje,

- predškolske ustanove,

- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi,

- tihi obrt i usluge domaćinstvima,

- političke, društvene organizacije i sadržaje kulture, vjerske zajednice,

- pošte, banke i sl.,

- šport i rekreaciju,

- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori - uredi i sl.),

- ugostiteljsko - turističku namjenu, hotel,

- javne garaže,

- parkove, dječja igrališta i zaštitne zelene površine.

Prateći sadržaji iz prethodnog stavka ovog članka mogu biti u sklopu stambeno - poslovne građevine, uz uvjet da ukupna površina svih pratećih prostora može iznositi najviše 30% izgrađene bruto površine predmetne građevine.

Na zasebnim građevnim česticama u zonama iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi:

- građevine javne i društvene namjene (predškolske ustanove, socijalne ustanove, vjerske građevine),

- uredski prostori, prostori ugostiteljsko-turističke namjene, hoteli,

- javne prometne površine i javne garaže,

- športsko - rekreacijske površine i igrališta,

- javne i zaštitne zelene površine.

U zonama iz stavka 1. ovog članka nije predviđena gradnja novih trgovačkih centara, obrta, proizvodnih građevina, skladišta i drugih sadržaja koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

Članak 8.

U zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) postojeće i planirane građevine su poslovne i stambene, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada). Na tim se površinama mogu graditi i jednonamjenske građevine (poslovne, javne i društvene, iznimno stambene namjene). Površine za pretežito poslovnu namjenu smještene su uz značajnije gradske poteze - Ulicu grada Gospića i Ulicu Marijana Čavića.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, mogu se graditi i uređivati prostori za:

- stanovanje,

- prateće sadržaje,

- javnu i društvenu namjenu,

- tržnice, manje robne kuće, hotele,

- rad,

- šport i rekreaciju,

- javne garaže,

- parkove i dječja igrališta i

- posebnu namjenu.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) u sklopu zahvata u prostoru broj 11. planira se izgradnja jednonamjenskih poslovnih građevina visine do P+12 (do 13 nadzemnih etaža).

Iznimno, na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene mogu se graditi i benzinske postaje.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za preradu mineralnih sirovina.

2. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 9.

Na području obuhvata Plana moguća je gradnja sadržaja gospodarskih poslovnih djelatnosti kao prateći sadržaj u stambeno - poslovnim građevinama pod uvjetima koji su određeni člankom 6. ove odluke.

Na području obuhvata Plana ne može se odobriti gradnja građevina za djelatnosti i tehnologije:

- koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja,

- koje zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

Građevine i prostori gospodarskih djelatnosti iz stavaka 1. i 2. ovog članka grade se prema uvjetima za smještaj i način gradnje koji su ovom odlukom određeni za gradnju stambenih građevina.

3. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 10.

Smještaj sadržaja javnih i društvenih djelatnosti moguć je u zonama mješovite pretežito stambene namjene (oznaka M1) i to:

- u sklopu stambenih ili stambeno - poslovnih građevina visoke gradnje s time da površina prostora za prateće sadržaje unutar zahvata u prostoru može biti do najviše 30% BRP-a (samo za sadržaje koji se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima),

- na zasebnim građevnim česticama.

Planom je u sklopu zahvata u prostoru broj 8. obavezno potrebno planirati prostor za smještaj dječje ustanove kapaciteta cca 6 jedinica, odnosno 120 - 150 djece.

Uređenje dječje ustanove iz stavka 2. ovog članka moguće je u prizemlju građevina visoke gradnje ili na zasebnoj građevnoj čestici u sklopu zahvata u prostoru broj 8. Za boravak djece obavezno je potrebno osigurati zelenu površinu unutar zahvata u prostoru broj 8. površine od najmanje 20 m² po djetetu.

Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti iz stavaka 1. i 2. ovog članka grade se prema pravilima struke, posebnim propisima i normativima.

Gradnja i uređenje športsko - rekreacijskih sadržaja na području obuhvata Plana moguća je:

- na zasebnim građevnim česticama u zonama mješovite pretežito stambene namjene (oznaka M1),

- kao prateći sadržaj na građevnim česticama u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (oznaka M1).

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

4.1. Veličina i izgrađenost građevne čestice

Članak 11.

Građevne čestice formiraju se od većih ili manjih vlasničkih čestica i moraju imati površinu i oblik koji omogućava njihovo korištenje i izgradnju u skladu s predviđenom namjenom, a obavezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine (postojeća ulica ili javnoprometna površina za koju je izdana građevna dozvola) najmanje širine 12,0 m, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te odvodnju otpadnih voda.

Građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina.

Najmanje zone zahvata u prostoru u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (planska oznaka M1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (planska oznaka M2) prikazane su na kartografskom prikazu Plana broj 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

Ukupna tlocrtna izgrađenost katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru ne može biti veća od 50%.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno, k_is nadzemno (odnos BRP nadzemno i površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) je:

a) u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1)

- najmanje 2,0 a najviše 3,5 - za zahvate u prostoru broj 2., 3., 4., 5. , 6., 7., 8., 9., 10., 12., 13. i 14.

b) u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2)

- najmanje 2,0 a najviše 4,0 - za zahvat u prostoru broj 11.

- najmanje 2,0 a najviše 3,5 - za zahvat u prostoru broj 15.

c) u zonama infrastrukturnih sustava

- najmanje 0,1 a najviše 0,2 - za zahvat u prostoru broj 1.

4.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevine na građevnoj čestici

Članak 12.

U zahvatu u prostoru u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (planska oznaka M1) moguća je gradnja novih samostojećih ili poluugrađenih građevina.

Etažnost novih građevina (E) je:

a) u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1)

- najviše 5 nadzemnih etaža - za zahvat u prostoru broj 7.

- najviše 7 nadzemnih etaža - za zahvate u prostoru broj 2., 3., 4., 5., 6., 8., 9., 12., 13. i 14.

- najviše 9 nadzemnih etaža - za zahvat u prostoru broj 10.

b) u zonama mješovite - pretežito poslovne namjene (M2)

- najviše 9 nadzemnih etaža - za zahvat u prostoru broj 15.

- najviše 13 nadzemnih etaža - za zahvat u prostoru broj 11.

c) u zonama infrastrukturnih sustava

- najviše 1 nadzemna etaža - za zahvat u prostoru broj 1.

Udaljenost građevina od regulacijskog pravca određena je grafički na kartografskom prikazu Plana broj 4. - Način i uvjeti gradnje.

Građevina mora biti udaljena najmanje polovicom svoje visine, ali ne manje od 6,0 m, od katastarskih čestica izvan zahvata u prostoru, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina (ulica, trg, pristupni put). Iznimno, moguć je i drugačiji odnos građevine prema međi uz uvjet da je međusobna udaljenost građevina ili njihovih nadzemnih dijelova jednaka zbroju polovica njihovih visina.

Ako se zahvatom u prostoru predviđa gradnja više građevina, najmanja međusobna udaljenost građevina ili njihovih nadzemnih dijelova u zahvatu u prostoru je jednaka zbroju polovica njihovih visina. Iznimno, najmanja međusobna udaljenost građevina ili njihovih nadzemnih dijelova u zahvatu u prostoru može biti i manja, ali ne manja od 12,0 m, i to samo ako na ta pročelja nisu orijentirani otvori ili su orijentirani samo otvori pomoćnih prostora.

4.3. Oblikovanje građevine i uređenje građevne čestice

Članak 13.

Arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevina moraju biti primjereni karakteru zone.

Najmanje 20% površine zahvata u prostoru mora biti prirodni hortikulturno uređen teren koji treba biti uređen kao oblikovna cjelina, odnosno kao cjelovita neizgrađena vrtna, parkovna ili pejzažna zelena površina bez nadzemne gradnje, natkrivanja, kao i bez uređenja parkiranja.

U sklopu svih zahvata u prostoru moguća je izgradnja i uređenje dječjih igrališta.

U sklopu zahvata u prostoru broj 8, u kojem je planirano uređenje dječje ustanove, za boravak djece obavezno je potrebno osigurati ozelenjeni prostor površine od najmanje 20 m² po djetetu unutar pripadajućeg zahvata u prostoru.

Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta, PGM određuje se:

- za potrebe stanovanja prema kriteriju 1 PGM/1 stan ili 11 PGM/1.000 m² BRP, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM,

- za ostale namjene prema normativima za određenu namjenu.

Parkirališne potrebe za sve sadržaje treba obvezno riješiti unutar zahvata u prostoru koji su utvrđeni kartografskim prikazom broj 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

Za pojedini zahvat u prostoru potrebno je najmanje 50% od potrebnog broja parkirališno - garažnih mjesta organizirati u podzemnim garažama.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 14.

Ulična mreža na području obuhvata Plana će se graditi, odnosno rekonstruirati u skladu s kartografskim prikazom broj 2.A. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet, čiji su sastavni dio karakteristični profili prometnica u mjerilu 1:250.

Unutar Planom utvrđenih prometnih površina mogu se graditi kolne, biciklističke i pješačke površine, stajališta autobusa, parkirališta, zaštitno zelenilo i slično.

Planom je određena ukupna širina profila pojedinih ulica, te raspored pojedinih površina unutar regulacijskog pravca ulice. Konačno oblikovanje ulica, uz moguća manja odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedica detaljnog tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Građevine koje će se graditi uz ulicu koja ima značaj javne ceste ne smiju biti na udaljenosti manjoj od udaljenosti određene propisom o javnim cestama.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

Autobusna ugibališta i stajališta mogu se smještati, po potrebi i s obzirom na prometnu regulaciju, unutar razdjelnih pojaseva zelenila u uličnom koridoru Lovinčićeve ulice i ostalih gradskih ulica. Autobusna stajališta potrebno je opremiti nadstrešnicom s klupom, te odgovarajućom urbanom opremom.

Osim ulica određenih ovim planom mogu se predvidjeti i druge prometne površine u skladu s Odlukom o donošenju GUP-a grada Zagreba.

5.1.1. Parkirališta i garaže

Članak 15.

Gradnja i uređivanje parkirališnih i garažnih mjesta moguća je ovisno o vrstama i namjeni građevina za potrebe kojih se grade.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM) za stambenu namjenu određuje se prema kriteriju 1 PGM/1 stan ili 11 PGM/1.000 m² BRP, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM.

Potreban broj PGM-a za druge namjene određuje se na 1.000 m² bruto izgrađene površine, ovisno o namjeni prostora u građevini:

U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se površine garaža i jednonamjenskih skloništa.

Kada se potreban broj parkirališno - garažnih mjesta, s obzirom na posebnosti djelatnosti, ne može odrediti prema tablici, odredit će se prema normativima određenim GUP-om.

Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta obvezno je potrebno izvesti unutar zahvata u prostoru koji su utvrđeni kartografskim prikazom broj 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

Za pojedini zahvat u prostoru potrebno je minimalno 50% od potrebnog broja parkirališnih mjesta organizirati u podzemnim garažama.

Ovisno o potrebi za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu interventnih vozila i ostalim lokalnim uvjetima na svim ulicama na području obuhvata Plana moguća je gradnja parkirališta koja mogu biti javna ili pripadajuća uz pojedine zahvate u prostoru.

Parkirališta koja se grade uz kolnik produžene Lovinčićeve ulice i Ulice M. Čavića moraju biti uzdužna ili kosa, a uz sve ostale gradske ulice mogu biti i okomita.

Javna parkirališta koja se uređuju u uličnim koridorima treba opremiti drvoredima u rasteru parkirališnih mjesta (sadnja jednog drveta na svaka 4 parkirališna mjesta).

Iznimno od prethodnog stavka, cestovni profil “3 - 3” označen na kartografskom prikazu broj 2.A. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet treba biti opremljen drvoredima u rasteru parkirališnih mjesta (sadnja jednog drveta na svaka 2 parkirališna mjesta).

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 16.

Trgovi i druge veće pješačke površine obvezno se uređuju na prostorima koji su označeni na kartografskom prikazu broj 2.A. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet.

Za kretanje pješaka planirano je uređenje:

- nove pješačke šetnice (produžena Getaldićeva ulica) južno od osnovne škole,

- pješačko - kolnih površina,

- pješačkih pločnika uz ulice,

- pješačkih šetnica u sklopu javnih parkovnih površina.

Minimalna širina pješačkih staza na području obuhvata Plana je 1,6 m.

5.1.3. Biciklističke staze

Članak 17.

Biciklističke staze obvezno se grade i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu broj 2.A. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet, a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama uz uvjet da je najmanja širina biciklističke staze za jednosmjerni promet 1,00 m, a za dvosmjerni 1,60 m.

Na području obuhvata Plana biciklističke staze su planirane u sklopu sljedećih prometnih koridora:

- u koridoru Getaldićeve ulice (južna strana), biciklistička staza širine 1,60 m za dvosmjerni promet, kao nastavak pješačko - biciklističke staze uz osnovnu školu,

- u koridoru planirane produžene Lovinčićeve ulice (sjeverna strana), biciklistička staza širine 1,60 m za dvosmjerni promet,

- u koridoru ulice Ferenščica I. (istočna strana) na dijelu od Getaldićeve ulice do produžene Lovinčićeve ulice, biciklistička staza širine 1,60 m za dvosmjerni promet.

5.1.4. Benzinska postaja

Članak 18.

Na dijelu obuhvata Plana između Ulice grada Vukovara, postojeće tramvajske pruge i Ulice grada Gospića planirana je izgradnja benzinske postaje s pratećim sadržajima.

Planirana benzinska postaja može se graditi tako da se osigura:

- sigurnost svih sudionika u prometu,

- zaštita okoliša uređenjem najmanje 30% građevne čestice kao cjelovite hortikulturne površine, uz idejno rješenje oblikovanja pojasa zaštitnog zelenila,

- izgrađenost građevne čestice najviše 20%.

U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za gradnju benzinskih postaja obvezno je pribaviti mišljenje Gradskog zavoda za prostorno uređenje.

5.1.5. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti

Članak 19.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu teškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim površinama.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti moraju se ugraditi skošeni rubnjaci.

Za automobile invalida na javnim parkiralištima treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran ili predškolsku ustanovu.

U provedbi Plana potrebno je primjenjivati posebne propise, normative i europska iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 20.

Planirana telekomunikacijska mreža je prikazana je u kartografskom prikazu broj 2.B. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustav i telekomunikacije.

Trase telekomunikacijske mreže načelne su, a konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Priključak na telekomunikacijsku mrežu osigurat će se za sve građevinske čestice na području obuhvata Plana.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom području.

Sve zračne telekomunikacijske vodove potrebno je zamijeniti podzemnim, a podzemne telefonske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

DTK mrežu i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Gradnja antenskih sustava baznih postaja - antenskih stupova s prostorom za opremu TK mreža nije moguća unutar obuhvata Plana.

Smještaj antenskih sustava osnovnih postaja krovnim prihvatima na građevinama moguć je samo na građevinama poslovne namjene.

Za svaku građevinu bez obzira na visinu koja se nalazi na trasi radijskog koridora ili u njegovoj neposrednoj blizini moraju se utvrditi elementi ograničenja prigodom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 21.

Uvjeti i način gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su u kartografskom prikazu broj 2.B. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustav i telekomunikacije i 2.C. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski sustav.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu (vodoopskrba, odvodnja, plinska mreža, elektroenergetska mreža, javna rasvjeta, centralni toplinski sustav) potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica u osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim poprečnim presjecima prometnica i njihovim širinama.

U pojasu širokom 2,0 m od osi postojećih ili planiranih drvoreda nije dopušteno polaganje infrastrukturnih vodova.

Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu moguće je graditi i na površinama svih ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

Položaj vodova i uređaja komunalne infrastrukturne mreže načelan je i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastrukture, u skladu s planiranim trasama.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima nadležnih distributera.

5.3.1. Energetski sustav

Članak 22.

Za potrebe plinofikacije područja Plana planirana je izgradnja niskotlačne plinske mreže (NTP) s pripadajućim kućnim priključcima, a u Ulici M. Čavića planira se izgradnja novog visokotlačnog plinovoda (VTP) kao zamjene za postojeći. Niskotlačna plinska mreža i visokotlačni plinovod će se polagati podzemno na minimalnoj dubini od 1,0 m od uređenog terena u skladu s važećim propisima, posebnim uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća i projektnom dokumentacijom.

Pri paralelnom vođenju plinovoda sigurnosna udaljenost vanjske stjenke plinovoda od građevine i drugih komunalnih instalacija određuje se prema posebnim uvjetima komunalnih poduzeća. U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg drvenog raslinja.

Na području obuhvata Plana osigurane su načelne lokacije za smještaj novih transformatorskih stanica 20/0,4 kV, koje se trebaju planirati i graditi kao samostojeće građevine ili u sklopu gospodarskih građevina.

Ukoliko se nove trafostanice grade kao samostojeće građevine, potrebno je formirati nove građevinske čestice, s osiguranim pristupom na javnoprometnu površinu.

Ukoliko se na području obuhvata Plana pojavi novi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove transformatorske stanice osiguravat će se unutar njegove građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru.

Na području obuhvata Plana planirano je polaganje srednjonaponske kabelske elektroenergetske mreže za koju su osigurani pojasevi unutar koridora prometnica (pješački hodnik ili zelenilo).

Koridori potrebni za niskonaponsku elektroenergetsku mrežu načelno su osigurani u karakterističnim poprečnim presjecima prometnica.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog distributera.

Planom su u svim ulicama osigurani koridori za mrežu javne rasvjete. Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je uskladiti s klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija. Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog hodnika.

Planom se planira:

- premještanje postojećeg magistralnog parovoda i njegovo ukopavanje duž produžene Ulice Ivice Lovinčića,

- gradnja novog voda parovoda u produžetku Ulice M. Ivekovića do produžetka Ulice M. Getaldića i dalje tom ulicom.

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 23.

Unutar obuhvata Plana u svim planiranim ulicama predviđen je smještaj vodoopskrbnih cjevovoda u skladu s potrebama korisnika prostora i gradnjom novih sadržaja.

Vodovodna mreža će se polagati tako da minimalna visina nadsloja zemlje iznad tjemena cijevi bude minimalno 1,00 m.

Svijetli horizontalni razmak između vodoopskrbnog cjevovoda i ostalih objekata komunalne infrastrukture ne smije biti veći od 1,50 m, a od drvoreda, zgrada i ostalih objekata 2,50 m.

Svijetli vertikalni razmak vodovodnih cijevi i ostalih instalacija na mjestima njihovih križanja ne smije biti manji od 0,50 m.

Križanje vodovodne cijevi s kanalizacijom u principu treba rješavati tako da vodovodna cijev bude iznad kanalizacijske cijevi.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na razmaku od 80 m.

U dijelu vodozaštitnog područja vodocrpilišta "Žitnjak I. i II." (III. zona zaštite) potrebno je provoditi mjere zaštite u skladu s posebnom odlukom.

Na području obuhvata Plana planirana je gradnja cjelovitog kanalizacijskog sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda.

Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.

Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta predviđa se u javnu kanalizaciju slivnicima s taložnicama.

Reviziona okna potrebno je smjestiti, u pravilu, u sredinu vozne trake.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 24.

Planom se utvrđuju dvije javne zelene površine - javni park (planska oznaka Z1) koje su prikazane na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mjerilu.

Obje parkovne površine iz prethodnog stavka će se oblikovati kao parkovi gradske četvrti, te ih je potrebno hortikulturno urediti i opremiti odgovarajućom urbanom opremom prema potrebama stanovnika (klupe, javna rasvjeta, koševi za smeće, oprema za igru djece i slično). U sklopu parka moguće je uređenje dječjeg igrališta.

U parkovima iz stavka 1. ovog članka je moguće graditi manje građevine u funkciji korištenja parka (uređenje putova i biciklističkih staza, odmorišta, rekreacijskih površina i postava parkovne opreme, izgradnja fontana i dječjih igrališta) u skladu s odredbama GUP-a.

Planom je propisano da prirodni hortikulturno uređen teren mora iznositi najmanje 20% površine katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru, izuzevši zahvate u prostoru broj 1. (benzinska postaja), gdje prirodni hortikulturno uređen teren mora iznositi najmanje 30% površine.

Hortikulturno uređene površine uz pojedine zahvate u prostoru će prvenstveno služiti za potrebe stanovnika pojedinih visokih stambenih zgrada. U sklopu ovih zelenih površina također je moguće uređenje manjih dječjih igrališta ili postava druge urbane opreme (klupe, uređenje odmorišta i slično).

Na javnim zelenim površinama u blizini školskih i predškolskih ustanova ne smiju se saditi alergogene biljke, tj. vrste raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na dišne organe djece.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 25.

Na području obuhvata Plana ne postoje zaštićeni dijelovi prirode niti nepokretna kulturna dobra, te sukladno tome nema posebnih uvjeta sa stajališta zaštite i očuvanja prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 26.

Planom je planirano:

- odlaganje komunalnog otpada uz javne zelene i prometne površine košarama za smeće i kontejnerima na način koji ne nagrđuje okoliš,

- odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada (npr. papir, staklo, metali, plastika i slično) tipiziranim posudama, odnosno spremnicima postavljenim na javnim površinama.

Spremnici se postavljaju na javnim površinama u skladu s uvjetima nadležne službe. Do spremnika je potrebno omogućiti nesmetan pristup posebnom vozilu.

Na području obuhvata Plana predviđen je smještaj reciklažnog dvorišta površine do 200 m² u sklopu zahvata u prostoru broj 15.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ I OSTALE MJERE ZAŠTITE

9.1. Mjere zaštite okoliša

Članak 27.

U cilju zaštite okoliša postojećih i planiranih zona utvrđene su mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

U dijelu vodozaštitnog područja vodocrpilišta "Žitnjak I. i II." (III. zona zaštite) potrebno je provoditi mjere i režime zaštite od mogućeg zagađivanja u skladu s posebnom Odlukom:

- gradnja nepropusne kanalizacije koja se tijekom uporabe sustavno kontrolira u pogledu vodonepropusnosti,

- korištenje plinom kao energentom ili centralnim toplinskim sustavom (CTS) kao energijom za zagrijavanje prostora,

- utvrđivanje namjena prostora koje nepovoljno utječu na kvalitetu podzemnih voda,

- provođenje zaštitnih mjera aktivne i pasivne zaštite u cilju održavanja i poboljšanja kvalitete podzemnih voda,

- zadržavanje postojećih građevina i sadržaja na vodozaštitnom području uz provedbu aktivnih i pasivnih mjera zaštite podzemnih voda.

Zaštita zraka od zagađenja prometom kao i zaštita od buke nastale prometom motornih vozila osigurava se sadnjom zelenog pojasa visokog, grmolikog i niskog zelenila koje sprečava penetraciju štetnih tvari i širenje buke.

Najviše dopuštene razine imisije buke propisane su posebnim propisom.

9.2. Mjere zaštite od požara

Članak 28.

Dovoljne količine vode za gašenje požara potrebno je osigurati odgovarajućim dimenzioniranjem planirane i rekonstrukcijom postojeće javne vodovodne mreže s mrežom vanjskih hidranata u skladu s važećim propisima. Vanjske (ulične) hidrante potrebno je projektirati i izvoditi kao nadzemne.

Vatrogasni pristupi osigurani su po svim javnim prometnim površinama, a dodatni vatrogasni pristupi i površine za rad vatrogasne tehnike mogu se uređivati temeljem lokacijskih dozvola u skladu s posebnim propisima.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina u skladu s posebnim propisima.

Potrebno je primjenjivati minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih niskotlačnih i visokotlačnih plinovoda koji će se projektirati i graditi u području obuhvata Plana ili u njegovom kontaktnom području.

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor preko kojeg se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

10. MJERE ZAŠTITE I SKLANJANJA

Članak 29.

Mjere zaštite od prirodnih i civilizacijskih katastrofa temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe propisanim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja.

Na području obuhvata Plana predviđena je provedba mjera zaštite pučanstva od prirodnih i civilizacijskih katastrofa u skladu s odredbama posebnih propisa koje uređuju ovo područje.

Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite:

- za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa,

- sva skloništa moraju biti projektirana, izvedena i opremljena u skladu s posebnim propisom,

- kućna skloništa i skloništa za stambeni blok planirati u sklopu pojedinih zahvata u prostoru i to u sklopu građevina (kao najniže etaže) ili u sklopu zelenih površina u javnom korištenju u pojedinim zahvatima u prostoru,

- javna skloništa moguće je planirati u sklopu javnih zelenih površina,

- sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

Broj mjesta u skloništima treba odrediti prema vrsti:

- za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok - prema veličini građevine, odnosno skupine građevina u sklopu pojedinih zahvata u prostoru, računajući da se na 50 m² BRP-a osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika,

- za javna skloništa - prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano sklonište. Polumjer gravitacije takvih skloništa iznosi 250 metara, odnosno 5 minuta vremenske dostupnosti.

Mirnodopska namjena skloništa mora respektirati funkcionalnost skloništa i omogućiti redovito održavanje skloništa, te ne smije u znatnijoj mjeri umanjiti kapacitet skloništa, te sprečavati ili usporavati pristup u sklonište.

Ukoliko sklonište svojom površinom dijelom izlazi izvan zona predviđenih za gradnju građevina, iznad skloništa može se urediti parkovna površina s nadslojem zemlje minimalne debljine 1,5 m, kako bi se ona mogla ozeleniti i uklopiti u hortikulturno rješenje šireg područja.

11. MJERE PROVEDBE PLANA

11.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja i urbanističko - arhitektonskih natječaja

Članak 30.

Na prostoru obuhvata Plana nije propisana obaveza izrade detaljnih planova uređenja.

Članak 31.

Na prostoru obuhvata Plana propisuje se obveza provođenja arhitektonskog natječaja za zahvat u prostoru broj 11.