Odluka o donošenju Generalnoga urbanističkog plana Grada Zagreba

ODLUKU

o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba

Članak 1.

Donosi se Generalni urbanistički plan grada Zagreba (u nastavku teksta: Generalni urbanistički plan), što ga je izradio Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša 2003. godine.

Članak 2.

Generalnim urbanističkim planom se, u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornim planom Grada Zagreba, utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjena površina, s prijedlogom uvjeta i mjera njihova uređenja.

Generalni urbanistički plan sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređivanje i zaštitu okoliša, područja s posebnim i drugim obilježjima, te druge elemente važne za grad Zagreb.

POLAZIŠTA I CILJEVI

Članak 3.

Područje Grada Zagreba razvijat će se i obnavljati usporedno i u međuzavisnosti s uravnoteženim i ravnomjernim razvojem Republike Hrvatske, područjem regije i područjem što ga obuhvaća Grad Zagreb kao glavni grad Republike Hrvatske. U sveukupnom razvoju Grada Zagreba razvijat će se i obnavljati i njegov urbani dio.

Cilj prostornog uređenja grada Zagreba je urbana obnova i konsolidacija njegova urbanog područja što će se poticati sljedećim planskim mjerama:

- dopunjavanjem (pogušćivanjem) izgrađenog područja;

- rehabilitacijom izgrađenoga urbanog tkiva;

- očuvanjem i uređenjem neizgrađenih površina,

- poboljšanjem urbane mreže i komunikacijskih sustava, posebice javnog prometa;

- unapređivanjem sustava urbanog uređenja, gospodarenja gradskim prostorom i ukupne urbane reprodukcije grada i to posebno planskim otkupom i uređenjem zemljišta za potrebe stanovanja i ostale gradske funkcije, te planskim otkupom zemljišta uz važne gradske poteze:

· gradske autoputeve i važnije gradske ulice;

· prigradsku željeznicu;

· poteze uz Savu;

· uz značajne građevine koje se grade iz proračuna;

- očuvanjem povijesnih i prirodnih vrijednosti, te sustavnim evidentiranjem i sanacijom ugroženih vrijednosti povijesne jezgre i drugih nositelja povijesnog identiteta grada, reljefne raznolikosti, šuma i park-šuma.

Članak 4.

Generalni urbanistički plan donosi se za dio područja Grada Zagreba utvrđen Prostornim planom Grada Zagreba i obuhvaća njegovo uže gradsko područje između medvedničke šume i zagrebačke obilaznice, sa oko 220 km², uključujući i njegovo povijesno središte.

Granice Generalnoga urbanističkog plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 5. točke B ove odluke.

Članak 5.

Plan sadržan u elaboratu Generalni urbanistički plan grada Zagreba sastoji se od:

A Tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom "Generalni urbanistički plan grada Zagreba",

B Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:5000 i to:

1) KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA

2) MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3) PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3a) Promet

3b) Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

3c) Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom

4) UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

4a) Urbana pravila

4b) Procedure urbano - prostornog uređenja

4c) Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode

4d) Nepokretna kulturna dobra

Generalni urbanistički plan iz stavka 1. točaka A i B ovoga članka, ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

Elaborati:

- GENERALNI URBANISTIČKI PLAN - KONZERVATORSKA PODLOGA - Opći i posebni uvjeti zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara, Knjiga 1. i mapa, ZAŠTIĆENI I EVIDENTIRANI DIJELOVI PRIRODE S MJERAMA ZAŠTITE I UREĐENJA, Knjiga 2., Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode;

- NOVI RETKOVEC - PROPOZICIJE ZA GRADNJU I UREĐENJE PROSTORA, Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, siječanj 1999.;

- Grafički prikaz: PLAN ZONA UGROŽENOSTI GRADA ZAGREBA, 1:25000, Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, prilog su Generalnom urbanističkom planu grada Zagreba.

Članak 6.

U smislu ove odluke, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

1. balkoni, lođe, istaci i sl. - dijelovi građevine u višim etažama, konzolno izbačeni izvan građevnog pravca prizemlja;

- balkoni su otvoreni dijelovi građevine;

- lođe su otvoreni natkriveni dijelovi građevine;

- istaci su zatvoreni dijelovi građevine izvan građevnog pravca;

2. blok - dio gradskog prostora definiran sa svih strana uličnom mrežom ili drugom javnom gradskom površinom (trg, park, javno zelenilo i sl.);

3. bruto razvijena površina (BRP) - ukupna površina zatvorenih prostora svih etaža svih građevina na građevnoj čestici, uključujući i podrum (i u slučaju kada nije potpuno zatvoren) i potkrovlje; u BRP se uključuje površina potkrovlja visine više od 2,0 m od podne konstrukcije potkrovlja;

4. etaža - oznaka bilo kojega kata građevine, uključujući i prizemlje (ali ne i podrum i potkrovlje); maksimalna visina etaže za obračun visine građevine, mjerena od poda do poda, iznosi:

- za stambene etaže do 3,5 m,

- za poslovne etaže (uredi) do 4,0 m,

- iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila, maksimalna visina etaže prizemlja iznosi do 4,5 m.

Etaže građevine mogu biti i više od navedenih, ukoliko to zahtijeva namjena građevine, ali visina građevina ne može prijeći maksimum određen urbanim pravilom. Broj etaža na kosom terenu određuje se na nepovoljnijoj strani;

5. Generalni urbanistički plan grada Zagreba (GUP grada Zagreba) - prostorni plan koji se, u skladu sa zakonom, donosi za građevno područje naselja grad Zagreb (dio) granice kojega su određene Prostornim planom Grada Zagreba;

6. grad Zagreb - označava naselje Zagreb sa statusom grada;

7. Grad Zagreb - označava Zagreb, teritorijalnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave s položajem županije;

8. gradski projekt - složene aktivnosti u uređenju prostora osobitog interesa za Grad, u kojima se Grad javlja kao sudionik u realizaciji bilo da je vlasnik zemljišta bilo da je već uložio ili će tek ulagati u novu gradsku infrastrukturu ili, općenito, u neku novu gradsku kvalitetu;

9. građevna čestica - čestica određena za gradnju građevina;

10. individualna gradnja - gradnja individualnih građevina;

11. individualna građevina - građevina visine do dvije etaže, s mogućnošću gradnje podruma i potkrovlja;

12. interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu;

13. izgrađenost građevne čestice - odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice izražen u postocima;

14. izvorni urbanistički planovi - planovi prema kojima se gradilo naselje;

15. koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_i) - odnos bruto razvijene površine i površine građevne čestice, osim kad je urbanim pravilima određeno da se k_i izračunava s omjerom BRP-a samo nadzemnih etaža;

16. konsolidirano područje - područje s dovoljno razvijenom mrežom ulica, mrežom drugih javnih površina i prepoznatljivom fizičkom strukturom; prostor se uređuje sa ciljem dopune i unapređivanja stanja, nova gradnja i uređenje (izgrađenog i neizgrađenog) se interpolira;

17. koridor ulice - površina između regulacijskih linija ulice - "građevna čestica ulice";

18. krovna kućica - dio krovne konstrukcije u potkrovlju iznad ravnine krovne plohe; ukupna dužina krovnih kućica može biti do trećine dužine pripadajućeg pročelja građevine;

19. lokalni uvjeti - su temeljna polazišta za izradu detaljnijih prostornih planova i urbanističko - tehničkih uvjeta za zahvat u prostoru, a sadrže elemente stanja i prostornih mogućnosti, npr.:

-reljef, voda, zelenilo;

-posebno vrijedni dijelovi prirodnog nasljeđa i kulturno-povijesnih građevina i cjelina;

-karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

-ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine građevine;

-trgovi, ulice i druge javne površine;

-veličina i izgrađenost građevnih čestica, način gradnje te visina i površina postojećih građevina;

-opremljenost komunalnom i prometnom infrastrukturom;

-komunalna oprema;

-druge posebnosti i vrijednosti.

Najmanji prostorni obuhvat za koji se utvrđuju lokalni uvjeti je ulični potez ili dio uličnog poteza koji čini prostornu cjelinu ili urbani blok - zonu omeđenu javnom površinom, ako je urbanim pravilima određena transformacija prostora.

Lokalne uvjete i prostorni obuhvat za koji se oni definiraju određuje Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, u suradnji s upravnim tijelom nadležnim za prostorno uređenje;

20. mješovita gradnja - gradnja visokih, niskih i individualnih građevina;

21. nadstrešnica - građevina koja natkriva prostor (iznimno zatvorena s jedne strane kada se postavlja uz glavnu, pomoćnu građevinu, potporni zid ili među susjedne građevne čestice);

22. niska gradnja - gradnja niskih građevina;

23. niska građevina - građevina visine tri etaže, s mogućnošću gradnje podruma i potkrovlja;

24. niskokonsolidirano područje - područje na kojem ne postoji ni ulična mreža niti mreža drugih javnih površina ili je postojeća mreža toliko deficitarna da nije moguća gradnja bez planiranja novih ulica i drugih pratećih javnih površina; urbana područja u koja se unosi promjena koja bitno mijenja karakter područja (morfologiju, aktivnost-namjenu, intenzitete - urbanitet);

25. niz - građevna cjelina od najmanje triju međusobno prislonjenih građevina približno jednakih gabarita i oblikovanja, gradnja, rekonstrukcija, dogradnja ili nadogradnja koje uvjetuje cjelovito rješenje građevne cjeline;

26. paviljon - građevina koja natkriva prostor u funkciji javnog korištenja neizgrađenih površina (Z, Z1, Z2);

27. podrum - dio građevine što je s najmanje jednom polovicom volumena ukopan u uređeni teren; na ravnom terenu kota poda prizemlja može biti udaljena najviše 120 cm od kote uređenog terena;

na kosom terenu u podsljemenskom području građevina može imati samo jedan podrum visine do 3,0 m (mjereno od poda do poda), osim građevina javne namjene; iznimno, ako geomehanički izvještaj za gradnju građevine ne zahtijeva još jedan podrum na dijelu građevine (u tom slučaju drugi podrum mora biti tehnički podrum bez namjene, po mogućnosti potpuno ukopan i ne uračunava se u BRP);

28. poluugrađena građevina - građevina kojoj se jedna strana nalazi na međi građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

29. pomoćna građevina - građevina koja namjenom upotpunjuje nisku i individualnu građevinu (prostori za rad, garaže, spremišta ogrjeva i druge pomoćne prostorije što služe za redovnu uporabu građevine); visina najviše jedna etaža (do 3,0 m, osim ako urbanim pravilima nije drugačije određeno), uz mogućnost gradnje podruma i krovišta bez nadozida;

30. postojeća građevina - građevina sagrađena na temelju odobrenja za građenje, odnosno građevina koja ima legalan status na temelju posebnoga materijalnog propisa;

31. postojeća katastarska čestica - čestica evidentirana katastarskim planom;

32. potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad stropne konstrukcije posljednje etaže građevine; najveći gabarit potkrovlja oblikovanog kosim krovom određen je visinom nadozida 90 cm, mjereno u ravnini pročelja građevine, nagibom krova 35^o, mjereno u visini nadozida;

- potkrovlje oblikovano ravnim krovom, krovom nagiba do 10%, bačvastim krovom ili mješovitim krovom može imati najviše 75% površine karakteristične etaže i uvučeno je pretežito s ulične strane;

- u potkrovlju se može planirati samo korisni prostor u jednoj razini, uz mogućnost gradnje galerije;

tavan - dio građevine isključivo ispod kosog krovišta bez nadozida, bez namjene, s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje;

33. prirodni teren - neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl.;

34. program osnovne namjene - odnosi se na sve gradnje osim stanovanja koje su regulirane posebnim propisima kao što su: škole, vrtići, vjerske građevine, zdravstvene ustanove, građevine s posebnim tehnološkim zahtjevima i sl.;

35. samostojeća građevina - građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

36. tlocrtna površina (TP) - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma i nadstrešnicu prema članku 34. ove odluke;

37. ugrađena građevina - građevina kojoj se dvije strane nalaze na međama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

38. urbana matrica - mreža javnih površina, ulica, trgova i drugih površina neophodnih za ostvarivanje drugih namjena u prostoru;

39. vijenac građevine - gornja kota stropne konstrukcije najviše etaže građevine.

40. visina građevine (h) - visina građevine od konačno zaravnatog terena do vijenca, mjereno u metrima;

41. visoka gradnja - gradnja visokih građevina;

42. visoka građevina - građevina visine četiri i više etaža, s mogućnošću gradnje podruma;

43. visokokonsolidirano područje - stabilno područje s obzirom na fizičku strukturu i aktivnosti; morfološke i programske promjene su najstrože kontrolirane (povijesno nasljeđe) ili nisu niti moguće, i bitno bi smanjile vrijednost gradske izgrađene i neizgrađene strukture; to su gradska područja koja imaju status povijesnog nasljeđa, gradska područja koncipirana po principima moderne, dovršena nova naselja, cjeloviti kompleksi jedne namjene;

44. vodno dobro - zemljište definirano Zakonom o vodama.

45. zamjenska građevina - građevina gradnji koje prethodi uklanjanje postojeće građevine na građevnoj čestici, a gradi se prema urbanim pravilima za gradnju novih građevina, osim ako urbanim pravilima nije određeno drugačije.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČENJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

Članak 7.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Generalnome urbanističkom planu su:

- temeljna obilježja prostora Zagreba i ciljevi razvoja urbane kulture i razvoja grada;

- valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine;

- održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša i unapređivanje kvalitete života;

- postojeći i planirani broj stanovnika;

- poticanje razvoja pojedinih gradskih prostornih cjelina;

- ravnomjernije povećavanje broja radnih mjesta na gradskom području;

- racionalno korištenje infrastrukturnih sustava.

1.2. Korištenje i namjena prostora

Članak 8.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu 1:5000 i to:

1. Stambena namjena (žuta) S

2. Mješovita namjena (narančasta) M

mješovita- pretežito stambena M1

mješovita - pretežito poslovna M2

3. Javna i društvena namjena (crvena) D

- upravna D1

- socijalna D2

- zdravstvena D3

- predškolska D4

- školska D5

- visoko učilište i znanost, tehnološki parkovi D6

- kulturna D7

- vjerska D8

- površine na kojima su moguće sve javne i društvene namjene D

označene su kao D (sve navedene i druge javne i društvene namjene: HTV, političke organizacije, diplomatska predstavništva, specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoliš i održivi razvoj, manje športsko- rekreacijske dvorane i sl.)

4. Gospodarska namjena (ljubičasta) G

- proizvodna namjena I

- poslovna namjena K1

- trgovački kompleksi K2

- ugostiteljsko-turistička namjena T

- površine na kojima su moguće sve gospodarske namjene G

5. Športsko - rekreacijska namjena (zelena)

- šport s gradnjom R1

- šport bez gradnje R2

6. Javne zelene površine (zelena)

- javni park Z1

- gradske park - šume Z2

- tematski park Z3

- javne gradske površine - tematske zone Z4

7. Zaštitne zelene površine (zelena) Z

8. Posebna namjena (ljubičasta) N

9. Površine infrastrukturnih sustava (bijela) IS

10. Groblje (znak)

11. Vode i vodna dobra (svijetloplava)

- površine pod vodom V1

- površine povremeno pod vodom V2

12. Površine za budući razvoj (siva) BR

13. Koridor posebnog režima potoka (svijetloplava)

14. Koridor posebnog režima dalekovoda (svijetlosiva)

Ovom je odlukom površina negradivog dijela smanjena za manje od 0,5% izgrađenog dijela građevinskog područja naselja grad Zagreb, unutar područja Parka prirode Medvednica.

Ovom je odlukom predviđena mogućnost daljnjeg razgraničenja unutar namjena iz ovoga članka izradom detaljnijih planova.

1.2.1. Stambena namjena - S

Članak 9.

Površine stambene namjene su površine na kojima su postojeće i planirane građevine stambene.

Na površinama stambene namjene mogu se graditi i uređivati prostori i za prateće sadržaje:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje najveće BRP 500 m²;

- predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice), škole;

- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (osobne usluge, vjerske zajednice, poslovni prostori - uredi, manji športsko-rekreativni sadržaji i površine i sl.);

- parkovi i dječja igrališta.

Prateći sadržaji mogu biti u sklopu stambene građevine, uz uvjet da unutar jedne stambene građevine mogu biti površine do najviše 100 m² BRP-a za individualnu i nisku gradnju, a najviše 10% BRP-a za visoku gradnju. Postojeći prateći sadržaji veći od propisanih mogu se zadržati, ali bez povećavanja.

Na zasebnoj građevnoj čestici veličine do 1,0 ha mogu biti: prodavaonice robe dnevne potrošnje, predškolske ustanove, škole, ustanove zdravstvene zaštite, domovi umirovljenika, vjerske građevine i manje komunalne građevine, igrališta, športsko-rekreacijske površine i manji parkovi.

Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, servisi, ugostiteljstvo, odnosno sadržaji koji bukom, mirisom i intenzitetom prometa ometaju stanovanje. Postojeći takvi sadržaji mogu se zadržati, bez mogućnosti širenja, s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

Na površinama stambene namjene postojeće se garaže ne mogu prenamijeniti.

1.2.2. Mješovita namjena - M

Članak 10.

Na površinama mješovite namjene moguće je graditi i uređivati prostore iz mješovite - pretežito stambene namjene - M1 i mješovite - pretežito poslovne namjene - M2.

Detaljnijim se planovima određuje pretežitost mješovite namjene - M1 ili M2.

Iznimno, na temelju gradskih programa može se detaljnijim planom odrediti zona mješovite namjene M kao zona jedne namjene i to javne i društvene, poslovne ili turističke namjene.

Mješovita - pretežito stambena namjena - M1

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene postojeće i planirane građevine pretežito su stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje.

Na tim se prostorima mogu graditi i jednonamjenske građevine (stambene, iznimno poslovne namjene).

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene, mogu se graditi i uređivati prostori za:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje;

- predškolske ustanove, škole;

- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

- tihi obrt i usluge domaćinstvima;

- političke, društvene organizacije i sadržaje kulture, vjerske zajednice;

- pošte, banke i sl.;

- posebnu namjenu;

- šport i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledališta;

- športsko - rekreacijska igrališta;

- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori - uredi i sl.);

- ugostiteljstvo;

- javne garaže;

- parkove i dječja igrališta.

Prateći sadržaji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambene građevine, a u zonama individualne i niske gradnje i u zasebnoj pomoćnoj građevini na građevnoj čestici. Površina prostora za prateće sadržaje može biti do najviše 30% BRP-a na građevnoj čestici.

Na zasebnim građevnim česticama veličine do 1,0 ha mogu se graditi građevine javne i društvene namjene (predškolske ustanove i škole, socijalne ustanove, vjerske građevine, diplomatska predstavništva), uredski prostori, ugostiteljsko-turističke namjene, hoteli, javne garaže, športsko-rekreacijske površine i igrališta, te javne i zaštitne zelene površine.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi novi trgovački centri, obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

Postojeći sadržaji iz prethodnog stavka mogu se zadržati bez mogućnosti širenja s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

Članak 11.

Mješovita - pretežito poslovna namjena - M2

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene postojeće i planirane građevine su poslovne i stambene, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada).

Na tim se površinama mogu graditi i jednonamjenske građevine (poslovne, javne i društvene, iznimno stambene namjene). Površine za pretežito poslovnu namjenu smještene su uz značajnije gradske poteze i u središnjim gradskim prostorima.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, mogu se graditi i uređivati prostori za:

- stanovanje;

- prateće sadržaje;

- javnu i društvenu namjenu;

- tržnice, manje robne kuće, hotele;

- rad;

- šport i rekreaciju;

- javne garaže;

- parkove i dječja igrališta;

- posebnu namjenu.

Iznimno, na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene mogu se graditi i benzinske postaje.

U gradskom središtu unutar zaštićene povijesne cjeline posebnim će se mjerama osigurati zaštita stanovanja.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za preradu mineralnih sirovina.

1.2.3. Javna i društvena namjena - D

Članak 12.

Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu i prateće sadržaje.

Građevine za javnu i društvenu namjenu su:

- upravne D1

- socijalne (umirovljenički, đački, studentski domovi) D2

- zdravstvene D3

- predškolske D4

- školske D5

- za visoko učilište i znanost, tehnološki parkovi D6

- za kulturu D7

- vjerske (crkve i samostani) D8

- površine na kojima su moguće sve javne i društvene namjene D

označene su kao D (sve navedene i druge javne i društvene namjene: HTV, političke organizacije, diplomatska predstavništva, specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoliš i održivi razvoj, manje športsko - rekreacijske dvorane i sl.)

U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama.

Iznimno, unutar površina javne i društvene namjene, mogu se graditi hoteli i na zasebnim građevnim česticama kao prateći sadržaji upravnoj, zdravstvenoj i vjerskoj namjeni, te visokim učilištima.

Na površinama i građevnim česticama za javnu i društvenu namjenu moguće je uređenje parkova i dječjih igrališta, a ne mogu se graditi stambene i poslovne građevine.

1.2.4. Gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, trgovački kompleksi i ugostiteljsko - turistička) - G

Članak 13.

Površine gospodarske namjene određene su za:

- proizvodnu namjenu I

- poslovnu namjenu K1

- trgovačke komplekse 2

- ugostiteljsko-turističku namjenu T

- površine na kojima su moguće sve gospodarske namjene G

Na površinama proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene, te na površinama za trgovačke komplekse, smještaju se gospodarski sadržaji koji ne smetaju gradskom okolišu.

Proizvodna namjena - I su industrijski, obrtnički, zanatski, gospodarski pogoni svih vrsta, skladišni prostori, poslovne, upravne, uredske i trgovačke građevine.

Poslovna namjena - K1 su poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, gradske robne kuće, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoliš, komunalno-servisni i prateći skladišni prostori, poslovni hoteli.

Na površinama proizvodne namjene (I) i poslovne namjene (K1) mogu se graditi i:

- prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine;

- ugostiteljske građevine i građevine za zabavu;

- prometne građevine, javne garaže, športske površine i rasadnici;

- uredski prostori, istraživački centri i građevine javne i društvene namjene i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu;

- građevine za malo poduzetništvo;

- benzinske postaje.

Iznimno, na prostorima određenima za malo poduzetništvo moguće je graditi najviše jedan stan na jednoj građevinskoj čestici, isključivo u sklopu poslovne građevine.

Trgovački kompleksi - K2 su veliki trgovački centri i veliki trgovački pogoni koji bitno utječu na urbanistički razvoj svojom vrstom, položajem i opsegom.

Na površinama trgovačkih kompleksa (K2) mogu se graditi i sve građevine poslovne namjene (K1).

Ugostiteljsko-turistička namjena - T su hoteli, izletišta, moteli, ugostiteljske i športske građevine i sl.

1.2.5. Športsko-rekreacijska namjena - R

Članak 14.

Športsko - rekreacijska namjena sadrži površine za šport i rekreaciju.

Ovisno o položaju u gradu i vrsti športa i rekreacije, površine se dijele na one na kojima je moguća gradnja športskih građevina (oznaka R1) i one na kojima je moguće samo uređenje otvorenih površina za šport i rekreaciju (oznaka R2).

Športsko-rekreacijska namjena - šport s gradnjom - R1

Na tim se površinama mogu graditi športske dvorane i stadioni i druge zatvorene i otvorene športske građevine, s gledalištem ili bez gledališta, te drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama. Najveća ukupna površina prostora koji upotpunjuju osnovnu namjenu iznosi 30% ukupno izgrađenog BRP-a osnovne namjene, osim za stadione, gdje udio može biti i veći.

Športsko - rekreacijska namjena - šport bez gradnje - R2

Na tim se površinama mogu uređivati samo otvorena igrališta te manji prateći prostori. Moguća je gradnja građevina što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji), ukupnoga BRP-a do 150 m²/ha cjelovite uređene športsko-rekreacijske površine građevne čestice.

Prateći se sadržaji mogu graditi istodobno ili nakon uređenja otvorenih športsko-rekreacijskih igrališta.

1.2.6. Javne zelene površine

Članak 15.

Javni park - Z1 je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.

Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina, pa se parkovi tipološki dijele na gradske parkove, parkove četvrti ili susjedstva, trgove i skverove, edukativne i znanstvene parkove, povijesne parkove i sl.

Tipološki oblik parka određuje način i razinu opremljenosti sadržajima, građevinama i drugom opremom, što se određuje urbanim pravilima ove odluke.

Gradnja građevina, sadržaja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini, a određena je urbanim pravilima ove odluke.

Gradske park - šume - Z2 su šume posebne namjene funkcionalno oblikovne karakteristike kojih su određene njihovim prirodnim obilježjima. Gradske park - šume mogu se oblikovati kao parkovne površine, a gospodarenjem se zadržava njihova izvorna struktura šume, uz mogućnost opremanja samo onim sadržajima koji će od opće korisnih funkcija šume imati naglašeniju rekreativnu funkciju. Površinu park - šume koja će se uređivati i razinu opremanja određuju tijela nadležna za upravljanje šumama i za zaštitu posebno vrijednih i zaštićenih dijelova prirode na gradskom području. Moguće intervencije na prostoru gradskih park - šuma određene su urbanim pravilima ove odluke.

Tematski park - Z3 je prostor čije su oblikovne karakteristike zadane sadržajem (temom) te nema nužno naglašenu vegetacijsku (hortikulturnu) komponentu. Sadržajna struktura tematskog parka, opremljenost građevinama i opremom te drugi uvjeti realizacije parka određeni su urbanim pravilima ove odluke ili će se odrediti detaljnijim planovima.

Javne gradske površine - tematske zone - Z4 su površine niskog intenziteta izgrađenosti koje se planiraju kao:

- novi parkovi i trgovi između željezničke pruge i rijeke Save;

- neizgrađeni koridori gradskih infrastruktura (potoka, gradskih ulica, željeznice).

U tematskim zonama mogu se graditi građevine za:

- znanost, kulturu i rekreaciju;

- ugostiteljstvo;

- vjerske sadržaje.

U zonama javnih zelenih površina mogu se zadržati, rekonstruirati i obnavljati stambene i gospodarske te druge građevine kad su zaštićene kao spomenici kulture ili su ovom odlukom utvrđene kao osobito vrijedne. Zahvati na takvim građevinama mogući su isključivo u skladu s propozicijama nadležne službe zaštite.

1.2.7. Zaštitne zelene površine - Z

Članak 16.

Zaštitne zelene površine oblikovane su radi potrebe zaštite okoliša (nestabilne padine, erozija, voda, potočne doline, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i druge zaštitne zone).

Na površinama zaštitnog zelenila, osim unutar Parka prirode Medvednica, mogu se oblikovati rasadnici.

Iznimno, unutar zaštitnih zelenih površina mogu se graditi i manje građevine javne i društvene, ugostiteljske i stambene namjene, klijeti i groblje kućnih ljubimaca kada je to određeno urbanim pravilima ove odluke.

Mjere očuvanja i zaštite, te funkcionalno-oblikovne karakteristike krajobraznih površina, i moguće intervencije određene su urbanim pravilima ove odluke.

U zonama zaštitnih zelenih površina mogu se zadržati, rekonstruirati i obnavljati stambene i gospodarske, te druge građevine kad su zaštićene kao spomenici kulture ili su ovom odlukom utvrđene kao osobito vrijedne. Zahvati na takvim građevinama mogući su isključivo u skladu s propozicijama nadležne službe zaštite.

1.2.8. Posebna namjena - N

Članak 17.

Površine posebne namjene određene su za potrebe Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i uređuju se prema posebnim propisima.

1.2.9. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 18.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama, te linijske i površinske građevine za promet.

Na površinama predviđenima za gradnju komunalnih građevina i uređaja i građevina infrastrukture na posebnim prostorima grade se:

- uređaji za pročišćavanje otpadnih voda;

- spremnici za vodu;

- uređaji za kanalizaciju;

- trafostanice 380/110 kV, 220/110 kV i 110/xkV;

- toplane i elektrane;

- primopredajne mjerno-redukcijske plinske stanice, skladišta plina, plinske redukcijske stanice, plinske regulatorske stanice, te ispostave za dežurne službe;

- komutacijske građevine;

- crpilišta voda;

- građevine za predobradu i obradu otpada;

- građevine za druge komunalne i slične djelatnosti.

Na površinama predviđenima za linijske, površinske i druge infrastrukturne prometne građevine grade se i uređuju:

- ulična mreža i trgovi;

- mostovi:

- parkirališta i garaže;

- tramvajska mreža;

- tramvajske i autobusne stanice i terminali s pratećim sadržajima;

- željeznička mreža, građevine i prateći sadržaji, uključivo lokoteretni i kontejnerski kolodvor;

- mreža biciklističkih staza i traka;

- pješačke zone, putovi i sl.;

- benzinske postaje s pratećim sadržajima;

- autobusni kolodvori s pratećim sadržajima;

- spremišta autobusa i tramvaja;

- stanice žičare s pratećim sadržajima;

- javne gradske površine - tematske zone.

Iznimno, i na zasebnim građevnim česticama, mogu se graditi i poslovne građevine (uredske i prateće) u vezi s obavljanjem osnovne djelatnosti.

Na površinama iz ovoga članka ne mogu se graditi stambene građevine.

1.2.10. Groblje

Članak 19.

Groblja su površine na kojima se, osim uređenja ukopnih mjesta, mogu graditi prateći sadržaji koji služe osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvačnice i sl.).

Postojeća gradska groblja su Mirogoj s Gajem urni, Miroševec, Šestine, Granešina, Čučerje, Remete, Markuševec, Gračani, Resnik, Stenjevec, Gornje Vrapče, Sveta Klara i Jakuševec.

Postojeća manja groblja mogu se povećati u okviru lokalnih potreba i prostornih mogućnosti.

Uređenje novih groblja predviđa se na području Završja, zapadno od Mirogoja i istočno od Miroševca.

1.2.11. Vode i vodna dobra

Članak 20.

Površine pod vodom - V1 su površine rijeke Save, stajaćih voda, potoka i akumulacija na potocima Medvednice, a održavat će se i uređivati održavanjem režima i propisane kvalitete voda.

Na tekućim i stajaćim vodama i u njihovom neposrednom okolišu treba očuvati postojeće biljne i životinjske vrste.

Potoci se uređuju, pretežito, otvorenog korita, a potoci na osobito vrijednim područjima uređuju se pejsažno.

Površine povremeno pod vodom - V2 obuhvaćaju odteretni kanal “Odra”, uređene i neuređene inundacije rijeke Save, retencije na potocima Medvednice, kanale uz rijeku Savu i druge površine koje čine vodno dobro.

Te se površine mogu koristiti kao parkovne površine i površine za šport i rekreaciju bez gradnje (R2). Iznimno, u prostoru vodnog dobra, a izvan granica stogodišnjega vodnog vala i retencije, mogu se graditi građevine u funkciji osnovne namjene iz ovoga članka.

1.2.12. Površine za budući razvoj - BR

Članak 21.

Površine za budući razvoj su površine rezervirane za buduće razvojne gradske programe.

Namjena i način gradnje na površinama za budući razvoj, što su utvrđene Generalnim urbanističkim planom, odredit će se detaljnijim planovima.

Članak 22.

Na površinama svih namjena što su utvrđene Generalnim urbanističkim planom mogu se graditi ulice, trgovi, dječja igrališta i komunalna infrastrukturna mreža.

1.3. Razgraničenja namjena površina

Članak 23.

Ako se katastarska čestica svojim većim dijelom nalazi na površini na kojoj je gradnja dopuštena, te ima neposredan pristup s javne prometne površine, može se osnovati građevna čestica iz dijela katastarske čestice koji se nalazi na površini na kojoj je gradnja dopuštena i dijela katastarske čestice koji se nalazi na površini na kojoj gradnja nije dopuštena, do veličine najmanje građevne čestice propisane urbanim pravilima. U tom se slučaju propozicije za gradnju određuju u skladu s urbanim pravilima i odnose se na cijelu građevnu česticu.

Isto pravilo vrijedi kad se građevna čestica osniva od više građevnih čestica ili njihovih dijelova.

Građevina na tako osnovanoj građevnoj čestici smjestit će se na dijelu građevne čestice koji se nalazi na površini na kojoj je gradnja dopuštena.

Ako se postojeća katastarska čestica većim dijelom, koji je dostatan za osnivanje građevne čestice propisane urbanim pravilima, nalazi na površini na kojoj je gradnja dopuštena može se zadržati kao građevna čestica. U tom se slučaju propozicije za gradnju određene urbanim pravilima ove odluke odnose na dio građevne čestice koji se nalazi na površini na kojoj je gradnja dopuštena.

Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena površina, granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim planovima ili urbanističko - tehničkim uvjetima određenima za zahvat u prostoru. U razgraničenju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora te ne smiju ići na štetu javnog prostora.

Detaljnim razgraničenjem pojedinih namjena površina ne može se osnovati građevna čestica iza građevne čestice uz ulicu (drugi red gradnje).

Detaljno razgraničenje između površina različitih namjena obavlja se uz suglasnost Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

2. UVJETI UREĐENJA PROSTORA ZA GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I GRAD ZAGREB

Članak 24.

Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Grad Zagreb - prometne, energetske, vodne, proizvodne, športske, građevine za gospodarenje otpadom, nepokretna kulturna dobra, građevine javne i društvene namjene i građevine posebne namjene grade se, dograđuju, nadograđuju i rekonstruiraju u skladu s namjenom prostora, posebnim propisima i urbanim pravilima ove odluke.

Građevine od važnosti za Državu i Grad Zagreb moguće je smjestiti na površinama mješovite, javne i društvene, gospodarske, športsko-rekreacijske i posebne namjene, na površinama infrastrukturnih sustava, na javnim gradskim površinama - tematskim zonama, unutar vodnog dobra, na površinama za budući razvoj i, iznimno, na javnim i zaštitnim zelenim površinama.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 25.

Građevine gospodarskih djelatnosti mogu se smjestiti na površinama gospodarske namjene - G, proizvodne namjene - I, poslovne namjene - K1, trgovačkih kompleksa - K2, turističko-ugostiteljske namjene - T, mješovite - pretežito poslovne namjene - M2 i mješovite - pretežito stambene namjene - M1.

Smještaj građevina, odabir djelatnosti i tehnologija uskladit će se s mjerama zaštite okoliša, s tim da su dopuštene samo djelatnosti obzirne prema okolišu koje nisu energetski zahtjevne i prometno su primjerene, zasnovane na modernim i novim tehnologijama, te imaju obilježja tradicionalne zagrebačke proizvodnje i usluga.

Na površinama mješovite - pretežito stambene -M1 i mješovite - pretežito poslovne namjene - M2 ne mogu se smjestiti građevine i uređivati prostori koji zbog buke, prašine, mirisa, neprimjerenoga radnog vremena, intenzivnog prometa roba i vozila ometaju stanovanje.

Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti određeni su u urbanim pravilima ove odluke i na kartografskim prikazima 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 2. MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - 4a Urbana pravila.

4. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 26.

U Generalnom su urbanističkom planu osigurani prostorni uvjeti smještaja i razvoja sustava društvenih djelatnosti: predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, visokih učilišta, znanstvenih institucija, građevina kulture i športa, zdravstvenih i socijalnih ustanova, vjerskih građevina i drugih građevina javnog interesa.

Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.

Građevine društvenih djelatnosti mogu se smjestiti na površinama javne i društvene, stambene, mješovite - pretežito stambene, mješovite - pretežito poslovne, gospodarske i športsko-rekreacijske namjene, te na javnim gradskim površinama - tematskim zonama i na javnim i zaštitnim zelenim površinama.

Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti određeni su urbanim pravilima ove odluke i na kartografskim prikazima - 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 2. MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - 4a Urbana pravila.

4.1. Predškolske ustanove, osnovne i srednje škole

Članak 27.

Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići), osnovne i srednje škole planiraju se tako da pokriju potrebe određenog područja i da se stvore najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu, a prema mreži, za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.

Potrebe za predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama određuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u odnosu na broj stanovnika.

Prigodom gradnje predškolskih ustanova primjenjuju se sljedeći normativi:

- broj djece predškolske dobi određuje se sa 8% broja stanovnika, s tim da je obuhvat predškolskim ustanovama 76%;

- veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura, u pravilu, 15 - 40 m² građevinskog zemljišta po djetetu, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

Prigodom gradnje osnovnih škola primjenjuju se sljedeći normativi:

- broj djece školske dobi određuje se sa 10% broja stanovnika;

- broj učionica određuje se tako da jedna učionica dolazi na 30 učenika;

- veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura 30-50 m² po učeniku, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

Normativi za gradnju osnovnih škola primjenjuju se imajući u vidu da se nastava organizira u dvjema smjenama.

Prigodom gradnje srednjih škola primjenjuju se sljedeći normativi:

- prostorni kapacitet srednjoškolske građevine određuje se najviše za 1200 učenika;

- broj učionica određuje se tako da jedna učionica dolazi na 30 učenika;

- veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura 20 - 40 m² po učeniku, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

Prigodom određivanja lokacija za predškolske ustanove, osnovne i srednje škole mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza i njihova sigurnost. Pješački put djeteta/đaka od stanovanja do predškolske ustanove/škole ne smije biti prekidan jakim prometnicama. Građevina mora biti planirana na kvalitetnom terenu.

4.2. Visoka učilišta, znanstvene institucije, građevine za kulturu i šport

Članak 28.

Razvoj i širenje visokih učilišta u Zagrebu temeljit će se na postojećoj situaciji i dugoročno utvrđenim potrebama pojedinih znanosti i ustanova u skladu s njihovim razvojem i potrebama stanovništva.

Znanstvene institucije i građevine za kulturu i šport gradit će se prema potrebama i na lokacijama usklađenima s planom korištenja i namjene prostora, odnosno u skladu s mrežom tih građevina.

4.3. Zdravstvena i socijalna skrb

Članak 29.

Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima, a gradnja novih odredit će se prema potrebama, u skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklađenima s planom korištenja i namjene prostora.

4.4. Vjerske građevine

Članak 30.

Postojeće vjerske građevine proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima, a nove graditi prema potrebama i na lokacijama u skladu s planom korištenja i namjene prostora.

Manje kapelice, križevi i sl. mogu se graditi i na neizgrađenim zelenim površinama, predviđenima planom korištenja i namjene prostora.

4.5. Drugi sadržaji društvenog interesa

Članak 31.

Drugi sadržaji društvenog interesa (uprava, pravosuđe, udruge građana, političke stranke, diplomatska predstavništva, HTV), planiraju se prema potrebama i u skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklađenima s planom korištenja i namjene prostora.

Spomenici, spomen - obilježja i sl. mogu se graditi i na zelenim površinama.

5. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

5.1. Uvjeti gradnje stambenih građevina

Članak 32.

Stanovanje, kao osnovna gradska namjena, predviđa se u zonama stambene - S, mješovite - M, mješovite - pretežito stambene - M1 i mješovite - pretežito poslovne namjene - M2, dok je u nekim zonama drugih namjena stanovanje zastupljeno iznimno kao prateći sadržaj.

Stambene građevine planiraju se kao visoke, niske i individualne.

Visoka stambena građevina: visine od četiri do devet etaža; pojedinačna nova građevina mora biti usklađena s karakterističnom kvalitetnom tipologijom i mjerilom okolne gradnje.

Niska stambena građevina: visine do tri etaže, s mogućnošću gradnje podruma i stambenog potkrovlja.

Individualna stambena građevina: visine do najviše dvije etaže, uz mogućnost gradnje podruma i stambenog potkrovlja.

Na gradskim prostorima na kojima se mogu graditi visoke i niske građevine potrebno je osigurati neposredan pristup s ulice, najmanje širine 9,0 m i kompletnu komunalnu opremljenost zemljišta.

Na gradskim prostorima na kojima se mogu graditi individualne građevine mora postojati sljedeća komunalna opremljenost zemljišta: pristupna ulica ili pristupni put, priključci na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom i priključak na mrežu odvodnje otpadnih voda.

Iznimno, individualne građevine stambene namjene mogu se graditi i uz nižu komunalnu opremljenost zemljišta, kao etapno rješenje, ali najmanje s pristupnom ulicom ili pristupnim putem, priključkom na mrežu za opskrbu električnom energijom, odvodnjom otpadnih voda u nepropusnu sabirnu jamu te opskrbu vodom prema mjesnim prilikama.

5.2. Način gradnje stambenih građevina

Članak 33.

Ovisno o lokalnim uvjetima i stupnju konsolidacije prostora definirani su uvjeti i način gradnje stambenih građevina.

Stambene građevine mogu se graditi kao:

- samostojeće građevine;

- poluugrađene građevine;

- ugrađene građevine;

- građevine u nizu.

Način gradnje nove građevine i gradnja zamjenske građevine određuje se prema veličini i obliku građevne čestice, odnosno prema urbanim pravilima ove odluke.

Ako građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, od te čestice mora biti udaljena najmanje 3,0 m, ako urbanim pravilima ove odluke nije drugačije određeno.

Kada urbana pravila ove odluke dopuštaju, građevina može biti udaljena manje od 3,0 m, ali ne manje od 1,0 m od međe susjedne građevne čestice (ne odnosi se na među prema javnoj površini). U tom se slučaju na građevini ne smiju graditi otvori prema susjednoj građevnoj čestici.

Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagrađeni od staklene opeke i otvori s neprozirnim staklom veličine do 60 x 60 cm.

Ako je na postojećej građevini uz među izveden svjetlarnik, prigodom gradnje nove građevine na susjednoj građevnoj čestici treba predvidjeti svjetlarnik na istom mjestu i, najmanje, istih dimenzija.

Terase, otvorena stubišta, balkoni, lođe, istaci i sl. ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne građevne čestice.

Uređenje prostora i način gradnje stambenih i drugih građevina određeni su urbanim pravilima ove odluke.

Odredbe iz stavaka 4., 5.,6. i 8. odnose se na gradnju niskih i individualnih građevina.

5.3. Način gradnje pomoćnih građevina

Članak 34.

Na građevnim česticama niskih i individualnih građevina mogu se, osim građevine za stanovanje ili stambeno-poslovne građevine, graditi pomoćne građevine s prostorima za rad, garaže, spremišta ogrjeva i druge pomoćne prostorije i, iznimno, nadstrešnice.

Pomoćna građevina je visine najviše jedne etaže, uz mogućnost gradnje podruma i krovišta bez nadozida. Građevni pravac pomoćne građevine je, u pravilu, iza građevnog pravca glavne građevine.

Iznimno, na strmom terenu, garaža se može graditi na regulacijskoj liniji, u skladu s lokalnim uvjetima.

Nadstrešnica je namijenjena za natkrivanje parkirališta, terasa, stubišta, ulaznih prostora, otvorenih površina građevne čestice i sl., najveće ukupne površine 25 m² na građevnoj čestici, te se ne uračunava u BRP, ali se uračunava u izgrađenost građevne čestice (osim nadstrešnice nad ulazom u građevinu), a za njezin smještaj primjenjuju se pravila za pomoćne građevine.

Najmanja udaljenost pomoćnih građevina od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao samostojeće građevine - 1,0 m;

- ako se grade kao poluugrađene građevine moraju biti smještene s jedne strane uz susjednu građevinu, odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici;

- ako se grade kao ugrađene moraju biti dvjema stranama prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednim građevnim česticama.

Ako građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, od međe te građevne čestice mora biti udaljena najmanje 3,0 m, ako urbanim pravilima ove odluke nije drugačije određeno.

5.4. Uređenje građevne čestice

Članak 35.

Građevna čestica namijenjena pretežito stanovanju uređivat će se na tradicionalan način uređenja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonoga biljnog materijala.

Prigodom visoke stambene gradnje građevna čestica se oblikuje pretežito pod građevinom.

Građevna čestica za gradnju niskih i individualnih građevina oblikuje se prema urbanim pravilima ove odluke.

Terase i potporni zidovi grade se u skladu s reljefom i oblikovnim obilježjima naselja.

Predvrtovi se hortikulturno uređuju visokim i niskim zelenilom.

Na građevnoj se čestici mogu graditi: bazen, tenisko igralište i sl., a koji se ne uračunavaju u izgrađenost građevne čestice.

Ulične ograde se izrađuju u kombinaciji čvrstog materijala i živice, visine do 1,5 m.

Ograde između građevnih čestica su visine do 2,0 m, mjereno od niže kote konačno zaravnanog terena.

6. UVJETI UTVRĐIVANJA TRASA I POVRŠINA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 36.

Generalnim urbanističkim planom osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

- prometni sustav;

- telekomunikacije i pošte;

- vodnogospodarski sustav;

- energetski sustav.

Koridori magistralnih vodova komunalne infrastrukture moraju biti udaljeni najmanje 20,0 m od vanjske nožice nasipa rijeke Save, Krapine i odteretnog kanala "Odra".

Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te odredbama ove odluke.

6.1. Prometni infrastrukturni sustavi

Članak 37.

Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati:

- ulična mreža i trgovi;

- parkirališta i garaže;

- tramvajska mreža;

- tramvajske i autobusne stanice i terminali s pratećim sadržajima;

- željeznička mreža, građevine i prateći sadržaji uključivo lokoteretni i

kontejnerski kolodvor;

- mreža biciklističkih staza i traka;

- pješačke zone, putovi i sl.;

- benzinske postaje s pratećim sadržajima;

- autobusni kolodvori s pratećim sadržajima;

- spremišta autobusa i tramvaja;

- stanice žičare s pratećim sadržajima;

- javne gradske površine - tematske zone.

U kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a Promet određeni su koridori za cestovna i željezničko-cestovna čvorišta, a detaljni visinski odnosi određivat će se detaljnijim planovima ili detaljnijim rješenjima prometnica.

6.1.1. Ulična mreža i trgovi

Članak 38.

Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja i uređenje osnovne ulične mreže, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklađen razvoj javnoga, pješačkog i biciklističkog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.

U planiranju, projektiranju, gradnji i uređenju trgova i ulične mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša.

Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja i uređenje trgova kao važnih fokusa prometnih tokova, te žarišta otvorenoga javnog urbanog prostora.

Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja mostova kao prometnih građevina i kao građevina iznimnog značenja za formiranje identiteta grada na rijeci.

Uz zadržavanje i rekonstrukciju postojećih, Generalnim se urbanističkim planom predviđa gradnja deset novih mostova, od kojih šest kolno-pješačko-biciklističkih, dva kolno-pješačka i dva pješačko-biciklistička mosta.

Za planiranje, projektiranje, te gradnju i uređenje trgova i mostova mjerama provedbe osigurat će se prostorno-oblikovni kriteriji najvišega urbanog standarda.

Osnovna ulična mreža sastoji se od gradske autoceste (gradska obilaznica), gradskih avenija, glavnih gradskih ulica i gradskih ulica.

Za gradsku autocestu treba osigurati koridor širine, najmanje, 80,0 m, za gradsku aveniju širine najmanje, 40,0 m, za novu glavnu gradsku ulicu, najmanje, 26,0 m i za gradsku ulicu, najmanje, 18,0 m.

Iznimno, planirana Bliznečka ulica, od Mandlove do Ulice grada Vukovara, širine koridora od 35,0 m i Šavrićeva ulica uvrštene su u kategoriju gradske avenije.

U podsljemenskom području (sjeverno od linije Aleja Bologne, Ilica, Vlaška, Maksimirska, Avenija G. Šuška, Oporovečka) glavne gradske ulice i gradske ulice mogu biti, ovisno o lokalnim uvjetima, i uže od 26,0 m, odnosno 18,0 m, kao i već postojeće glavne gradske ulice i gradske ulice i u drugim dijelovima grada.

U pravilu, širina prometne trake za gradske avenije i glavne gradske ulice iznosi 3.25 m, za gradske ulice 3,0 m, a za nekategorizirane ulice 2,75 m.

Novoplanirane ulice ne mogu biti uže od 9,0 metara, osim, iznimno, 7,5 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz cestu grade individualne građevine.

Kod postojećih nekategoriziranih ulica najmanja udaljenost regulacijske linije ulice ne može biti manja od 4,5 m od osi kolnika, osim u već izgrađenim dijelovima grada s formiranim ulicama, gdje, iznimno, može biti i manja, ali ne manja od 2,75 m.

Pristupni put do građevne čestice je najmanje širine 3,0 m ako se koristi za kolni i pješački promet i najmanje širine 1,5 m ako se koristi za pješački promet, s tim da je njegova najveća dužina 50 m i na njega se vežu najviše dvije građevne čestice.

Iznimno, pristupnim se putem mogu smatrati postojeće pješačke stube.

Slijepa ulica može biti najviše dužine do 180 m, uz uvjet da na kraju ima obvezno okretište za komunalna i druga vozila.

Iznimno, kod postojećih slijepih ulica može se zadržati postojeća dužina, te postojeća širina ako nije manja od 5,5 m.

Sva raskrižja na gradskoj autocesti su denivelirana.

Raskrižja na drugim dijelovima osnovne ulične mreže mogu biti denivelirana ako to zahtijevaju prometne potrebe, a dopuštaju prostorne mogućnosti.

Prigodom gradnje gradskih avenija moraju se predvidjeti drvoredi, a drvoredi se mogu planirati i prigodom gradnje glavnih gradskih i gradskih ulica.

Osnovna ulična mreža ucrtana je na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a Promet.

Građevna čestica ulice može biti i šira od površine planirane za gradnju ulice, zbog prometno - tehničkih uvjeta kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i sl.

Raspored površina unutar profila ulice određivat će se na temelju potreba i mogućnosti, te prema odredbama ove odluke.

Osim trgova, ulične mreže, prometnih građevina i površina ucrtanih na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a Promet omogućuje se gradnja i uređenje i drugih trgova, ulične mreže te prometnih građevina i površina neophodnih za ostvarivanje drugih mjera prostornog uređenja.

Prigodom gradnje trgova, ulične mreže, prometnih građevina i površina iz prethodnog stavka ovoga članka, na prostorima na kojima ovom odlukom postoji obveza donošenja detaljnijeg plana potrebno je za njih osigurati 25 - 30% površine od površine obuhvata detaljnijega plana.

6.1.2. Parkirališta i garaže

Članak 39.

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM) za stambenu namjenu u visokokonsolidiranim i konsolidiranim gradskim predjelima propisan je urbanim pravilima ove odluke. Za niskokonsolidirane gradske predjele potreban broj PGM-a za stambenu namjenu odredit će se detaljnijim planom, ali ne može biti manji od jednog PGM-a za jedan stan.

Potreban broj PGM-a za druge namjene određuje se na 1000m² bruto - izgrađene površine, ovisno o namjeni prostora u građevini:

U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 2. ovoga članka, odredit će se po jedan PGM za:

- hotele i pansione na svake dvije sobe;

- motele na svaku sobu;

- kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 20 sjedala;

- športske dvorane i igrališta s gledalištima na 20 sjedala i za jedan autobus na 500 mjesta;

- ugostiteljsku namjenu na četiri do 12 sjedećih mjesta;

- škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece;

- bolnice, na četiri kreveta ili tri zaposlena u smjeni;

- ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl., na tri zaposlena u smjeni;

- vjerske građevine, na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.

U skladu s politikom ograničavanja motornog prometa u najužem gradskom središtu, na području Gornjeg grada i Kaptola i na dijelu Donjega grada omeđenog Draškovićevom, željezničkom prugom, Runjaninovom, Frankopanskom, Ilicom i Mesničkom ulicom dopustit će se, za sve namjene osim stambene, umjesto gradnje normativom određenog broja PGM-a uplata, u skladu s posebnom gradskom odlukom ili gradnja PGM-a najviše do 50% iznosa propisanog normativom, a uplata za razliku do punog iznosa propisanog normativom.

Izvan područja opisanog u prethodnom stavku, a unutar visokokonsolidiranog područja označenog s 1.2. na kartografskom prikazu 4a. Urbana pravila, obvezna je gradnja najmanje 70% normativom propisanog broja PGM-a, a za ostatak do punoga propisanog iznosa dopustit će se uplata u skladu s posebnom gradskom odlukom.

Postojeće se garaže ne mogu prenamijeniti u druge sadržaje, a parkirališta samo iznimno, uz osiguravanje alternativnog smještaja vozila.

Parkiranje je moguće na svim ulicama i avenijama, ovisno o lokalnim uvjetima (o potrebi za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu vatrogasnih vozila, hitne pomoći i sl.). Ako se parkirališta grade uz glavni kolnik gradske avenije, glavne gradske ulice ili gradske ulice, tada moraju biti uzdužna ili kosa, a uz servisne kolnike i gradske ulice mogu biti i okomita. Ako se parkirališta grade uz kolnik gradske avenije, glavne gradske ulice ili gradske ulice, dopuštena brzina kretanja za motorna vozila ne smije biti veća od 50 km/h.

Javne garaže gradit će se na lokacijama: Langov trg, Trg Stjepana Radića, Crnatkova ulica, Reljkovićeva ulica - istok, igralište Cibone. Prema potrebi, javne će se garaže graditi i na drugim lokacijama, ako to nije u suprotnosti s odredbama ove odluke.

Gradnja javnih garaža nije moguća na prostoru Gornjega grada i Kaptola i na prostoru omeđenom ulicama: Vlaška, Ul. Antuna Bauera, Trg Petra Krešimira IV., Hrvojeva, Ul. kneza Borne, Ul. kneza Domagoja, Ul. kneza Branimira, Ul. Grgura Ninskog, južni rub Botaničkog vrta, Runjaninova, Vodnikova, Savska, Kršnjavoga, Kačićeva i Ilica, radi ograničenja motornog prometa u središtu grada (grafički prikaz 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a Promet).

Iznimno, omogućuje se gradnja javne podzemne garaže na lokaciji Srednjoškolskog igrališta.

Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnim parkiralištima, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran i predškolsku ustanovu mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo invalida.

6.1.3. Mreža tramvajskog i željezničkog prometa

Članak 40.

Postojeća tramvajska mreža, trase za proširivanje tramvajske mreže i gradnju lakošinske željeznice označene su na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a Promet.

Tramvaj i lakošinska željeznica mogu se graditi i na trasama koje nisu označene na karti Prometne i komunalne infrastrukturne mreže, ako će to pridonijeti poboljšanju prometa. Uvjeti za takvu gradnju utvrdit će se detaljnijim planom.

U Generalnome urbanističkom planu određeno je da se omogućuje gradnja tramvajskih pruga, u pravilu, u prostoru odvojenom od kolnika. Kada se omogućuje gradnja tramvajskih pruga uz pločnik, za tramvajsku prugu je potrebno osigurati prostor širine 3,0 m. Kad se omogućuje gradnja tramvajskih pruga na prostoru odvojenom od ulice, potrebno je osigurati prostor širine 15,0 m, a najmanje 9,0 m.

Okretišta javnog prijevoza mogu se graditi u svim namjenama.

Lokacije postojećih stajališta javnog prijevoza mogu se mijenjati ako se poboljšava javni prijevoz. Za novoplanirane trase tramvaja i lakošinske željeznice lokacije stajališta odredit će se detaljnijim prometnim rješenjima.

Površina za gradnju novih spremišta autobusa i šinskih vozila javnog prijevoza predviđena je u Jakuševcu.

Površina za gradnju autobusnog terminala predviđena je jugozapadno od raskrižja Savska ceste i Jadranskog mosta.

Prostori za razvoj željezničkog prometa određeni su i označeni u kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a Promet.

Planira se modernizacija zagrebačkoga željezničkog čvora i dogradnja dijelova željezničke mreže te osposobljavanje željeznice za daljnje uključivanje u sustav javnoga gradskog i prigradskog prijevoza putnika.

Planirani koridori omogućuju zadržavanje postojećih niveleta pruga ili podizanje na plus prvu razinu. Podizanje željezničkih pruga na plus prvu razinu, zamjena nasipa vijaduktima i smještaj primjerenih sadržaja unutar infrastrukturnog pojasa željezničke pruge definirat će se detaljnijim planom.

Stajališta u funkciji javnoga gradskog prijevoza putnika mogu se, prema potrebi, graditi i na lokacijama koje nisu označene u kartografskom prikazu, ako to pridonosi poboljšanju javnog prijevoza.

Generalnim urbanističkim planom je predviđeno da se tzv. zapadna obilazna pruga Ranžirni kolodvor - Zaprešić, na dionici od Ranžirnog kolodvora do Gornjeg Blata, može graditi na dvjema trasama: dogradnjom postojeće pruge Ranžirni kolodvor - Klara - Remetinec - Blato ili na novoj trasi položenoj uz gradsku obilaznu autocestu. Za obje su varijante osigurane površine, a procjenom utjecaja na okoliš i studijom izvodljivosti odredit će se optimalna varijanta.

Industrijski kolosijeci mogu se graditi na svim površinama gospodarske namjene.

Planira se rekonstrukcija i produživanje postojeće sljemenske žičare do tramvajskog okretišta na Dolju. Za gradnju nove donje stanice žičare, s parkiralištem za motorna vozila, osigurava se prostor između Kvintičke ulice i Gračanske ceste.

6.1.4. Mreža biciklističkih staza i traka

Članak 41.

Biciklističke staze i trake mogu se graditi i uređivati odvojeno od ulica kao zasebna površina unutar profila ulice te kao dio kolnika ili pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom.

Biciklističke staze i trake obvezno se grade i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu, a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama.

Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m. Ako je biciklistička staza ili traka neposredno uz kolnik, dodaje se zaštitna širina od 0,75 m.

Iznimno, zaštitna širina nije obvezna ako je u ulici trajno ograničena brzina kretanja motornih vozila na 40 km/h.

Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake, u pravilu, ne može biti veći od 8%.

6.1.5. Pješačke zone, putovi i drugo

Članak 42.

Za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati, osim pločnika, trgova i ulica, pješački putovi, pothodnici, nathodnici, stube i prečaci, te prolazi i šetališta. Osim pješačke zone u gradskom središtu uređivat će se i manje pješačke zone u drugim gradskim dijelovima.

U podsljemenskom predjelu mogu se graditi i uređivati prečaci (pješački putevi, stube, staze, šetnice) kao veze između usporednih ulica, s tim da su prečaci međusobno udaljeni najviše 600 m.

Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, u pravilu, ne uže od 1,5 m.

Iznimno, a ovisno o prostornim ograničenjima, mogu biti i uže, ali ne manje od 1,2 m.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

6.1.6. Benzinske postaje

Članak 43.

Na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a Promet prikazane su postojeće i planirane benzinske postaje. Lokacije planiranih benzinskih postaja su načelne. Benzinske se postaje mogu graditi i na drugim lokacijama pod uvjetom da su smještene:

- u mješovitoj - pretežito poslovnoj namjeni, veličine građevne čestice do 1000 m²;

- u gospodarskoj namjeni.

Postojeće i planirane benzinske postaje mogu se rekonstruirati, odnosno graditi tako da se osigura:

- sigurnost svih sudionika u prometu;

- zaštita okoliša uređenjem najmanje 20% građevne čestice kao cjelovite hortikulturne površine, uz idejno rješenje oblikovanja pojasa zaštitnog zelenila;

- izgrađenost građevne čestice najviše je 20%.

Benzinske postaje mogu imati prateće sadržaje u funkciji cestovnog prometa.

U postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za gradnju i rekonstrukciju benzinske postaje obvezno je pribaviti mišljenje Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

Odredbe ove odluke koje se odnose na gradnju benzinskih postaja primjenjuju se i za gradnju plinskih postaja za opskrbu motornih vozila.

6.2. Telekomunikacije i pošte

Članak 44.

Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju:

- distributivne kanalizacije;

- telefonskih centrala;

- građevine UPS-a;

- radio-odašiljačkih postaja i koridora;

- mikrovalnih veza HRT-a, TV pretvarača, odašiljača i veza HRT-a;

- poštanskih ureda.

Postojeće i planirane građevine i mreže telekomunikacije prikazane su na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3b Energetski sustav, pošta i telekomunikacije.

6.3. Vodnogospodarski sustav

Članak 45.

Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za:

- vodoopskrbni sustav;

- sustav odvodnje voda;

- sustav uređenja potoka i voda;

- postupanje s otpadom.

Vodnogospodarski sustav prikazan je na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3c Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom.

6.3.1. Građevine i uređaji za opskrbu vodom

Članak 46.

Generalnim urbanističkim planom određene su površine za uređenje i zaštitu vodocrpilišta, vodosprema, crpnih stanica i glavnih vodoopskrbnih cjevovoda.

Grad Zagreb se opskrbljuje vodom iz savskog aluvija i iz izvora.

Za opskrbu vodom za piće koristit će se postojeća: Mala Mlaka, Sašnjak, Petruševec, Stara Loza, Bundek - Zapruđe, Selska, Zagorska, Daničićeva, Prečko, Horvati, Zadarska, Kruge, Držićeva, Žitnjak I. i II., Vrbik i planirano vodocrpilište Črnkovec.

Vodozaštitna područja i režimi zaštite reguliraju se odlukama o zaštiti izvorišta, drugim posebnim i vodopravnim dozvolama i ovom odlukom.

Vodozaštitno područje izvorišta vode podijeljeno je na tri zone zaštite:

I. područje izvorišta

- obuhvaća površinu u granicama najmanje 10 m od izvora;

- mora se ograditi i zaštititi od neovlaštenih ulazaka, a namijenjeno je isključivo crpljenju vode, odnosno drugim sadržajima u funkciji vodoopskrbe;

II. uža zona zaštite

- određuje se na bazi hidrogeoloških karakteristika vodonosnika (granica najmanje 50 dana dotoka);

- zona se mora obilježiti odgovarajućim natpisima, te treba osigurati primjenu mjera zaštite od onečišćavanja i zagađivanja patogenim mikroorganizmima;

III. šira zona zaštite

- u granicama od dva km nizvodno od izvorišta, odnosno u granicama podzemnoga priljevnog područja;

- zonu treba obilježiti odgovarajućim natpisima te osigurati zaštitu od teško razgradivih kemijskih ili radioaktivnih onečišćavanja.

U zonama II. i III. određuju se sljedeće posebne mjere zaštite:

- gradnja vodonepropusne kanalizacije koja se tijekom uporabe sustavno kontrolira u pogledu vodonepropusnosti;

- korištenje plinom kao energentom ili centralnim toplinskim sustavom (CTS) kao energije za zagrijavanje prostora;

- utvrđivanje namjena prostora koje nepovoljno utječu na kvalitetu podzemnih voda;

- provođenje zaštitnih mjera aktivne i pasivne zaštite u cilju održavanja i poboljšavanja kvalitete podzemnih voda;

- zadržavanje postojećih građevina i sadržaja na vodozaštitnom području (zone II. i III.), uz provedbu aktivnih i pasivnih mjera zaštite podzemnih voda;

- uređenje devastiranog prostora (divlja odlagališta otpada i napušteni iskopi šljunka).

Ako se kvaliteta vode na crpilištima pogorša, crpilišta se mogu, privremeno ili trajno, prenamijeniti za tehnološku vodu.

Gradnja uređaja za pročišćavanje pitke vode na postojećim vodocrpilištima može se dopustiti samo iznimno, ako se ekonomskim pokazateljima dokaže opravdanost ulaganja u odnosu na sanaciju postojećih, odnosno otvaranje novih vodocrpilišta.

Gradnjom spremnika vode za piće osigurat će se najmanje 50% prosječne dnevne potrošnje vode za piće.

6.3.2. Građevine i uređaji za odvodnju voda

Članak 47.

Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za gradnju građevina i uređaja za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda, tako da se:

- pretežito grade građevine i uređaji mješovite javne kanalizacije, a građevine i uređaji razdjelne kanalizacije samo tamo gdje je to određeno i gdje je u skladu s Vodnogospodarskom osnovom i Odlukom o odvodnji voda na području Grada Zagreba;

- odvodnja otpadnih voda tamo gdje nije sagrađen ili se ne planira gradnja javnog sustava odvodnje zbog lokalnih uvjeta i specifičnosti sustava odvodnje (reljef, mala gustoća naseljenosti, veliki investicijski troškovi i dr.) rješava u skladu s Odlukom o odvodnji voda na području Grada Zagreba i Vodnogospodarskom osnovom;

- otpadne vode, prije upuštanja u recipijent, pročišćuju na centralnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji Žitnjak - istok;

- svi kanali za odvodnju otpadnih voda grade se kao zatvoreni;

- glavni odvodni kanal planira se nadsvoditi na dijelu od Slavonske avenije do pruge HŽ Čulinec - Velika Gorica;

- grade crpne stanice;

- grade preljevne građevine.

6.3.3. Građevine i uređaji za uređenje potoka i voda

Članak 48.

Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za:

- gradnju retencija za zaštitu od štetnog djelovanja potočnih voda;

- uređenje postojećih potoka, posebno bujičnih voda, prema Zakonu o vodama, odnosno određeni su pojasi posebnog režima korištenja zbog održavanja vodnog režima;

- zatvaranje i prespajanje potoka Kustošak u zatvoreni potok Črnomerec;

- novo zajedničko otvoreno korito potoka Trnava - Čučerska Reka;

- zatvaranje i prespajanje potoka Dubravica u potok Medpotoki, južno od željezničke pruge;

- realizaciju višenamjenske vodne stepenice HE Prečko, te gradnja infiltracijskih građevina.

Na površinama za gradnju što graniče s vodotokom, planiranom ili postojećom regulacijskom i zaštitnom vodnom građevinom, te drugim vodnim dobrom, u svrhu sprječavanja pogoršavanja vodnog režima, ne mogu se graditi građevine niti podizati ograde na udaljenosti manjoj od 5,0 m od obale postojećeg, odnosno planiranoga potočnog korita.

6.3.4. Postupanje s otpadom

Članak 49.

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom za grad Zagreb predviđen je kao sustav podložan promjenama i unapređivanjima, te se njegov prostorni aspekt Generalnim urbanističkim planom određuje načelno. Lokacije građevina i opreme utvrđuju se detaljnijim planovima, urbanističko - tehničkim uvjetima određenima za zahvat u prostoru, Programom mjera za unapređivanje stanja u prostoru i programom zaštite okoliša.

Radi unapređivanja sustava gospodarenja otpadom, Generalnim urbanističkim planom je utvrđen razmještaj reciklažnih dvorišta - oporabišta. Osim utvrđenih lokacija, Generalnim urbanističkim planom se omogućuje formiranje reciklažnih dvorišta - oporabišta i na drugim lokacijama u gusto naseljenim prostorima (npr. po jedno reciklažno dvorište u svakom naselju ili jedno za nekoliko susjednih naselja).

6.4. Energetski sustav

Članak 50.

Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za razvoj energetskog sustava:

- električne energije;

- toplinske energije;

- plina.

Postojeće i planirane građevine i mreže energetskog sustava prikazane su na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3b Energetski sustav, pošta i telekomunikacije.

6.4.1. Građevine za opskrbu električnom energijom

Članak 51.

Opskrba grada električnom energijom i njezino korištenje osigurat će se odgovarajućim korištenjem prostora i određivanjem koridora za gradnju:

- HE Prečko;

- TE - TO i EL - TO;

- trafostanice 110/xkV, 10(20)/0,4 kV i mreže koja se napaja iz elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske i vlastitih gradskih izvora;

- prijenosnih elektroenergetskih uređaja i mreže viših naponskih razina (400 kV i 220 kV) na rubnim gradskim područjima.

Za nadzemne elektroenergetske vodove, ovisno o lokalnim uvjetima, osiguravaju se sljedeći koridori posebnog režima korištenja:

- DV 110 kV, širine koridora najmanje 20 m;

- DV 220 kV, širine koridora najmanje 25 m;

- DV 400 kV, širine koridora najmanje 30 m.

Unutar koridora posebnog režima nadzemnih elektroenergetskih vodova gradnja nije moguća.

Koridori dalekovoda kroz šumska područja formiraju se prema najvećoj visini drveća tako da, u slučaju pada drveta, drvo ne dosegne vodiče.

6.4.2. Građevine za opskrbu toplinskom energijom

Članak 52.

Opskrba grada toplinskom energijom i njezino korištenje osigurat će se odgovarajućim korištenjem prostora i određivanjem koridora za:

- dogradnju distribucijske mreže;

- povezivanje mreža TE - TO i EL - TO;

- gradnju crpnih stanica;

- postavljanje parovoda pod zemlju;

- gradnju novih građevina na lokaciji TE - TO i EL - TO;

- upotrebu geotermalne energije;

- gradnju građevina radi pasivnog korištenja sunčeve energije;

- u dijelovima grada gdje postoji priključak samo na CTS (centralni toplinski sustav) ostaje taj izvor energije, a u dijelovima grada gdje uz CTS postoje ili se planiraju i drugi izvori energije koristit će se izvor energije koji je prihvatljiviji za potrošače.

6.4.3. Građevine za opskrbu plinom

Članak 53.

Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za gradnju:

- magistralnih visokotlačnih te distributivnih visokotlačnih, srednjotlačnih i niskotlačnih plinovoda;

- građevina plinsko-regulatorskih stanica (PRS) što se grade nadzemno;

- magistralnog visokotlačnog plinovoda Æ 600, tlaka 75 bara, koji će se graditi za potrebe INA-e, uz postojeći VT plinovod duž gradske obilaznice, od Lučkog do nove PPMRS - istok, Ivanja Reka, za koji treba osigurati koridor 30 m obostrano od osi plinovoda.

Građevine plinskih regulatorskih stanica (PRS) su nadzemni, zidani ili limeni kiosci, s obveznom zaštitnom čeličnom ogradom oko građevine, visine minimalno 2,0 m. Do njih se polažu plinovodi visokog tlaka (VT), a iz njih se do potrošača vode plinovodi srednjeg (ST) ili niskog tlaka (NT).

Udaljenost građevina PRS do susjednih osjetljivih građevina mora iznositi najmanje 10,0 m, a do javoprometne površine najmanje 5,0 m. Do PRS-a treba osigurati kolni pristup s javnoprometne površine.

Visokotlačni napojni plinovodi (VT) položeni su podzemno na dubini najmanje 1,0 m. Udaljenost vanjske stijenke visokotlačnog plinovoda do najbliže osjetljive građevine iznosi najmanje 10,0 m. Ako je plinovod položen u zaštitnom pojasu zelenila i sl., sigurnosna udaljenost je 7,0 m. Srednjotlačni napojni i razvodni plinovodi položeni su podzemno na dubini 1,0 m. Sigurnosna udaljenost vanjske stijenke ST plinovoda do osjetljive građevine iznosi najmanje 2,0 m, a za NT plinovod najmanje 1,0 m.

U dijelovima grada gdje uz distributivnu plinsku mrežu postoje ili se planiraju i drugi izvori energije koristit će se izvor energije koji je prihvatljiviji za potrošača.

7. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH PODRUČJA I CJELINA

7.1. Posebno vrijedna područja i cjeline

Članak 54.

Generalnim urbanističkim planom, radi zaštite i očuvanja okoliša, utvrđena su posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline i to: dijelovi prirode, šume, vode i njihove obale, posebno vrijedna izgrađena područja te su određeni uvjeti i mjere njihove zaštite.

Posebno vrijedna područja prirode

Park-šume, zaštićeni krajolici, spomenici prirode i spomenici parkovne arhitekture uređuju se:

- Medvednica, u skladu s karakterom zaštićenoga prirodnog dobra;

- podsljemenski predjeli, očuvanjem osobitosti krajolika;

- priobalje rijeke Save, očuvanjem osobitosti krajolika uz saniranje ugroženih i uništenih dijelova okoliša;

- drugi prostori, oblikovanjem parkova i drvoreda, raslinjem što odgovara podneblju i okolnom prostoru.

Površine pod šumom mogu se uređivati samo u funkciji šumarstva.

Vode i vodno dobro

Površine rijeke Save, stajaćih voda, potoka i akumulacija na potocima Medvednice održavat će se i uređivati tako da se održe režim i propisana kvaliteta voda, prema kategorizaciji površinskih voda.

Potoci se, pretežito, uređuju otvorenog korita, a potoci na osobito vrijednim područjima uređuju se pejsažno.

Površine što su povremeno pod vodom, kao što su odteretni kanal "Odra", inundacije i retencije na potocima Medvednice, uređivat će se i održavati.

Površine povremeno pod vodom mogu se koristiti kao parkovne površine i površine za šport i rekreaciju bez gradnje (R2), ali bez pratećih prostora i ograda.

Posebno vrijedna izgrađena područja

U posebno vrijednim izgrađenim područjima prigodom gradnje mora se voditi računa o povijesnim, umjetničkim i ambijentalnim vrijednostima značajnih građevina i prostora, važnima za prepoznavanje pojedinih predjela grada.

Način zaštite, uređenja i korištenja dijela parka prirode Medvednica, park-šuma, zaštićenih krajolika, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture određen je odredbama točke 9. Mjera očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara ove odluke.

Način zaštite, uređenja i korištenja nepokretnih kulturnih dobara - povijesnih graditeljskih cjelina, povijesnih sklopova i građevina, etnološke, memorijalne i arheološke baštine određen je odredbama točke 9. Mjera očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara ove odluke.

Zaštita, uređenje i korištenje zaštićenih dijelova prirode i nepokretnih kulturnih dobara provodi se prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

7.2. Posebno osjetljiva područja i cjeline

Članak 55.

Posebno osjetljiva područja i cjeline u kojima je ugrožen okoliš su:

- prostori u kojima je zagađen zrak (središnji gradski prostor);

- prostori u kojima je povećana buka (središnji gradski prostor, potezi uz značajnije prometnice i uz djelatnosti koje su izvor buke);

- prostori u kojima je ugroženo tlo (zbog nestabilnosti tla, zagađivanja tla i voda iz nepropisno izvedenih septičkih i sabirnih jama, nepostojanja građevina i uređaja za odvodnju otpadnih voda, deponiranja otpada i sl.);

- potoci, rijeka Sava te stajaće vode;

- podzemne i prilivne vode pojedinih crpilišta;

- prostor odlagališta otpada Jakuševec i njegov neposredni okoliš;

- prostori i građevine u kojima se obavljaju djelatnosti što povećavaju opasnost od eksplozije, požara i zagađivanja podzemnih voda, tla i zraka;

- prostori koncentrirane bespravne gradnje.

Na posebno osjetljivim područjima i cjelinama treba osigurati propisane mjere zaštite okoliša.

8. URBANA PRAVILA

8.1. Opće odredbe

Članak 56.

Urbana pravila određena su u skladu s prirodnim i urbanističko-arhitektonskim nasljeđem, lokalnim uvjetima, stupnjem konsolidiranosti područja te s korištenjem i namjenom prostora.

Prema kriterijima prostornog uređenja i stabilnosti urbane matrice razlikuju se tri područja konsolidacije:

- visokokonsolidirana područja;

- konsolidirana područja;

- niskokonsolidirana područja.

Urbanim pravilima se određuju propozicije za uređenje prostora i urbanističko tehnički uvjeti za gradnju.

Urbana pravila su prikazana na grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - 4a Urbana pravila.

Detaljno razgraničenje između urbanih pravila i razgraničenje zone iznimki unutar pojedinoga urbanog pravila, granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim planovima ili urbanističko - tehničkim uvjetima određenim za zahvat u prostoru. Pri razgraničenju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora.

Detaljno razgraničenje između urbanih pravila i razgraničenje zone iznimki unutar pojedinoga urbanog pravila obavlja se uz suglasnost Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

Prigodom osnivanja građevne čestice gradnja je moguća i na građevnoj čestici površine do 5% manje od površine propisane urbanim pravilima ove odluke, ako se dio katastarske čestice priključuje javnoj površini.

Prigodom rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, gradnje zamjenskih građevina i interpolacija moguće je građevne čestice manje od onih propisanih pojedinim urbanim pravilom umanjiti za pojas nužan za proširenje pristupne prometnice.

Građevine se mogu graditi samo na zemljištu komunalno opremljenom pristupnim cestama (postojeće ceste ili prometne površine za koje je izdana građevna dozvola), priključcima na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda.

Iznimno, individualne građevine stambene namjene mogu se graditi i uz nižu komunalnu opremljenost zemljišta, kao etapno rješenje, ali najmanje s pristupnom ulicom ili pristupnim putem, priključkom na mrežu za opskrbu električnom energijom, odvodnjom otpadnih voda u nepropusnu sabirnu jamu, te opskrbom vodom prema mjesnim prilikama.

Najveća visina građevine je devet etaža. Građevina s više od devet etaža ili veće visine može se graditi, ako je to nužno zbog djelatnosti koja se u njoj obavlja (silosi, vodotornjevi, tornjevi odašiljača i prijemnika, industrijski i komunalni uređaji, vjerske građevine i drugo).

Poslovne građevine, hoteli i građevine javne namjene mogu se graditi i s visinama višim od devet etaža kada je to predviđeno detaljnijim planom s tim da k_i može biti i veći od 3,5. Urbanistički uvjeti lociranja tih građevina moraju ispuniti:

- zadovoljavajuću prometnu propusnost okolnih ulica;

- blizinu sustava javnog prometa;

- javno korištenje prizemlja građevine i drugo.

Građevine više od devet etaža ne mogu se graditi u podsljemenskom predjelu, sjeverno od Aleje Bologne, Karažnika, Bolničke, Ilice, Vlaške, Maksimirske i ulice Dubrava i u povijesnoj jezgri sjeverno od željezničke pruge.

U gradnji niskih i individualnih građevina na regulacijskoj liniji, balkoni, lođe, istaci i sl. dubine do 1,0 m mogući su iznad javnoprometne površine, ako je koridor ulice najmanje širine 12,0 m.

U gradnji visokih građevina na regulacijskoj liniji, balkoni, lođe, istaci i sl. mogući su iznad javnoprometne površine, ako je koridor ulice najmanje širine 15,0 m.

Balkoni, lođe, istaci i sl. iz prethodnih stavaka mogu se planirati najniže u razini poda druge nadzemne etaže, s tim da njihova duljina može biti jednaka širini pročelja.

Na površinama namjene Z, Z1, Z2, R1, R2, IS i groblja koje urbanim pravilima nisu posebno izdvojene primjenjuju se urbana pravila iz članaka 66., 67., 77., 78. i 79. ove odluke, ovisno o stupnju konsolidiranosti tih površina.

Na površinama pod šumom ne može se graditi bez obzira na planiranu namjenu površina, osim građevina u funkciji šumarstva.

Rekonstrukcija i gradnja ulica, trgova, te komunalne infrastrukture omogućuje se na čitavom gradskom području bez obzira na propozicije iz urbanih pravila.

Gradnja manjih komunalnih građevina odredit će se tehničkim uvjetima za tu vrstu građevina, bez obzira na propozicije iz urbanih pravila.

Gradnja poslovnih građevina iz članka 18. i građevina u funkciji osnovne namjene iz članka 20. ove odluke treba biti usklađena s lokalnim uvjetima.

Unutar zaštitnih zona površina posebne namjene:

- nije dopuštena izgradnja skladišnih i sličnih prostora za odlaganje goriva, eksplozivnih i sličnih tvari koje mogu izazvati negativne učinke na okoliš;

- za izgradnju građevina bilo koje vrste unutar zaštitne zone potrebno je prethodno pribaviti suglasnost nadležnog ministarstva;

- prilikom izrade detaljnijih urbanističkih planova koji dijelom ili u cijelosti zahvaćaju zaštitnu zonu potrebno je prije donošenja plana ishoditi suglasnost nadležnog ministarstva;

- za izgradnju svih građevina viših od 25 m potrebno je prethodno pribaviti suglasnost MORH-a.

8.2. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora

Članak 57.

Gradska se područja koriste, uređuju i štite u skladu s posebnostima prostora:

1. VISOKOKONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUČJA

Zaštita i očuvanje povijesnih graditeljskih cjelina (1.1.)

Zaštita, uređenje i dogradnja u povijesnim graditeljskim cjelinama (1.2.)

Zaštita, uređenje i dogradnja osobito vrijednoga središnjeg dijela podsljemenskog područja (1.3.)

Zaštita i uređenje vrijednog prostora individualne gradnje (1.4.)

Zaštita i uređenje vrijednog prostora niske gradnje (1.5.)

Zaštita i uređenje dovršenih naselja (1.6.)

Zaštita i uređenje prostora visoke gradnje (1.7.)

Zaštita i uređenje cjelovitih kompleksa jedne namjene (1.8.)

Zaštita, održavanje i njegovanje parkova i park-šuma (1.9.)

Održavanje i njegovanje zaštitnih zelenih površina (1.10.)

2. KONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUČJA

Zaštita, uređenje i dogradnja najsjevernijeg dijela podsljemenskog područja (2.1.)

Zaštita, uređenje i dogradnja zapadnoga, središnjeg i istočnog dijela podsljemenskog područja (2.2.)

Zaštita, uređenje i dogradnja zapadnog i istočnog dijela podsljemenskog područja - povijesna urbana cjelina i kontaktno područje (2.3.)

Uređenje i urbana obnova prostora individualne gradnje (2.4.)

Sanacija, uređenje i urbana obnova prostora individualne gradnje (2.5.)

Uređenje i urbana obnova rubnih prostora individualne gradnje (2.6.)

Uređenje i urbana obnova prostora niske gradnje (2.7.)

Uređenje i urbana obnova prostora mješovite gradnje (2.8.)

Uređenje i urbana obnova prostora visoke gradnje (2.9.)

Uređenje, zaštita i urbana obnova kompleksa jedne namjene (2.10.)

Uređenje javnih zelenih površina (2.11.)

Uređenje zaštitnih zelenih površina (2.12.)

Gradnja na građevnim česticama najmanje površine 5000 m² (2.13.)

Uređenje rijeke Save (2.14.)

3. NISKOKONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUČJA

Transformacija postojeće izgrađene strukture (3.1.)

Nova regulacija na neizgrađenom prostoru (3.2.)

8.2.1. VISOKOKONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUČJA

Članak 58.

Zaštita i očuvanje povijesnih graditeljskih cjelina (1.1) - prostori: Gornji grad i Kaptol s kontaktnim područjem.

Opća pravila:

- zaštita, održavanje i uređenje povijesnih cjelina;

- zadržavanje postojeće urbane matrice bez uvođenja novih ulica;

- onemogućavanje gradnje novih građevina, osim, iznimno, prema detaljno utvrđenim uvjetima, isključujući gradnju građevina i uređenja prostora koji nisu u skladu s mogućnostima i vrijednostima povijesne graditeljske cjeline, posebno onih koji traže intenzivni promet vozila;

- prigodom ulične gradnje dubinu građevine ili dvorišnih krila poluugrađenih i ugrađenih građevina uskladiti s pretežitom dubinom gradnje poteza;

- zadržavanje raznolikosti namjena i postojećeg omjera građevina namijenjenih za stanovanje, javne i društvene i druge namjene;

- zaštita stanovanja; moguća prenamjena samo substandardnoga stambenog prostora u neku drugu namjenu (podrumski prostori, prostori u dvorišnim izvorno pomoćnim građevinama i sl.);

- u Vlaškoj i Tkalčićevoj ulici zadržavanje mješovitosti namjena i uređenje podruma i prvih dviju etaža uličnih i dvorišnih građevina te dvorišnih otvorenih prostora za javno korištenje;

- onemogućavanje gradnje u parkovima i na drugim javnim zelenim površinama i ispod njih;

- čuvanje postojećih slobodnih površina i obvezna zaštita kvalitetnih pojedinačnih stabala;

- onemogućavanje provoza vozila kroz povijesni prostor;

- stimuliranje pristupa javnim prometom primjerenim povijesnom prostoru;

- za stambenu namjenu 1 PGM/1 stan;

- onemogućavanje gradnje javnih garaža;

- intervencije u ovom prostoru moguće su uz detaljne propozicije nadležnog tijela zaštite;

- za novu i zamjensku uličnu gradnju i za sve nove i zamjenske građevine javne i društvene namjene obvezan je arhitektonski natječaj, a za uređenje javnih otvorenih prostora obvezan je urbanističko-arhitektonski natječaj.

Članak 59.

Zaštita, uređenje i dogradnja u povijesnim graditeljskim cjelinama (1.2.) - prostori: Donji grad - zapad, Donji grad - istok, Ilica - Britanski trg, Vlaška - Petrova, Maksimirska - Petrova i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- zaštita, održavanje, uređenje i dogradnja povijesnih cjelina;

- zadržavanje postojeće urbane matrice i tipologije gradnje bez dijeljenja blokova novim ulicama;

- zadržavanje postojeće raznolikosti visina uličnih građevina, posebno imajući u vidu vrijednost i oblikovnu dovršenost građevina;

- onemogućavanje gradnje u parkovima i na drugim javnim zelenim površinama i ispod njih;

- čuvanje i obnova postojećih drvoreda i mogućnost sadnje novih;

- neizgrađene kvalitetne zelene površine i kvalitetna pojedinačna stabla obvezno sačuvati;

- uređenje dvorišta tako da je u unutrašnjosti bloka moguća rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina uz prenamjenu, a nova gradnja, samo iznimno, za građevine javne i društvene namjene; moguće je zadržati i planirati više građevina različitih namjena na istoj građevnoj čestici; gradnja novih ili zamjenskih dvorišnih građevina, uz cjelovito rješenje čitave građevne čestice; pristup s javnoprometne površine preko ulične građevne čestice, odnosno kroz kolni prolaz ulične građevine;

- u središnjem gradskom prostoru omeđenom Kačićevom, Vodnikovom, Branimirovom, Borninom, Bauerovom, Vlaškom, Ribnjakom i Mikloušićevom ulicom (označeno na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a Promet), ne mogu se graditi javne garaže; osim, iznimno, javne podzemne garaže na lokaciji Srednjoškolskog igrališta;

- intervencije u ovom prostoru moguće su uz detaljne propozicije nadležnog tijela zaštite;

- za novu uličnu gradnju na čitavom prostoru od Zapadnog kolodvora do Heinzelove ulice na istoku, te na objema stranama uz Maksimirsku ulicu i zapadnu stranu Bukovačke ulice obvezan je arhitektonski natječaj, a za uređenje javnih prostora (trgova, parkova i pješačke zone) obvezan je urbanističko-arhitektonski natječaj;

- za blokove i površine označene na grafičkom prikazu prostorno rješenje odredit će se urbanističko-arhitektonskim natječajem za cijelo područje; do provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja moguća je gradnja samo pojedinačne ulične interpolacije i rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja uličnih građevina prema odredbama ovoga članka, a u dvorištima rekonstrukcija građevina prema odredbi članka 103. stavka 1. ove odluke.

Detaljna pravila

a) u zoni mješovite namjene:

- gradnja ugrađenih, poluugrađenih i samostojećih građevina;

- površina ulične građevne čestice je postojeća, uz moguće "skraćivanje" dubokih uličnih građevnih čestica; u granicama povijesne cjeline ne mogu se spajati građevne čestice uz ulicu; u dvorištima moguća promjena oblika i veličine građevne čestice;

- najveća izgrađenost ulične građevne čestice je 60%, a na uglovima 80%, najveća izgrađenost dvorišne građevne čestice je 30%;

- najveći BRP ulične gradnje uskladiti s pretežitim BRP uličnog poteza;

- najveći k_i ulične građevine uskladiti s pretežitim k_i poteza ili bloka, ali ne veći od 3,0 nadzemno;

- dubinu ulične građevine ili dvorišnih krila uskladiti s pretežitom dubinom gradnje poteza;

- najmanje 10% dvorišne građevne čestice prirodni teren;

- najveću visinu ulične građevine uskladiti s pretežitom visinom u ulici, a iznimno, uglovnice mogu biti i više;

- najveća visina dvorišne građevine je podrum i tri etaže, ali ne viša od građevine na kontaktnoj uličnoj građevnoj čestici;

- parkirališna mjesta za uličnu i dvorišnu gradnju osigurati obvezno na građevnoj čestici, prioritet podzemno i to 1 PGM/1 stan;

- građevni pravac ulične građevine je postojeći, osim kad se zadržava postojeće kvalitetno zelenilo;

- ulične građevine su ugrađene, osim, iznimno, ako je razmak potreban prema lokalnim uvjetima; razmak između ulične i nove dvorišne građevine ne može biti manji od zbroja polovica njihovih visina do vijenca;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina izvode se prema pravilima za novu gradnju;

- prigodom rekonstrukcije i gradnje zamjenske građevine postojeći parametri veći od propisanih mogu se zadržati, ali bez povećavanja.

b) u zoni javne i društvene namjene i u zoni infrastrukturnih sustava:

- gradnja novih građevina, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina prema programu i normativima osnovne namjene;

- urbanistički parametri (izgrađenost građevne čestice, BRP, k_i, visina građevine i prirodni teren) nisu propisani;

- gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

Članak 60.

Zaštita, uređenje i dogradnja osobito vrijednoga središnjeg dijela podsljemenskog područja (1.3.) - prostori: Pantovčak - Tuškanac, Pantovčak - Prekrižje, Nova Ves - Medvedgradska, Medveščak - Šalata - Voćarska, Ksaver i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- zaštita i uređenje predjela grada koji ima vrijednost zaštićenih prirodnih i graditeljskih cjelina;

- nova gradnja moguća je jedino uz ulicu, iznimno pristupni put;

- prenamjena postojećih građevina u proizvodne i servisne namjene nije moguća, niti je moguća gradnja novih građevina takve namjene;

- onemogućavanje gradnje u parkovima te na drugim javnim zelenim površinama i ispod njih;

- onemogućavanje osnivanja novih građevnih čestica prenamjenom vrtova i zelenih okućnica postojećih građevina;

- kvalitetna pojedinačna stabla obvezno sačuvati;

- intervencije u ovom prostoru moguće su uz detaljne propozicije nadležnog tijela zaštite.

Detaljna pravila

a) u zoni stambene i mješovite namjene:

- gradnja samostojećih građevina, iznimno, samo kao dovršetak postojeće strukture, gradnja poluugrađenih građevina;

- najmanja površina građevne čestice je 700 m², najmanja širina građevne čestice uz ulicu je 20,0 m;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 25%;

- najveći BRP je 700 m²;

- najveći k_i 1,0;

- najmanji prirodni teren je 40% površine građevne čestice;

- najveća visina građevine je podrum, dvije etaže i potkrovlje;

- sva potrebna garažno-parkirališna mjesta osigurati na građevnoj čestici i to 2 PGM/1 stan (najmanje 50% u garažama), a za druge namjene prema normativima ove odluke;

- građevni pravac najmanje 5,0 m udaljen od regulacijske linije za glavnu i pomoćne građevine, iznimno, na strmim terenima garaže se mogu locirati uz regulacijsku liniju; u interpolacijama i zamjenskim građevinama moguće je građevni pravac uskladiti s građevnim pravcem postojećih građevina u ulici;

- najmanja udaljenost glavne građevine od međe susjedne građevne čestice je 4,0 m;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina na česticama jednakim ili većim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija i na građevnim česticama manjim od 700 m², uz uvjet da je najveći k_i 1,0; najveća visina podrum, dvije etaže i potkrovlje; 1 PGM/1 stan; najmanja udaljenost glavne građevine od međe susjedne građevne čestice 3,0 m; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevne čestice, BRP-a, k_i i visina veći od propisanih mogu se zadržati, ali bez povećavanja; u interpolacijama građevna čestica ne može biti manja od 500 m², 2 PGM/1 stan, a ostalo prema pravilima za rekonstrukciju, dogradnju i gradnju zamjenske građevine;

- iznimno ovisno o lokalnim uvjetima uz ulice u kontaktnoj zoni Ilice, Vlaške i Petrove - Ribnjak, Medveščak, početak Grškovićeve i Voćarske, Medvedgradska, Nova Ves, Radnički dol, Kukuljevićeva, početak Pantovčaka, kao dovršetak tipologije gradnje omogućuje se gradnja novih, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina viših, većega BRP-a, TP-a i većega k_i, ali ne viših i većih od većine postojećih građevina u ulici; dubinu građevine ili dvorišnih krila u poluugrađenim ili ugrađenim građevinama uskladiti s pretežitom dubinom gradnje poteza; obvezno je smještanje svih potrebnih PGM-a (1 PGM/1 stan) na vlastitoj građevnoj čestici;

- iznimno na sjevernom dijelu Pantovčaka, od odvojka Donje Prekrižje prema sjeveru i na Gornjem Prekrižju, od odvojka Jurjevske prema sjeveru, mogu se graditi isključivo samostojeće građevine na građevnim česticama, najmanje površine 1000 m², najmanje širine građevne čestice uz ulicu 25 m i najvećeg BRP-a 700 m², najvećeg k_i 0,7; najveća visina podrum i dvije etaže; građevni pravac najmanje 10,0 m od regulacijske linije na Pantovčaku, a najmanje 15,0 m od regulacijske linije na Gornjem Prekrižju; najmanja udaljenost glavne građevine od međe susjedne građevne čestice je 5,0 m; najveća izgrađenost građevne čestice je 25%; 2 PGM/1 stan (najmanje 50% vozila u garažama), obvezno parkovno uređenje predvrta; rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija moguća je i na postojećim manjim građevnim česticama, ali ne manjim od 700 m², uz najveći k_i 0,7; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevne čestice, BRP-a, k_i i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

Opća i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni stambene i mješovite namjene.

b) u zoni javne i društvene namjene:

- gradnja novih građevina, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina prema programu i normativima osnovne namjene i u skladu s vrijednostima prostora;

- urbanistički parametri (izgrađenost građevne čestice, BRP, k_i, visina građevine i prirodni teren) nisu propisani;

- gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

c) u zoni ugostiteljsko-turističke namjene:

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina prema programu i normativima osnovne namjene i u skladu s vrijednostima prostora;

- visinu građevine uskladiti s visinama okolne gradnje, ali ne više od podruma i tri etaže;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;

- najmanji prirodni teren je 30% građevne čestice;

- postojeća izgrađenost građevne čestice i visina veći od propisanih mogu se zadržati, ali bez povećanja;

- k_i i BRP nisu uvjetovani;

- gradnja zamjenskih građevina prema urbanističko-arhitektonskom natječaju.

Članak 61.

Zaštita i uređenje vrijednog prostora individualne gradnje (1.4.) - prostori: Maksimir, Željezničarsko naselje Maksimir, Volovčica, Borongajski lug, Gornja Dubrava, Donja Dubrava, Dubec, Novi Retkovec, Novi Čulinec, Kanal, Cvjetno naselje, Murtersko naselje, naselje Istrana, naselje I. hrvatske štedionice, Ljubljanica i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- zaštita vrijednosti predjela kao cjeline, osobito urbane matrice;

- čuvanje, održavanje i uređenje osobito vrijednih građevina, parkova, drvoreda, ulica, trgova i postojećeg oblika i veličine građevnih čestica i tipologije gradnje;

- gradnja građevina na postojećim građevnim česticama, interpolacijama i zamjenama trošnih građevina, te rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja građevina, uz uvjet usklađenosti s okolnom gradnjom u pogledu gabarita i oblikovnih karakteristika;

- onemogućavanje gradnje građevina gospodarske namjene (bilo kao samostalnih ili u sklopu stambene građevine), osim za dnevnu opskrbu, osobne usluge i manje uredske prostore;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.

Detaljna pravila

a) u zoni stambene i mješovite namjene:

- gradnja (interpolacija), rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina;

- u pravilu se zadržavaju postojeće građevne čestice; ne mogu se spajati dvije građevne čestice uz ulicu ako svaka od njih može biti samostalna građevna čestica; ne mogu se dijeliti postojeće građevne čestice radi oblikovanja dviju ili više građevnih čestica;

- izgrađenost građevne čestice određena je postojećom izgrađenošću okolnih građevnih čestica, ali ne može biti veća od 30% za samostojeće, 40% za poluugrađene i 50% za ugrađene građevine; u rekonstrukciji, dogradnji i nadogradnji dubina tlocrta građevine, osobito poluugrađene i ugrađene, može biti najviše do 10% veća od dubine susjedne građevine u dvorišnom dijelu;

- najveća visina podrum, dvije etaže i potkrovlje;

- iznimno, na prostoru Trnja u Murterskom naselju najveća visina građevine je podrum i dvije etaže; u naselju Kanal uz ulični potez Držićeve ulice i Ulicu grada Vukovara je podrum, tri etaže i potkrovlje; uz ulični potez na sjevernoj strani Supilove i u Zoranićevoj ulici podrum i tri etaže;

- iznimno, na prostoru Maksimira najveća visina je podrum, i tri etaže;

- u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevne čestice, k_i i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

- ako se rekonstrukcija, dogradnja ili nadogradnja planira za poluugrađene građevine ili građevine u nizu, pravilo kojim se definira najveći gabarit odnosi se na sve jedinice koje čine spomenutu cjelinu;

- najmanji prirodni teren je 30% površine građevne čestice;

- obvezno zadržavanje postojećeg predvrta;

- najmanje 1 PGM/1 stan, obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, druge namjene prema normativima ove odluke;

- zadržava se kontinuirani građevni pravac postojećih građevina;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice 3,0 m; postojeća manja udaljenost može se zadržati u rekonstrukciji, dogradnji i nadogradnji i gradnji zamjenske građevine;

- arhitektonsko oblikovanje građevine mora biti usklađeno s okolnom gradnjom, osobito kod poluugrađenih građevina i građevina u nizu;

- iznimno, za prostor Ljubljanice i ulični potez Baštijanove ulice, primjenjuju se urbana pravila iz članka 74. ove odluke;

- iznimno, za prostor Novog Retkovca urbana pravila se utvrđuju prema elaboratu "Novi Retkovec - propozicije za gradnju i uređenje prostora", Zagreb, siječanj 1999., što ga je izradio Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša;

- iznimno, za prostor zaštićenih graditeljskih cjelina Željezničarskog naselja Maksimir, naselja Istrana i naselja I. hrvatske štedionice urbana pravila se utvrđuju prema detaljnim propozicijama nadležnog tijela zaštite.

- iznimno, na prostoru Trnja u Cvjetnom naselju, naselju Kanal i Murterskom naselju, zadržava se postojeća parcelacija, tipologija gradnje i postojeće udaljenosti od međa građevnih čestica.

Opća i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni stambene i mješovite namjene.

b) u zoni javne i društvene namjene:

- gradnja novih građevina, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina prema programu i normativima osnovne namjene i u skladu s lokalnim uvjetima i vrijednostima prostora;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30%;

- najveća visina podrum i tri etaže;

- najmanji prirodni teren 40% površine građevne čestice, parkovno uređen;

- u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevne čestice i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja; najmanji prirodni teren može biti postojeći;

- gradnja novih i zamjenskih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

Članak 62.

Zaštita i uređenje vrijednog prostora niske gradnje (1.5.) - prostor Trnovčice.

Opća pravila:

- zaštita vrijednosti predjela kao cjeline, osobito urbane matrice;

- čuvanje, održavanje i uređenje parkova, ulica, trgova i postojećeg oblika i veličine građevnih čestica i tipologije gradnje;

- gradnja građevina na postojećim građevnim česticama, interpolacijama i zamjenama trošnih građevina, te rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja građevina, uz uvjet usklađenosti s okolnom gradnjom u pogledu gabarita i oblikovnih karakteristika;

- onemogućavanje gradnje građevina poslovne namjene (kao samostalnih ili u sklopu stambene građevine), osim za dnevnu opskrbu, osobne usluge i manje uredske prostore.

Detaljna pravila

a) u zoni stambene i mješovite namjene:

- gradnja (interpolacija), rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina uz zadržavanje postojeće tipologije gradnje;

- zadržavaju se, u pravilu, postojeće građevne čestice; ne mogu se spajati dvije građevne čestice uz ulicu ako svaka od njih može biti samostalna građevna čestica; u rubnim dijelovima naselja mogu se formirati građevne čestice tako da je najmanja površina građevne čestice za gradnju samostojeće građevine 500 m², poluugrađene 300 m², a za gradnju ugrađene građevine 180 m²;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;

- visina građevine određena je pretežitom visinom izgrađenoga uličnog poteza, a najviše do podrum, tri etaže i potkrovlje; iznimno, u postojećim nizovima u Trnovčici moguća je interpolacija i nadogradnja građevine visine tri etaže i potkrovlje, s tim da je visina nadozida veća od 0,90 m radi usklađivanja s izvedenim stanjem;

- najmanji prirodni teren je 30% površine građevne čestice; hortikulturno uređen;

- postojeći predvrt obvezno je zadržati;

- najmanje 1 PGM/1 stan, drugo prema normativima ove odluke;

- obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici;

- iznimno, mogu se graditi pomoćne građevine visine jedne etaže iza građevnog pravca glavne građevine;

- zadržava se postojeći kontinuirani građevni pravac;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m; postojeća manja udaljenost može se zadržati u rekonstrukciji, dogradnji, nadogradnji i gradnji zamjenske građevine;

- arhitektonsko oblikovanje građevine mora biti usklađeno s okolnim građevinama, osobito s poluugrađenim građevinama i građevinama u nizu.

Opća i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni stambene i mješovite namjene.

b) u zoni javne i društvene namjene:

- gradnja novih građevina, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina prema programu i normativima osnovne namjene i u skladu s lokalnim uvjetima i vrijednostima prostora;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30%;

- najveća visina podrum, tri etaže i potkrovlje;

- najmanji prirodni teren je 40% površine građevne čestice, parkovno uređen;

- u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevne čestice i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja; najmanji prirodni teren može biti postojeći;

- gradnja novih i zamjenskih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

Članak 63.

Zaštita i uređenje dovršenih naselja (1.6.) - prostori: Voltino, Srednjaci, Jarun, Gredice, Knežija, Vrbani, Prečko, Špansko, Malešnica, Gajnice, Središće, Zapruđe, Savski gaj - sjever, Trnsko, Siget, Središće - istok, Sopot, Utrine, Travno, Sloboština - istok, Dugave, Ravnice, Volovčica, Folnegovićevo, Klaka, Grana, Studentski grad, Poljanice, Borovje, Poljane, Sigečica, Savica, Kanal, Martinovka, Brezje, Cvjetno naselje, prostor južno od Autobusnog kolodvora, Remetinečki gaj i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- zaštita i uređenje urbanističkih cjelina naselja pretežito visoke gradnje;

- poboljšavanje kvalitete stanovanja dovršetkom postojećih i uvođenjem novih sadržaja prema planu po kojem je naselje građeno;

- čuvanje i održavanje urbane matrice, ulica, trgova i osobito postojećih uređenih parkovnih površina;

- gradnja parkirališta i garaža uz obvezno očuvanje uređenih parkovnih površina;

- očuvanje izvorne tipologije i oblikovanja građevina, elemenata identiteta i slike naselja;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke;

- obvezno je donošenje detaljnijeg plana za dio Folnegovićeva naselja prema grafičkom prikazu.

Detaljna pravila

a) u zoni stambene, mješovite i poslovne namjene:

- gradnja, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina prema propozicijama Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, uz interpretaciju urbane matrice i tipologije gradnje iz izvornoga urbanističkog plana;

- gradnja građevina uz gradske avenije i glavne gradske ulice moguća je na temelju urbanističko - arhitektonskog natječaja prema programu koji izrađuje Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša;

- najmanje 1PGM/1 stan, za druge namjene prema normativima ove odluke; parkirališta i garaže smjestiti, u pravilu, na okolnom prostoru, ali ne na štetu uređenih parkovnih površina;

- povećane parkirališne potrebe rješavati na postojećim parkirališnim površinama gradnjom nove etaže, ako ne smeta stanovanju;

- gradnja na građevnim česticama s postojećim kvalitetnim visokim zelenilom i na uređenim zelenim površinama nije moguća;

- rekonstrukcija postojećih građevina moguća je, uz uvjet očuvanja osnovnoga arhitektonskog oblikovanja građevine;

- sanacija ravnog krova izvedbom krova nagiba do 6^o, skrivenoga u vijencu, da se ne naruši izvorno arhitektonsko oblikovanje građevine;

- zamjena dotrajalih građevina je moguća ako se zadovolje parkirališne potrebe koje ne smiju biti na štetu uređenih parkovnih površina;

- za individualne građevine u naseljima Siget, Travno i Utrine moguća je rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja cijelog niza na postojećim građevnim česticama; dogradnja do 20% tlocrtne površine i nadogradnja do visine dvije etaže i potkrovlje s ravnim krovom ili krovom nagiba do 6^o;

- iznimno, za dijelove starih naselja Gajnice, Špansko (između Korajčeve i Stulićeve ulice, između ulica Matije Divkovića i Dobriše Cesarića i duž ulica Špansko, Maršanići, Kaljska i Kotarnica), Malešnica, Prečko, Jarun te dio naselja Borongaj, gradnja, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina omogućuje se prema urbanim pravilima iz članka 71. ove odluke;

- iznimno, za dijelove starog naselja Špansko (omeđene ulicama Ivane Brlić Mažuranić, Matije Vlašića, Korajčevom i Stenjevečkom ulicom) omogućuje se gradnja, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina prema urbanim pravilima iz članka 75. ove odluke.

Opća i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni stambene i mješovite namjene.

b) u zoni javne i društvene i ugostiteljsko-turističke namjene:

- gradnja novih građevina, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina prema programu i normativima osnovne namjene i u skladu s lokalnim uvjetima;

- potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici i/ili uz pristupnu prometnicu uz obvezno očuvanje postojećih uređenih zelenih površina;

- rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja postojeće građevine, uz uvjet očuvanja izvornog arhitektonskog oblikovanja;

- gradnja novih i zamjenskih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

Članak 64.

Zaštita i uređenje prostora visoke gradnje (1.7.) - prostori: Ulica grada Vukovara, Ulica Ivana Lučića (Sveučilišna avenija) i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- zaštita i uređenje urbanih poteza visoke gradnje i uređenih javnih i zelenih površina;

- očuvanje izvornog oblikovanja arhitektonski vrijednih građevina Moderne, karakterističnih vizura, elemenata identiteta i slike poteza;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.

Detaljna pravila:

- gradnja novih i zamjenskih građevina, rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja prema arhitektonskom natječaju; urbanističko - tehničke uvjete za zahvat u prostoru određuje Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša;

- najmanje 1PGM/1 stan, za druge namjene prema normativima ove odluke; parkirališta i garaže smjestiti, u pravilu, na okolnom prostoru, ali ne na štetu uređenih parkovnih površina;

- povećane parkirališne potrebe rješavati na postojećim parkirališnim površinama gradnjom nove etaže, ako ne smeta stanovanju;

- gradnja na građevnim česticama s postojećim kvalitetnim visokim zelenilom i na uređenim zelenim površinama nije moguća;

- rekonstrukcija postojećih građevina moguća je uz uvjet očuvanja osnovnoga arhitektonskog oblikovanja građevine.

Članak 65.

Zaštita i uređenje cjelovitih kompleksa jedne namjene (1.8.) - prostori: SC Mladost, Studentski centar, RŠC Jarun, Velesajam, Lagvić, groblje Mirogoj, Šalata, “Ruđer Bošković” Rebro, Svetice, Heinzelova, KB Dubrava, Grad mladih, Klaka, MUP - Savska, kompleks Pedagoške akademije, dvorana Lisinski, Kemijski školski centar, Srednjoškolski centar u Držićevoj, NSK i HRT, MUP - Ilica, Brodarski institut, Rockefellerova i drugi prema grafičkom prikazu.Opća pravila:

- zaštita, čuvanje i uređenje vrijednosti kompleksa kao cjeline;

- očuvanje izvornog oblikovanja građevina, karakterističnih vizura, elemenata identiteta i slike kompleksa, kvalitetnih i uređenih zelenih površina (parkova i park - šuma);

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke;

- obvezno je donošenje detaljnijeg plana za ŠRC Jarun prema grafičkom prikazu.

Detaljna pravila:

- gradnja (interpolacija) novih građevina samo iznimno, u funkciji osnovne namjene, uz zadržavanje uređenih zelenih površina i prema programu i normativima osnovne namjene;

- parkirališne potrebe rješavati prema normativima ove odluke; parkirališta i garaže smjestiti, u pravilu, na okolnom prostoru, ali ne na štetu uređenih zelenih površina;

- visinu građevine uskladiti s pretežitom visinom gradnje unutar kompleksa;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina moguća u funkciji osnovne namjene i uz zadržavanje uređenih zelenih površina;

- iznimno, za prostor Zagrebačkog velesajma moguće je uvesti nove namjene koje svojim karakterom ne mijenjaju kvalitetu i organizaciju kompleksa kao urbanističke i arhitektonske cjeline;

- iznimno, unutar groblja Mirogoj moguća je gradnja upravne zgrade i proširivanje arkada prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

- gradnja (interpolacija) novih i zamjenskih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju; urbanističko - tehničke uvjete za zahvat u prostoru određuje Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša;

Članak 66.

Zaštita, održavanje i njegovanje parkova i park-šuma (1.9.) - prostori: postojeće park-šume i postojeći uređeni parkovi Zelengaj - Tuškanac, park Maksimir, Jelenovac, Pantovčak, Vrhovec, Cmrok, Mallinov park, Ribnjak, parkovi - trgovi Donjeg grada i Trnja, šumski kompleksi Remete, Dotrščina, Miroševečina, Dankovečka, Oporovečka i Novoselečka šuma, Čulinečina, Resničina, parkovi Novog Zagreba, parkovi naselja i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

Parkovi:

- održavanje, njegovanje i zaštita parkova, poštujući njihova oblikovna, ekološka, edukativna i rekreativna obilježja;

- održavanje staza i putova te uređenje novih, ako nisu u koliziji s postojećom vegetacijom ili bitno ne mijenjaju postojeću matricu parternog uređenja parka;

- zamjena i dopuna postojeće parkovne opreme te postava skulptura i rasvjete;

- rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina u skladu s funkcionalno-oblikovnim karakteristikama parka;

- gradnja građevina koje dopunjuju komunalni standard parka (nadstrešnice za sklanjanje od nevremena, javni zahodi, paviljoni, manje komunalne građevine i TS, manje građevine što su u funkciji parka);

- onemogućavanje gradnje ispod parkovnih površina, osim, iznimno, podzemne garaže ispod postojećeg parkirališta u Reljkovićevoj ulici i podzemene garaže ispod košarkaškog igrališta "Cibona" u Tuškancu;

- iznimno, na lokaciji Parka Maksimir moguće je proširenje ZOO-a, uređenje i dopunjavanje postojećih nastambi, uz propozicije nadležnog tijela zaštite;

- obvezno je donošenje detaljnijeg plana za Park Maksimir prema grafičkom prikazu.

Park-šume:

- njegovanje, održavanje i zaštita park-šuma za koje je izrađen Program njege, uređenja, održavanja i zaštite provodi se na temelju Programa, a za druge park-šume na temelju Osnova gospodarenja šumama;

- održavanje i rekonstrukcija postojećih putova, staza, građevina i rekreativnih sadržaja u park-šumama te oblikovanje odmorišta i postava higijensko-sanitarnih građevina moguća je samo bez sječe šume;

- iznimno, u park-šumi Tuškanac moguća je rekonstrukcija i restitucija ljetne pozornice Tuškanac;

Iznimno, u park-šumama i parkovima mogu se zadržati postojeće stambene i gospodarske, te druge građevine, kad su zaštićene kao spomenici kulture ili su ovom odlukom utvrđene kao osobito vrijedne; u postojećim park-šumama i parkovima mogu se zadržati postojeće uređene površine i građevine s pravnim statusom.

Intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.

Javna i društvena namjena:

- rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja prema propozicijama nadležne službe zaštite, a gradnja zamjenskih i novih građevina prema urbanim pravilima 1.8. ove odluke

Članak 67.

Održavanje i njegovanje zaštitnih zelenih površina (1.10.) - prostori: zaštitno zelenilo unutar Parka prirode Medvednica, Okrugljak, vinogradi Oporovca, Novoselca, zaštitno zelenilo dolina potoka i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- održavanje, njegovanje i zaštita kultiviranog krajobraza (tradicionalno obrađivani vinogradi, voćnjaci, oranice i povrtnjaci);

- gradnja i rekonstrukcija građevina isključivo u funkciji zaštite nestabilnih padina, vodocrpilišta, površina drugih namjena uz prometnice i drugih zaštitnih zelenih površina (potporni zidovi, zdenci, infrastruktura vodocrpilišta, zaštitni zidovi od buke i drugih zagađivanja, građevine za zaštitu od visokih voda i sl);

- gradnja staza za šetnju i rekreaciju;

- na područjima zaštićenih vinograda može se graditi klijet kao jednoetažna građevina s podrumom, najvećeg BRP-a 20 m² u vinogradu površine najmanje 700 m²;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom su prostoru moguće prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke;

- iznimno, na prostoru Jagodišća moguće je uređenje golf terena.

8.2.2. KONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUČJA

Članak 68.

Zaštita, uređenje i dogradnja najsjevernijeg dijela podsljemenskog područja (2.1.) - prostori: Gornji i Donji Jarek, Bizek, Dubravica (sjever), Borčec, Gornje Vrapče, Mikulići - Lukšići, Šestine - sjever, Šestinski Kraljevec, Gračani - Bliznec, Gračani - Isce, Bačun, Markuševec, Markuševečka Dubrava, Jalševec, Slanovec, Čučerje i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- zaštita i uređenje vrijednosti prostora, osobito park-šuma, parkova i pejsažnih i zaštitnih zelenih površina;

- čuvanje graditeljskog nasljeđa, posebno središta starih sela;

- gradnja pretežito stambenih građevina manjih gabarita na velikim građevnim česticama i gradnja pratećih građevina javne i društvene namjene;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.

Detaljna pravila

a) u zoni stambene i mješovite namjene:

- gradnja samostojećih građevina;

- najmanja površina građevne čestice je 800 m²;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 20%;

- najveći BRP je 500 m²;

- najveći k_i 0,6;

- najmanji prirodni teren je 60% površine građevne čestice;

- najveća visina je podrum, jedna etaža i potkrovlje;

- najmanje 2 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici (veći dio u glavnoj građevini ili u izdvojenoj garaži); druge namjene prema normativima ove odluke;

- pomoćne građevine su iza građevnog pravca glavne građevine, iznimno, na strmom terenu garaža se može graditi na regulacijskoj liniji;

- udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijske linije ulice je najmanje 5,0m, iznimno, može i manje u skladu s kontinuiranim građevnim pravcem postojećih građevina;

- najmanja udaljenost stambene građevine od međe susjedne građevne čestice je 5,0 m;

- obvezno je uređenje predvrta zelenilom;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina na česticama jednakim ili većim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija samostojećih, a poluugrađenih i ugrađenih građevina isključivo kao dovršenje postojeće tipologije, i na građevnim česticama manjim od 800 m², uz uvjet da je najveći k_i 0,6, najveća visina podrum, jedna etaža i potkrovlje, udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice prema lokalnim uvjetima, ali ne manje od 1,0 m; najmanje 1 PGM/1 stan uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeći k_i i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

- iznimno, uz Šestinsku cestu i Mlinove, Gračansku, Markuševečku, Ulicu Vida Ročića, Štefanovečku i Čučersku cestu primjenjuju se urbana pravila članka 69. ove odluke;

Opća i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni stambene i mješovite namjene.

b) u zoni javne i društvene namjene:

- gradnja novih građevina, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina prema programu i normativima osnovne namjene i u skladu s vrijednostima prostora;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30%;

- visina građevine najviše podrum i dvije etaže;

- najmanji prirodni teren je 40% građevne čestice, parkovno uređen;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 5,0 m;

- BRP i k_i nisu propisani;

- u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevne čestice i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja; najmanji prirodni teren je postojeći;

- gradnja novih i zamjenskih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

Članak 69.

Zaštita, uređenje i dogradnja zapadnoga, središnjeg i istočnog dijela podsljemenskog područja (2.2.) - prostori: Podsused, Dubravica, Perjavica, Gornje Vrapče, Donje Vrapče, Bijenik, Fraterščica, Vrhovec - Jelenovac, Šestine, Gračanska, Mirogoj - Remetska, Donje Prekrižje i Kraljevac, Mlinovi, Remete, Bukovac, Požarinje, Jazbina, Štefanovec, Miroševec, Orehovečki brijeg, Dankovec, Degidovec, Granešinski Novaki, Slanovec, Branovec, Oporovec i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- zaštita i uređenje vrijednosti predjela kao cjeline, osobito park-šuma, parkova i pejsažnih i zaštitnih zelenih površina;

- čuvanje graditeljskog nasljeđa;

- gradnja pretežito stambenih građevina manjih gabarita i pratećih građevina javne i društvene namjene;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke;

- obvezno je donošenje detaljnijeg plana za stanicu žičare u Gračanima prema grafičkom prikazu.

Detaljna pravila

a) u zoni stambene i mješovite namjene:

- gradnja samostojećih i poluugrađenih građevina, a ugrađenih isključivo kao dovršetak postojeće tipologije gradnje;

- najmanja površina građevne čestice je 600 m²;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30%;

- najveći BRP 600 m² za samostojeće, a 450 m² za poluugrađene građevine;

- najveći k_i 0,8;

- najmanji prirodni teren je 40% površine građevne čestice;

- najveća visina je podrum, dvije etaže i potkrovlje;

- najmanje 2 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, druge namjene prema normativima;

- pomoćne građevine su iza građevnog pravca glavne građevine, iznimno na strmom terenu garaža se može graditi na regulacijskoj liniji;

- udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijske linije ulice najmanje 5,0 m, iznimno, može i manje u skladu s kontinuiranim građevnim pravcem postojećih građevina;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m;

- obvezno je uređenje predvrta zelenilom;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina na česticama jednakim ili većim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija i na građevnim česticama manjim od 600 m², uz uvjet da je koeficijent iskoristivosti do 0,8, najveća visina podrum, dvije etaže i potkrovlje, udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m za interpolaciju, a za drugo je najmanja udaljenost postojeće stanje, ali ne manje od 1,0 m, najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeći k_i i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

- iznimno, uz sjevernu stranu ulice Karažnik gradnja novih, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina najveće visine podrum, tri etaže i potkrovlje; najveći k_i je 1,2; najmanji ozelenjeni prirodni teren je 20% površine građevne čestice; najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici.

Opća i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni stambene i mješovite namjene.

b) u zoni javne i društvene namjene i poslovne namjene K1:

- gradnja novih građevina, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina prema programu i normativima osnovne namjene i u skladu s lokalnim uvjetima;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;

- najveća visina je podrum i tri etaže;

- najmanji prirodni teren je 30% površine građevne čestice, parkovno uređen;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 5,0 m;

- BRP i k_i nisu propisani;

- u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevne čestice i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja; najmanji prirodni teren je postojeći;

- gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

Članak 70.

Zaštita, uređenje i dogradnja zapadnog i istočnog dijela podsljemenskog područja - povijesna urbana cjelina i kontaktno područje (2.3.) - prostori: Sv. Duh, Vrhovec - Vinogradska, Šestinski dol, Srebrnjak - Laščina i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- zaštita i uređenje vrijednosti predjela kao cjeline, osobito vrijednih građevina, te park-šuma, parkova i pejsažnih i zaštitnih zelenih površina i komunalne opreme;

- čuvanje graditeljskog nasljeđa;

- gradnja pretežito stambenih građevina manjih gabarita s pratećim javnim i društvenim sadržajima;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.

Detaljna pravila

a) u zoni stambene i mješovite namjene:

- gradnja samostojećih i poluugrađenih građevina, a ugrađenih isključivo kao dovršetak postojeće tipologije gradnje;

- najmanja površina građevne čestice je 600 m²;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30%;

- najveći BRP je 600 m² za samostojeće, 450 m² za poluugrađene građevine;

- najveći k_i 1,0;

- najmanji prirodni teren je 30% površine građevne čestice;

- najveća visina je podrum, dvije etaže i potkrovlje;

- najmanje 2 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, druge namjene prema normativima;

- pomoćne građevine su iza građevnog pravca glavne građevine, iznimno, na strmom terenu garaža se može graditi na regulacijskoj liniji;

- udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijske linije ulice najmanje 5,0 m, iznimno može i manje u skladu s kontinuiranim građevnim pravcem postojećih građevina;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m,

- obvezno je uređenje predvrta zelenilom,

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina na česticama jednakim ili većim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija i na građevnim česticama manjim od 600 m², uz uvjet da je najveći koeficijent iskoristivosti 1,0; najveći BRP poluugrađene građevine do 450 m²; najveća visina podrum, dvije etaže i potkrovlje; udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je najmanje 3,0 m; najmanje 1PGM/1 stan uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća BRP, k_i i visina veća od propisane može se zadržati, ali bez povećavanja;

- iznimno, u ulicama Vinogradska, Nad lipom, Mandaličina i Črnomerec omogućuje se, ovisno o lokalnim uvjetima, gradnja novih, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih i interpolacija samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina uz k_i do 2,0 nadzemno, s tim da visina i dubina ne prelazi visinu i dubinu uličnog poteza; najmanje 1,0 PGM/1 stan uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici (veći dio u garaži); ostali urbanistički parametri nisu propisani;

- iznimno, uz Šestinski dol do Podfuščaka, uz sjevernu stranu Petrove ulice osim između Medovićeve i Kovačevićeve omogućuje se gradnja novih, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija mješovite tipologije (samostojeće, poluugrađene i ugrađene građevine); najveća visina podrum, tri etaže i potkrovlje; dubina građevine do 16,0 m; najveći k_i 1,5 nadzemno; najmanje 1 PGM/1 stan uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici; ostali urbanistički parametri nisu propisani;

- iznimno, uz ulice Srebrnjak, Zajčeva, Laščinska, Kišpatićeva i Jordanovac omogućuje se gradnja novih, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina mješovite tipologije (samostojeće, poluugrađene i ugrađene građevine); najveća visina podrum, tri etaže i potkrovlje; najveći k_i 1,2 nadzemno; najmanje 1 PGM/1 stan uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici; ostali urbanistički parametri nisu propisani;

- dovršetak započetih nizova prema propozicijama po kojima je niz građen, s tim da se nove građevine mogu interpolirati, ali ne i nastavljati iza posljednjih građevina, osim poluugrađene građevine na kraju niza;

- iznimno, na prostoru omeđenom Medovićevom, Petrovom, Kovačevićevom i Filipovićevom intervencije su moguće uz detaljne propozicije nadležnog tijela zaštite.

Opća i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni stambene i mješovite namjene.

b) u zoni javne i društvene namjene:

- gradnja, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina prema programu i normativima osnovne namjene i u skladu s lokalnim uvjetima;

- urbanistički parametri (izgrađenost građevne čestice, BRP, k_i, visina građevine i prirodni teren) nisu propisani;

- gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

Članak 71.

Uređenje i urbana obnova prostora individualne gradnje (2.4.) - prostori: Rudeš, Susedsko polje, Samoborska, Stenjevec, Grmoščica, Staglišće, Ciglenica, Kustošija, Južna Kustošija, Oporovečka - Miroševec, Klin, Donja Dubrava, Borongajski lug, Trnava, Sopnica, Savica, Botinec, Trokut, Savski gaj i Hreljić - sjever, Kruge i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- obnova i dovršetak naselja gradnjom niskih, pretežito stambenih građevina manjih gabarita i pratećih javnih i društvenih sadržaja;

- čuvanje graditeljskog nasljeđa, posebno središta starih sela;

- gradnja i rekonstrukcija prometne i komunalne infrastrukture;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke;

- obvezno je donošenje detaljnijeg plana uz planiranu Jarunsku u naselju Prečko prema grafičkom prikazu.

Detaljna pravila

a) u zoni stambene i mješovite namjene:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- najmanja površina građevne čestice je za samostojeću 350 m², za poluugrađenu 220 m², a za ugrađenu građevinu 132 m²;

- najveća izgrađenost građevne čestice je za samostojeću 30%, poluugrađenu 40%, a za ugrađenu građevinu 50%;

- najveći BRP na građevnoj čestici je 400 m²;

- najveći k_i za samostojeću građevinu 1,0, za poluugrađenu i ugrađenu 1,2;

- najmanji prirodni teren je 20% površine građevne čestice;

- najveća visina je podrum, dvije etaže i potkrovlje;

- najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici; druge namjene prema normativima ove odluke;

- pomoćne građevine su iza građevnog pravca glavne građevine; na građevnoj čestici moguća je gradnja samo jedne pomoćne građevine;

- udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijske linije ulice je najmanje 3,0 m, iznimno može i manje u skladu s kontinuiranim građevnim pravcem postojećih građevina;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina na česticama jednakim ili većim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija moguća je i na građevnim česticama manjim od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da je k_i 1,0, najveća visina podrum, dvije etaže i potkrovlje, udaljenost građevina od međe susjedne građevne čestice postojeća, ali ne manje od 1,0 m; potreban broj PGM osigurati na građevnoj čestici; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeći k_i i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

- iznimno, uz Ilicu, Zagrebačku, Aleju Bologne, Remetinečku, produženu Ulicu Ivane Brlić-Mažuranić, Branimirovu i Aveniju Dubrava moguća je gradnja novih, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija najveće visine podrum, četiri etaže i potkrovlje, dubine građevina najviše 16,0 m, najveći k_i 2,0, najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici;

- iznimno, uz ulicu I. Trnava, Resnički gaj, produženu Vukovarsku, ulicu Klin, produženu Jarunsku, Aninu, Rudešku ulicu i produženu Baštijanovu ulicu gradnja građevina prema urbanim pravilima iz članka 74. ove odluke;

- iznimno, na području Hreljića - sjever moguća je gradnja novih, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija najveće visine podrum, tri etaže i potkrovlje, najveći BRP 600 m²;

- iznimno, na području Botinca potrebno je čuvati urbanu matricu, moguća je rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija, uz najveći k_i 1,2 sa ciljem povećavanja arhitektonske kvalitete građevine; postojeće građevne čestice ne mogu se dijeliti i spajati; rekonstrukcija ulične mreže uz povećanje PGM-a;

- iznimno, uz planiranu Šarengradsku ulicu i planiranu ulicu Jarun u naselju Prečko gradnja građevina prema urbanim pravilima iz članka 74. ove odluke;

- iznimno, na području Malešnice kao dovršetak poteza gradnje uz Ulicu Ante Topića Mimare i ulicu Malešnica omogućuje se gradnja novih, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija najveće visine podrum i četiri etaže, dubine građevina, najveći k_i 1,7 najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici;

Opća i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni stambene i mješovite namjene.

b) u zoni javne i društvene namjene:

- gradnja novih građevina, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina, prema programu i normativima osnovne namjene;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;

- najmanji prirodni teren je 30% površine građevne čestice, parkovno uređen;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 5,0 m;

- BRP, k_i, visina građevine nisu propisani;

- u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevne čestice veća od propisane, može se zadržati, ali bez povećavanja; najmanji prirodni teren je postojeći;

- gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

Članak 72.

Sanacija, uređenje i urbana obnova prostora individualne gradnje (2.5.) - prostori: Vrinice, VII. Retkovec, Kozari bok, Kozari putevi, Struga, Bogdani, Žitnjak, Burićevo naselje, Proveno polje, Horvatovo naselje, Podbrežje i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- revalorizacija područja gradske periferije s karakteristikama substandardne stambene, pretežito bespravne gradnje;

- podizanje standarda područja sanacijom, dogradnjom i transformacijom postojećih naselja rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove prometne mreže, i osiguravanje prostora za realizaciju nužno potrebnih pratećih sadržaja koji će povećati urbanitet naselja;

- poticanje transformacije slike naselja estetsko-oblikovnim komponentama (kvalitetnija gradnja u tehnološkom i oblikovnom smislu).

Detaljna pravila

a) u zoni stambene i mješovite namjene:

- gradnja novih samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- najmanja površina građevne čestice za samostojeće je 350 m², za poluugrađene 220 m², za ugrađene 132 m²;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40% za samostojeću i poluugrađenu, a 50% za ugrađenu građevinu;

- najveći BRP je 450 m²;

- najveći k_i 1,2;

- najmanji prirodni teren je 20% površine građevne čestice;

- najveća visina je podrum, dvije etaže i potkrovlje;

- najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, druge namjene prema normativima ove odluke;

- pomoćne građevine su iza građevnog pravca glavne građevine, na građevnoj čestici moguća je gradnja samo jedne pomoćne građevine;

- udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijske linije ulice je najmanje 3,0 m, iznimno, može i manje u skladu s kontinuiranim građevnim pravcem postojećih građevina;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m;

- najmanja udaljenost građevine koja je pretežito ili isključivo namijenjena poslovnoj namjeni ili radu ne može biti manja od 3,0 m od međe susjedne građevne čestice;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina na česticama jednakim ili većim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenske građevine i interpolacija i na građevnim česticama manjim od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da je najveći k_i 1,2, najveća visina podrum, dvije etaže i potkrovlje i udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je postojeća, ali ne manje od 1,0 m; potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeći k_i i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

- iznimno, na prostoru Kozari boka i Kozari puteva za građevine izgrađene do stupanja na snagu ove odluke omogućuje se zadržavanje građevina u zatečenim gabaritima, uz osiguravanje širine ulice za normalno odvijanje prometa.

Opća i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena osim javne i društvene koje se mogu graditi u zoni stambene i mješovite namjene. Gradnja građevina javne i društvene namjene prema pravilima za zonu javne i društvene namjene.

b) u zoni javne i društvene namjene:

- gradnja novih građevina, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina, prema programu i normativima osnovne namjene i u skladu s lokalnim uvjetima;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;

- najmanji prirodni teren je 30% površine građevne čestice, parkovno uređen;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m;

- BRP, k_i i visina građevine nisu propisani;

- u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevne čestice veća od propisane može se zadržati, ali bez povećavanja; najmanji prirodni teren je postojeći.

Članak 73.

Uređenje i urbana obnova rubnih prostora individualne gradnje (2.6.) - prostori: Stari Retkovec, Resnik, Petruševec, Otočec, Remetinec, Blato, Otok, Horvatovo naselje, Stari Jakuševec, Klara i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- revalorizacija područja nekadašnjih ruralnih naselja u procesu funkcionalne i morfološke transformacije;

- podizanje standarda područja mješovitom gradnjom, rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove prometne mreže i komunalne infrastrukture te osiguravanjem prostora za prateće sadržaje;

- očuvanje i dopunjavanje slike naselja, vodeći pri tome računa o graditeljskom nasljeđu (osobito središta starih sela) i razvojnim potrebama naselja;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.

Detaljna pravila

a) u zoni stambene i mješovite namjene:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- najmanja površina građevne čestice za samostojeću građevinu je 500 m², za poluugrađenu 300 m², a za ugrađenu građevinu 180 m²;

- najveća izgrađenost građevne čestice za samostojeću i poluugrađenu je 40%, a 50% za ugrađenu građevinu;

- najveći BRP je 550 m², od toga najveći BRP pomoćne građevine 150 m²;

- najveći k_i 1,0;

- najmanji prirodni teren je 20% površine građevne čestice;

- najveća visina je podrum, dvije etaže i potkrovlje;

- najmanje 1 PGM/1, stan uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, druge namjene prema normativima ove odluke;

- pomoćne građevine su iza građevnog pravca glavne građevine; u mješovitoj pretežito stambenoj namjeni u Novom Zagrebu pomoćne građevine grade se odvojeno od glavne građevine;

- udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijske linije ulice je najmanje 3,0 m, iznimno, može i manje, u skladu s kontinuiranim građevnim pravcem postojećih građevina;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m;

- najmanja udaljenost pomoćne građevine koja je pretežito ili isključivo namijenjena gospodarskoj namjeni ne može biti manja od 3,0 m od međe susjedne građevne čestice;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina na česticama jednakim ili većim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenske građevine i interpolacija i na građevnim česticama manjima od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da je najveći k_i 1,0; najveća visina podrum, dvije etaže i potkrovlje; udaljenost građevina od međe susjedne građevne čestice je postojeća, ali ne manje od 1,0 m, postojeća udaljenost manja od navedene može se zadržati; udaljenost građevina od međe za interpolaciju i za poslovnu glavnu i pomoćnu građevinu ne može biti manja od 3,0 m; potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeći k_i i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

- iznimno, uz produženu Koledinečku ulicu primjenjuju se urbana pravila iz članka 74. ove odluke.

Opća i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni stambene i mješovite namjene.

b) u zoni javne i društvene namjene:

- gradnja novih građevina, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina, prema programu i normativima osnovne namjene i u skladu s lokalnim uvjetima;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;

- najmanji prirodni teren je 30% površine građevne čestice, parkovno uređen;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 5,0 m;

- BRP, k_i i visina građevine nisu propisani;

- u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost veća od propisane može se zadržati, ali bez povećavanja; najmanji prirodni teren je postojeći;

- gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

Članak 74.

Uređenje i urbana obnova prostora niske gradnje (2.7.) - prostori: Gajnice, Škorpikova ulica - zapad, Donji Stenjevec, Oranice, Staglišće, Ciglenica, Trešnjevka-centar, Ravnice, Konjščinska ulica, Kajzerica, Otok, Hreljić - jug, Jakuševec, Klara, Blato, Stari Botinec, Podbrežje, Horvatovo naselje, Remetinec - Lanište i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- obnova i dovršetak naselja omogućavanjem promjena oblika i veličine građevnih čestica, gradnjom novih građevina, interpolacijom, rekonstrukcijom i postupnom zamjenom trošnih građevina;

- očuvanje elemenata identiteta naselja;

- podizanje standarda naselja rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove ulične mreže i komunalne infrastrukture, te osiguravanjem prostora za prateće sadržaje;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.

Detaljna pravila

a) u zoni mješovite namjene:

- gradnja novih samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- najmanja površina građevne čestice je 500 m² za samostojeću, 300 m² za poluugrađenu, 180 m² za ugrađenu građevinu;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30% za samostojeću, 40% za poluugrađenu, a 50% za ugrađenu građevinu;

- najveći BRP je 650 m²; u zoni mješovite pretežito stambene namjene najveći BRP pomoćne građevine je 150 m²;

- najveći k_i 1,2;

- najmanji prirodni teren je 20% površine građevne čestice, hortikulturno uređen;

- najveća visina je podrum, tri etaže i potkrovlje;

- najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici, druge namjene prema normativima ove odluke;

- pomoćne građevine su iza građevnog pravca glavne građevine; u mješovitoj pretežito stambenoj namjeni u Novom Zagrebu pomoćne građevine treba graditi odvojeno od glavne građevine;

- udaljenost građevnog pravca glavne građevine od regulacijske linije ulice je najmanje 3,0 m, iznimno može i manje u skladu s kontinuiranim građevnim pravcem postojećih građevina;

- najmanja udaljenost građevine od međe građevne čestice je 3,0 m;

- iznimno, za površinu mješovite - pretežito poslovne namjene, zapadno od Kovinske ulice BRP građevina određena je najvećim k_i 1,2;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina na česticama jednakim ili većim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez povećanja;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija i na građevnim česticama manjima od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da je najveći k_i 1,2, najveća visina podrum, tri etaže i potkrovlje; udaljenost građevina od međe susjedne građevne čestice je postojeća, ali ne manja od 1,0 m, postojeća udaljenost manja od navedenih može se zadržati; udaljenost građevina od međe za interpolaciju i za poslovnu glavnu i pomoćnu građevinu ne može biti manja od 3,0 m; potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeći k_i i visina, veći od propisanih mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

- iznimno, na prostoru Kajzerice najmanja površina građevne čestice za slobodnostojeće 350 m², za poluugrađene 220 m², a za ugrađene građevine 132 m²; najveća izgrađenost građevne čestice je 40% za slobodnostojeće i poluugrađene, 50% za ugrađene građevine; u rekonstrukciji, dogradnji, nadogradnji, zamjeni i interpolaciji na manjim građevnim česticama najveća izgrađenost građevne čestice je 50%; najveća visina građevine je podrum, tri etaže i potkrovlje, najveći BRP je 650 m²; uz Ulicu R. Cimermana visina građevine je najviše podrum, četiri etaže i potkrovlje, najveći BRP 800 m²; potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici;

- iznimno, na prostoru Konjščinske ulice najveća izgrađenost građevne čestice je 60%, rješavanje PGM-a prema lokalnim uvjetima;

- iznimno, na potezu mješovite namjene uz produženu Vatikansku ulicu u Klari, uz Ulicu Republike Njemačke u Otoku i uz Sarajevsku i Vatikansku ulicu u Jakuševcu površina građevne čestice je od 1000 m² do 3000 m²; najveća izgrađenost je 30%, najveći BRP je 3500 m², visina građevine između tri i pet nadzemnih etaža, dok je na prostoru Remetinca i Blata visina građevine između tri i četiri nadzemne etaže;

- iznimno, za površinu mješovite - pretežito poslovne namjene, zapadno uz Kovinsku ulicu i južno uz Samoborsku ulicu BRP građevina određena je najvećim k_i 1,2;

- iznimno, za površinu mješovite pretežito stambene namjene sjeverno uz Aleju Bologne BRP građevina je određen sa najvećim k_i 1,2 i najmanjim prirodnim terenom od 20%;

- iznimno, na prostoru središta Trešnjevke (uz ulične poteze Selske - istok, Sokolgradske i Tratinske ulice te Ljubljanske avenije) najveća izgrađenost građevne čestice je 50%, najveći k_i 2,5; visina u skladu s visinom poteza;

- iznimno, na prostoru Ciglenice (uz ulične poteze Zagorske, Klanječke, Selske - zapad i planirane produžene Kranjčevićeve ulice) najveća izgrađenost građevne čestice je 50%, najveća visina je podrum, četiri etaže i potkrovlje, najveći k_i je 2,0.

Opća i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni stambene i mješovite namjene.

b) u zoni javne i društvene namjene:

- gradnja novih građevina, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina prema programu i normativima osnovne namjene i u skladu s lokalnim uvjetima;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;

- najmanji prirodni teren je 30% površine građevne čestice, parkovno uređen;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 5,0 m;

- BRP, k_i i visina građevine nisu propisani;

- u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevne čestice veća od propisane, može se zadržati, ali bez povećavanja; najmanji prirodni teren je postojeći;

- gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

c) u zoni poslovne namjene:

- gradnja prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke.

Članak 75.

Uređenje i urbana obnova prostora mješovite gradnje (2.8.) - prostori: Stenjevec - sjever, Oranice, Zagorska - Selska, Čulinečka, Tvornica RIZ, Peščenica - sjever, Tvornica Fotokemika, Dubrava - centar, Dubec, Volovčica, Ferenščica, Vrbik, Kanal, Njivice i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- obnova i dovršetak urbane matrice gradnjom novih građevina, interpolacijom, rekonstrukcijom i zamjenom trošnih građevina;

- očuvanje elemenata identiteta i memorije naselja (postojeći trgovi, ulice, parkovi, karakteristični urbani potezi, izvorno oblikovanje građevine);

- podizanje standarda naselja rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove ulične mreže i komunalne infrastrukture, te osiguravanjem prostora za prateće sadržaje;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke;

- obvezno je donošenje detaljnijeg plana za prostore: Rudeš - TEP, Oranice, Slavonska - Rudeš, Slavonska - Knežija, Rudeš, Gajevo, Srednjaci, Ul. kralja Tomislava, Vrbik, prema grafičkom prikazu.

Detaljna pravila:

- u prostorima individualne i niske gradnje, kao nastavak postojeće tipologije - osobito visine, u skladu s lokalnim uvjetima, primjenjuju se urbana pravila iz članka 71. i članka 74. ove odluke;

- u prostorima visoke gradnje primjenjuju se urbana pravila iz članka 76. ove odluke;

- prijelaz iz prostora niske u prostor visoke gradnje moguć je uz detaljne uvjete gradnje i uređenja prostora koje utvrđuje Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša;

Članak 76.

Uređenje i urbana obnova prostora visoke gradnje (2.9.) - prostori: Trešnjevka - centar, Voltino - sjever, Črnomerec - jug, Dubrava - centar, Avenija Dubrava, Ulica Svetice, Brezje, Savska - Veslačka, Vrbik, Chromos - Radnička, Savica - Borovje, Radnička - TEŽ, Sloboština, Remetinec - Lanište, blok Krešimir i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- obnova i dovršetak urbane matrice gradnjom novih građevina, interpolacijom, rekonstrukcijom i zamjenom trošnih građevina uz omogućavanje promjena oblika i veličine građevnih čestica;

- očuvanje elemenata identiteta (postojeći trgovi, ulice, parkovi, izvorno oblikovanje građevina i sl.);

- podizanje standarda rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove ulične mreže i komunalne infrastrukture, te osiguravanjem prostora za prateće sadržaje;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke;

- obvezno je donošenje detaljnijeg plana za prostore: Špansko - Jankomir, Savska cesta, Knežija - sjever, Boćarski dom - zapad, Slavonska zapadno od NSB, Savica - Borovje i Oporovečka - sjever prema grafičkom prikazu;

- u obuhvatu urbanističko-arhitektonskog natječaja za prostor južno od Avenije Dubrava planirati uređenje trga;

- za blokove na području Črnomerca označene na grafičkom prikazu urbana pravila i prostorno rješenje odredit će se detaljnijim planom, odnosno urbanističko-arhitektonskim natječajem; do donošenja detaljnijeg plana, odnosno provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja, moguća je gradnja samo pojedinačne ulične interpolacije, rekonstrukcija dogradnja i nadogradnja uličnih građevina prema odredbama ovoga članka, a u dvorištima rekonstrukcija građevina prema odredbi članka 103. stavka 1. ove odluke;

- detaljnijim planovima može se predvidjeti i minimalno odstupanje od ovim člankom propisane udaljenosti slobodnostojećih građevina, a u skladu s lokalnim uvjetima.

Detaljna pravila:

a) u zoni mješovite namjene

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- zahvat u prostoru je moguć samo uz javni prostor, ulicu najmanje širine 9,0 m ili trg;

- izgrađenost katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru je do 50%;

- građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.,), a okoliš postaje javna površina;

- najveći je koeficijent iskoristivosti (BRP-a nadzemno/površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) 3,5;

- najmanji je koeficijent iskoristivosti (BRP-a nadzemno/površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) 2,0, osim građevina javne i društvene namjene;

- najmanje prirodni hortikulturno uređen teren je 20% površine katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru;

- najmanja udaljenost slobodnostojeće građevine od katastarskih čestica izvan zahvata je h/2, osim od postojećih ili planiranih javno-prometnih površina, s tim da je za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice 15,0 m; moguć je i drugačiji odnos građevine prema međi uz uvjet da je međusobna udaljenost građevina jednaka zbroju polovica njihovih visina;

- potreban broj PGM određuje se prema kriteriju 1PGM/1 stan ili 11 PGM/1000 m² BRP, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM; parkirališno-garažna mjesta obvezno izvesti unutar zahvata u prostoru, za druge namjene prema normativima ove odluke;

- ako se zahvatom u prostoru predviđa gradnja više građevina, najmanja međusobna udaljenost građevina je 12 m, a najmanja udaljenost građevina od katastarskih čestica izvan zahvata je h/2;

- iznimno, za prostor mješovite namjene uz Aveniju Većeslava Holjevca najmanja građevna čestica je 3000 m², najveća izgrađenost građevne čestice je 40%, ostalo prema pravilima za novu gradnju;

- iznimno, na prostoru Črnomerca i kontaktnom prostoru Trešnjevke s Donjim gradom, kao nastavak postojeće tipologije gradnje, omogućuje se:

- formiranje građevnih čestica prema lokalnim uvjetima, s tim da se u granicama povijesne cjeline ne mogu spajati građevne čestice uz ulicu;

- najveća izgrađenost ulične građevne čestice je 60%, a na uglovima 80%;

- najveća izgrađenost dvorišne građevne čestice je 30%;

- najveća visina ulične građevine je pretežita visina poteza (bloka);

- najveći BRP usklađen s pretežitim BRP-om poteza;

- dubinu građevine ili dvorišnih krila građevine uskladiti s pretežitom dubinom gradnje poteza;

- najveći k_i nadzemno je 3,5, ali ne veći od pretežitog k_i poteza ili bloka;

- najmanji prirodni teren dvorišnih čestica je 20%, hortikulturno uređen;

- najveća visina dvorišne građevine je podrum i tri etaže, ali ne viša od građevine na kontaktnoj uličnoj građevnoj čestici; postojeće više dvorišne građevine moguće je zadržati, ali ne i povećavati;

- parkirališna mjesta za uličnu i za dvorišnu gradnju obvezno osigurati na građevnoj čestici, prioritet je podzemno, pristup s javnoprometne površine;

- građevni pravac je pretežito postojeći, odnosno u skladu s lokalnim uvjetima;

- ulične građevine su ugrađene, osim iznimno, ako je razmak potreban, prema lokalnim uvjetima, razmak između ulične i nove dvorišne građevine ne može biti manji od zbroja polovica njihovih visina do vijenca;

- građevni pravac uz južnu stranu Ilice, zapadno od ulice Črnomerec, pomaknuti prema jugu i planirati drvored;

- obvezno sačuvati kvalitetno visoko zelenilo;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija izvode se prema pravilima za novu gradnju; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevne čestice, k_i i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

Opća i detaljna pravila primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni stambene i mješovite namjene.

b) u zoni javne i društvene, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene:

- gradnja, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina moguća je prema programu osnovne namjene;

- urbanistički parametri (izgrađenost građevne čestice, BRP, k_i, visina građevine i prirodni teren) nisu propisani;

- gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

Članak 77.

Uređenje, zaštita i urbana obnova kompleksa jedne namjene (2.10.) - prostori javne i društvene namjene (Aleja G. Šuška. Oporovečka ulica, Klin, Jankomir, bolnice), zona gospodarske namjene (Klara, Radnička cesta, Žitnjak, Slavonska avenija-sjever, Ravnice, Ul. baruna Filipovića, Ilica, Šanci, Dugave - jug, Sloboština-jug, Blato-Lanište, URIHO, Avenija Većeslava Holjevca-zapad, istok, Delci, Jakuševec-jug, Novi Petruševec i Jankomir), malo poduzetništvo (Grana, Servisna zona Retkovec, Savica-Šanci, Melištice), športsko-rekreacijska namjena s gradnjom (ŠRC Veslačka, ŠRC Chromos - Savica, Kruge, Cvjetno, Hipodrom, ŠRC Jakuševec, ŠRC Siget, ŠRC Sloboština), športsko - rekreacijska namjena bez gradnje (Mrzlo polje, Maksimirska - Mandlova, dolina potoka Bliznec, dolina potoka Štefanovec, Trokut, Otočec, Klara, Dugave, Jakuševec, Golf centar Zagreb), posebna namjena, infrastrukturni sustavi (Resnik, TE-TO, Petruševec, Autobusni kolodvor), groblja i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- uređenje cjelina, vrijednih građevina i zelenih površina, te komunalne opreme;

- dovršetak prostora novom gradnjom i uređenje otvorenih površina u funkciji osnovne namjene;

- na površinama javne i društvene, gospodarske, športsko-rekreacijske, posebne namjene te na površinama infrastrukturnih sustava i groblja ograde se mogu graditi i više od 1,50 m radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke;

- obvezno je donošenje detaljnijeg plana za groblje Završje, proširivanje groblja Mirogoj i proširivanje groblja Miroševec prema grafičkom prikazu.

Detaljna pravila

a) javna i društvena namjena:

- gradnja novih građevina;

- građevna čestica oblikuje se prema normativima za određenu namjenu (škole, dječje ustanove i sl.);

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;

- najmanji prirodni teren je 30% površine građevne čestice, parkovno uređen;

- najveća visina je podrum, pet etaža i potkrovlje; građevina može imati i veći broj etaža ako je to vezano uz funkciju građevine ili lokalne uvjete;

- novu gradnju nije moguće planirati na postojećim hortikulturno-uređenim površinama;

- obvezan je smještaj vozila na građevnoj čestici prema normativima ove odluke;

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice je h/2 (polovica visina), osim od postojeće ili planirane javno-prometne površine;

- za gradnju novih građevina obvezan je urbanističko - arhitektonski natječaj;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija moguća je prema pravilima za novu gradnju, bez obaveze natječaja; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevne čestice i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja; najmanji prirodni teren je postojeći.

b) gospodarska namjena (proizvodna, poslovna i trgovački kompleksi)

- gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina;

- najmanja građevna čestica je 3.000 m², osim prigodom rekonstrukcija i interpolacija na postojećim manjim građevnim česticama;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 50%;

- najmanji prirodni teren je 20% površine građevne čestice;

- najveći k_i nadzemno za proizvodnu namjenu i trgovačke komplekse 1,2, a 2,0 za poslovnu namjenu; k_i može biti i veći ako je to rezultat razrade prostora detaljnijim planom;

- visina i broj etaža građevine određuje se ovisno o tehnologiji i namjeni;

- obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici prema normativima ove odluke za određenu namjenu;

- osiguravanje neposrednog pristupa s javnoprometne površine;

- građevni pravac u skladu s kontinuiranim građevnim pravcem postojećih građevina;

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice je 6,0 m, osim od javnoprometne površine;

- za proizvodnu namjenu i trgovačke komplekse planirati zelenu tampon zonu širine minimalno 10 m prema ostalim namjenama, osim prema javnoprometnim površinama;

- u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevne čestice, k_i i visina veći od propisanih mogu se zadržati, ali bez povećavanja; najmanji prirodni teren je postojeći;

- arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevina moraju biti primjereni karakteru zone, osobito na potezima uz gradske avenije koji definiraju ulaz u grad;

- prigodom prenamjene (restrukturiranja) i promjene prostorne organizacije većih postojećih radnih kompleksa moguća je prenamjena dijela ili cjeline u različite prostore uredskog poslovanja, trgovine, kulture, znanosti, zabave, rekreacije i hotele; na lokacijama postojećih industrijskih pogona mogu se smjestiti i trgovački centri koji moraju biti prilagođeni urbanom prostoru tipologijom i ponudom "gradske robne kuće" (trgovački kompleksi K2 su isključeni), te s parkiralištem na površini terena koje osigurava najviše trećinu potreba za parkiranjem (ostatak potrebnih PGM-a podzemno ili u sklopu građevine); eventualno, dijeljenje na manje cjeline moguće u skladu s propozicijama za gradnju novih i rekonstrukciju postojećih građevina, uz uvjet da se ne može graditi na uređenim zelenim površinama;

- iznimno, na prostorima određenima za malo poduzetništvo (Grana, Servisna zona Retkovec, Savica - Šanci i Melištica) najmanja površina građevne čestice je 500 m², a najveća 3.000 m²; najveća visina građevine je podrum i tri etaže; na istoj građevnoj čestici moguće je planirati jedan stan najveće bruto - stambene površine do 150 m²;

- iznimno, zona poslovne namjene uz Ulicu Republike Njemačke, Heinzelovu, Slavonsku aveniju, Ulicu grada Gospića i Aveniju V. Holjevca najmanje je visine četiri etaže i potkrovlje, s mogućnošću gradnje podruma;

- iznimno, za zonu poslovne namjene omeđenu savskim nasipom i Jadranskom avenijom, najmanja građevna čestica je 1000 m².

c) športsko-rekreacijska namjena - šport s gradnjom

- gradnja novih, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina;

- građevna čestica površine najmanje 5.000 m²;

- najveća izgrađenost građevne čestice 40%;

- najmanji prirodni teren je 30% površine građevne čestice, osim u kontaktnom području priobalja rijeke Save i u podsljemenskoj zoni, gdje najmanje 50% građevne čestice mora biti prirodno tlo (uređena zelena površina);

- visina građevine uvjetovana je specifičnim zahtjevima vrste športa; građevina (ili njezin dio) u kojoj je smješten prateći sadržaj može biti viša od građevine osnovne namjene;

- u ukupnom BRP-u športski sadržaji moraju biti zastupljeni s najmanje 70%, drugo mogu biti prateći sadržaji, osim za stadione, gdje udio pratećih sadržaja može biti i veći;

- iznimno za gradnju i uređenje prostora Hipodroma obvezna je prethodna izrada krajobrazne studije;

- iznimno, na području Nova bolnica-zapad (termalno kupalište Blato) omogućuje se izgradnja i uređenje turističkih i javnih sadržaja; odnos športskih i pratećih sadržaja može biti i drugačiji od propisanog ako je rezultat razrade prostora detaljnijim planom;

- u rekonstrukciji, nadogradnji i gradnji zamjenskih građevina postojeća izgrađenost građevne čestice veća od propisane može se zadržati, ali bez povećavanja; najmanji prirodni teren je postojeći;

- za gradnju građevina športsko-rekreacijske namjene na istaknutim lokacijama površine veće od 1,0 ha obvezan urbanističko-arhitektonski natječaj.

d) športsko-rekreacijska namjena - šport bez gradnje

- građevna čestica najmanje površine 5000 m²;

- na ovim se prostorima mogu uređivati samo otvorena igrališta te graditi manje prateće građevine koje upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji i sl.), ukupan BRP do 150 m²/ha cjelovite uređene športsko-rekreacijske površine - građevne čestice; prateći se sadržaji mogu graditi istodobno ili nakon uređenja otvorenih športsko-rekreacijskih igrališta;

- najmanje 50% građevne čestice mora biti prirodno tlo (uređena zelena površina).

e) posebna namjena

- površine posebne namjene uređuju se prema posebnim propisima;

- unutar površina posebne namjene mogu se graditi i rekonstruirati građevine i postavljati uređaji koji služe osnovnoj namjeni;

- visina građevina uvjetovana je specifičnim zahtjevima osnovne namjene uz obvezu poštivanja lokalnih uvjeta.

f) infrastrukturni sustavi

- gradnja novih i rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina;

- veličina građevne čestice, građevine i pratećih sadržaja određeni su tehnološkim zahtjevima;

- poštovati mjere zaštite okoliša; što je moguće više sadržaja smjestiti podzemno; najmanje 30% površine građevne čestice hortikulturno urediti, osim na autobusnom kolodvoru;

- rubove građevnih čestica prema drugim namjenama treba urediti kao zaštitni vegetacijski pojas;

- gradnja i uređenje tramvajskih, autobusnih i željezničkih terminala s pratećim sadržajima prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

g) groblje

- prostore groblja oblikovati kao zelene parkovne površine kvalitetnim parkovno-pejsažnim rješenjima i osiguravanjem standarda najmanje površine po grobnom mjestu u skladu s Pravilnikom o grobljima;

- na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvačnice i sl.), te komunalna infrastruktura;

- uređenje svih groblja, gradnja pratećih građevina, te oblikovanje opreme što se na groblju postavlja, mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji takvih prostora;

- uz granicu groblja, a unutar površine groblja, treba osigurati zaštitni vegetacijski pojas najmanje širine 10,0 m;

- uređenje groblja uskladiti sa Zakonom o grobljima i drugim posebnim propisima;

- gradnja novih groblja prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

Članak 78.

Uređenje javnih zelenih površina (2.11.) - prostori: Bundek, Dolina potoka Ribnjak - Gračani, Podrebernica, Kulmerove livade, Park Šestine, Gornji Lukšić, Pongratzov park, Park Mikulići, Park Črnomerec, Park Gornje Prekrižje, Park Vrhovec, Pantovčak - Zelengaj, Park Pepeljarka, Martinovka - dio, Park Babonićeva - Šalata, Park Jurkovićeva, Park Botinec, Park Remetinečki Gaj, parkovi u Klari, Park u Sloboštini, Park u Dugavama, Park u Jakuševcu, Park Čučerje, Park Markuševec, Park Kozjak, Park Čulinec, Park Resnik i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila

parkovi:

- formiranje parkova tako da oblikovnim karakteristikama, sadržajima, opremom zadovolje potrebe korištenja kao rekreacijski, edukativni, ekološki i estetski gradski prostori;

- uređenje sukladno postojećim obilježjima, planiranom načinu korištenja, zaštitnoj funkciji i očuvanju postojećeg zelenila;

- uređenje parkovnih površina prvenstveno održavanjem i sadnjom visokog zelenila;

- uređenje putova, biciklističkih staza, rekreacijskih površina, oblikovanje i rekonstrukcija ili dopuna parkovne opreme:

- iznimno, mogu se graditi građevine koje su u funkciji korištenja parka kao što su paviljoni i odmorišta, manje javne ili ugostiteljske građevine, komunalne građevine, građevine sanitarno-higijenskog standarda i trafostanice, do ukupno 500 m² BRP-a;

- gradnja građevina iz prethodne alineje moguća je samo u sklopu uređenja cjelovite parkovne površine veličine najmanje 2,0 ha i ne može se graditi na već vegetacijom oblikovanim prostorima; postojeće građevine i uređene površine mogu se zadržati te se omogućuje njihova rekonstrukcija u skladu s odredbom članka 102. ove odluke;

- uređenje i mogući sadržaji javnih parkova odredit će se javnim urbanističko-krajobrazno-arhitektonskim natječajem;

- iznimno, za uređenje prostora Bundek obavezna je prethodna izrada krajobrazne studije;

- iznimno, na prostoru Mikulića moguće je uređenje golf igrališta;

- obvezno je donošenje detaljnijeg plana za Dolinu potoka Ribnjak - Gračani i Park Savicu prema grafičkom prikazu.

park-šume:

- zadržavanje izvorne strukture vegetacije prema vrstama i obraslosti park-šuma;

- uređenje livada, staza, putova, gradnja vidikovaca, paviljona, nadstrešnica, higijensko-sanitarnih građevina ili druge opreme park-šume odredit će se detaljnijim planovima i projektnom dokumentacijom, vodeći računa o tome da se ne ugrozi njihova prirodi bliska struktura i druge općekorisne funkcije temeljne namjene.

Intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima na ovom su prostoru moguće prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.

Članak 79.

Uređenje zaštitnih zelenih površina (2.12.) - prostori: Vinovrh, Kulmerov dvor, dolina potoka Bliznec i dolina potoka Reka, Botinec - jug, Prudinec, Glogovec, Brodišće, vinogradi Brezinščaka i Gornjeg Bukovca i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- onemogućavanje gradnje na površinama zaštitnog zelenila, na klizištima, strminama, vodocrpilištima i uz vodotoke, osim građevina koje služe zaštiti kao što su potporni zidovi, nasipi, retencije, ograde i slično;

- na postojećim zaštitnim zelenim površinama mogu se zadržati postojeće građevine i uređene površine te se omogućuje njihova rekonstrukcija u skladu s odredbama članka 102. ove odluke;

- uređenje, sukladno postojećim obilježjima, planiranom načinu korištenja, funkciji zaštite i održavanja slike karakterističnih poljodjelskih krajobraza;

- uređenje površina za rekreaciju na otvorenom, putova, staza, paviljona i nadstrešnica, tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% površine zahvata;

- na područjima zaštićenih vinograda mogu se graditi klijeti kao jednoetažne građevine s podrumom, najveći BRP-a 20 m² u vinogradu površine najmanje 700 m²;

- iznimno, na prostoru istočno od park-šume Čulinečina moguć je smještaj groblja kućnih ljubimaca;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.

Članak 80.

Gradnja na građevnim česticama najmanje površine 5000 m² (2.13.) - prostori: Završje, Müllerov breg, Mikulići, Lukšići, Šestine, Mlinovi, Jelenovac, Fučkov jarek, Remete, Miroševec i drugi prema grafičkom prikazu.

Na zaštitnim zelenim površinama, osim u šumi i na šumskom zemljištu, a sukladno karakteristikama krajolika, mogu se graditi manje građevine javne i društvene namjene, turističko - ugostiteljske ili stambene građevine na građevnoj čestici, površine najmanje 5000 m² tako da BRP ne prelazi 500 m², a visina je, najviše, podrum, jedna etaža i potkrovlje s tim da je na parceli moguće smjestiti jednu glavnu građevinu.

Intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima na ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.

Članak 81.

Uređenje rijeke Save (2.14.)

Uređenje rijeke Save s priobaljem, uključujući i sustav odteretnih kanala, provodit će se tako da se zadrže prirodna obilježja prostora i osigura zaštita podzemnih voda sukladno vodnogospodarskoj osnovi.

Na vodnom dobru koje se povremeno nalazi pod vodom mogu se uređivati športska igrališta bez sadnje visoke vegetacije, graditi infrastrukturne građevine, te uređivati vodotoci sukladno Vodnogospodarskoj osnovi Grada Zagreba.

8.2.3. NISKOKONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUČJA

Članak 82.

Transformacija postojeće izgrađene strukture (3.1.) - prostori: Heinzelova, Donje Svetice, Ferenščica, Branimirova, Njivice - Pile, Martinovka, Kruge, Brezje, Staro Trnje, Sigečica, Vrbik (Ul. I. Lučića), Središnji dio Savice (Ujevićeva - Jeđutova), industrijska baština u Trnju (Paromlin, Željezničke radionice "Janko Gredelj", Plinara, bivša industrija uz Radničku cestu), Cvjetno naselje (istočno od HRT-a), prostor između Save i ulice Prisavlje, Tromostovlje - jugoistok, Istočni kolodvor, Centar Dubrave, Zagrepčanka, Heinzelova - Svetice, Tvornica autobusa, Tvornica RIZ, Ulica Dubrava, tvornica Fotokemika, Ulica grada Gospića, Ciglana, Ilica - pruga, područje Glavnog kolodvora s kontaktnim prostorom Trnja, područje Zapadnog kolodvora s kontaktnim prostorom Trešnjevke i Črnomerca, Ul. Lj. Posavskog - Heinzelova - Branimirova i drugi prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- uklanjanje i zamjena gradskog tkiva stanje i namjena kojega nisu adekvatni položaju u gradu;

- promjena postojeće namjene i morfologije te definiranje nove ulične mreže i urbane strukture;

- obvezno je donošenje detaljnijega prostornog plana;

- obuhvat i program detaljnijeg plana izrađuje ili verificira Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, u suradnji s nadležnim tijelom Uprave za prostorno uređenje;

- na javnim zelenim površinama - javnim gradskim površinama - tematskim zonama (Z4) mogu se graditi građevine za kulturu, znanost, rekreaciju, ugostiteljske i vjerske građevine, uz uvjet da k_i nije veći od 0,2 i podzemne garaže kojim BRP ne ulazi u obračun k_i;

- do donošenja detaljnijeg plana moguća je rekonstrukcija građevina u skladu s odredbom članka 103. ove odluke;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.

Programske smjernice:

Ulica Lj. Posavskog - Heinzelova - Branimirova:

- površina mješovite - pretežito stambene namjene (M1), mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), športsko-rekreacijske namjene - šport bez gradnje građevina (R2), gospodarske namjene - poslovna namjena (K1);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 59., a istočni dio prostora prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- predvidjeti javni park i uređenje otvorenih športskih igrališta za Osnovnu školu S. S. Kranjčevića;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda;

- intervencije u ovom prostoru moguće su uz detaljne propozicije nadležnoga tijela zaštite.

Ciglana:

- površina mješovite - pretežito stambene namjene (M1), mješovite pretežito - poslovne namjene (M2), površine infrastrukturnih sustava (IS), športsko - rekreacijske namjene - šport s gradnjom (R1), javne zelene površine - javni park (Z1);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76., na središnjem dijelu prema urbanim pravilima iz članka 74., javni park prema urbanim pravilima iz članka 78., šport s gradnjom prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda;

- intervencije u ovom prostoru moguće su uz detaljne propozicije nadležnog tijela zaštite;

- obvezan urbanističko - arhitektonski natječaj.

Zapadni kolodvor - Dom športova:

- površina mješovite - pretežito stambene namjene (M1), mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), površine infrastrukturnih sustava (IS), športsko - rekreacijska namjena

- šport s gradnjom (R1), javne zelene površine - javni park (Z1);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76., šport s gradnjom prema urbanim pravilima iz članka 77., javni park prema urbanim pravilima iz članka 78. ove odluke;

- uređenje poslovnih i stambenih prostora, parka i javnih neizgrađenih površina, pothodnika;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda;

- intervencije u ovom prostoru moguće su uz detaljne propozicije nadležnog tijela zaštite.

Zagrepčanka:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- transformacija namjene;

- intervencije u ovom prostoru moguće su uz detaljne propozicije nadležnog tijela zaštite.

Heinzelova - Svetice:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- transformacija namjene;

- intervencije u ovom prostoru moguće su uz detaljne propozicije nadležnog tijela zaštite.

Tvornica autobusa:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- transformacija namjene.

Ulica grada Gospića - s obje strane:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- transformacija namjene.

Peščenica sjever:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- planiranje prostora za dječju ustanovu;

- transformacija namjene i tipologije.

Peščenica sjever - Svetice:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- planiranje javnog parka (Z1) i njegovo uređenje prema urbanim pravilima iz članka 78. ove odluke;

- transformacija tipologije.

Čulinec:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- transformacija tipologije uz glavnu gradsku prometnicu.

Branimirova - Čulinečka:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- transformacija tipologije na raskrižju glavnih gradskih prometnica.

Radnička - Domovinski most:

- površina gospodarske namjene - poslovna namjena (K1);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važna za sliku grada.

Volovčica:

- površine mješovite namjene(M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- transformacija tipologije.

Ferenščica:

- površine mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- transformacija tipologije.

Istočni kolodvor:

- površine mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- transformacija namjene;

- intervencije u ovom prostoru moguće su uz detaljne propozicije nadležnog tijela zaštite.

Radnička - Heinzelova:

- površine mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- transformacija namjene.

Heinzelova - Vukovarska:

- površine mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- transformacija namjene.

Tromostovlje - jugoistok:

- površine mješovite - pretežito poslovne namjene (M2);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važna za identitet grada;

- obvezan urbanističko - arhitektonski natječaj.

Prostor između željezničke pruge i Ulice grada Vukovara na Trnju:

- površine mješovite namjene (M) i javne zelene površine - javne gradske površine - tematske zone (Z4);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke, a uređenje javne gradske površine - tematske zone prema općim pravilima ovoga članka;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važna za identitet grada.

Vrbik - uz Ulicu Ivana Lučića:

- zona mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važna za gradski identitet.

Prostor između Save i ulice Prisavlje:

- površina zaštitnog zelenila (Z), javne zelene površine - javne gradske površine tematske - zone (Z4) i površina za budući razvoj (BR);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 79. ove odluke, a uređenje javne gradske površine - tematske zone prema općim pravilima ovoga članka;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važna za identitet grada.

Brezje:

- površina mješovite namjene (M), javne zelene površine - javne gradske površine tematske - zone (Z4);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke, a uređenje javne gradske površine - tematske zone prema općim pravilima ovoga članka;

- iznimno, radi zaštite vizura s Mosta slobode prema sjeveru, uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice visine građevina ne mogu biti više od visine vijenca Nacionalne i sveučilišne knjižnice;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važna za identitet grada.

Kruge:

- površina mješovite namjene (M), javna i društvena namjena - vjerske (D8) i javne zelene površine - javne gradske površine tematske - zone (Z4);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 74. i članka 76. ove odluke, a uređenje javne gradske površine - tematske zone prema općim pravilima ovoga članka;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važna za identitet grada.

Njivice:

- površina mješovite namjene (M) i javne zelene površine - javne gradske površine tematske - zone (Z4);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 74. i članka 76. ove odluke, a uređenje javne gradske površine - tematske zone prema općim pravilima ovoga članka;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važna za identitet grada.

Sigečica - Rapska - Držićeva:

- površina mješovite - pretežito stambene namjene (M1);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 71. i članka 76. ove odluke;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda.

Sigečica - bivša industrijska zona:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 74. i članka 76. ove odluke;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda.

Cvjetno naselje - istočno od zgrade HRT-a:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 74. i članka 76. ove odluke;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važna za identitet grada.

Staro Trnje:

- površina mješovite namjene (M) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 74. i članka 76. ove odluke;

- iznimno, radi zaštite vizura s Mosta slobode prema sjeveru, uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice visine građevina ne mogu biti više od visine vijenca Nacionalne i sveučilišne knjižnice;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važna za identitet grada.

Savica:

- površina mješovite namjene (M) i javne zelene površine - javne gradske površine tematske - zone (Z4);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 74. i članka 76. ove odluke, a uređenje javne gradske površine - tematske zone prema općim pravilima ovoga članka;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda.

Područje nekadašnje tvornice cementa u Podsusedu:

- površina između planirane produžene ulice Karažnik i Aleje Bologne, južno od zone sanacije klizišta;

- površina gospodarske namjene - poslovne (K1) te javne i društvene namjene (D);

- gradnja prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke.

Vrapče - Aleja Bologne:

- površina mješovite - pretežito poslovne namjene (M2);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda.

TEP:

- površina mješovite - pretežito poslovne namjene (M2);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 71. i članka 76. ove odluke;

- transformacija namjene i tipologije, formiranje pročelja tematskog parka.

Vojarna Špansko - Oranice:

- površina mješovite - pretežito stambene namjene (M1), zona javnih zelenih površina - javni park (Z1);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 74. i članka 76. ove odluke, a javnog parka prema urbanim pravilima iz članka 78. ove odluke;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, poštivanje postojeće vegetacije, afirmacija vodotoka;

- obvezan urbanističko - arhitektonski natječaj za prostor vojarne Špansko.

Savska cesta:

- površina mješovite namjene (M), mješovite - pretežito poslovne namjene (M2) i športsko - rekreacijske namjene - šport s gradnjom (R1);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke, a šport s gradnjom prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važna za sliku grada - ulaz u grad.

Trešnjevačka tržnica:

- površina mješovite pretežito stambene namjene (M1);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 74. i članka 76. ove odluke;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važna za sliku grada;

- obvezan urbanističko - arhitektonski natječaj.

Stadion NK Zagreb:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važna za sliku grada;

- obvezan urbanističko - arhitektonski natječaj.

Vodovod - Zagorska:

- površina infrastrukturnog sustava (IS), mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz čl. 76. ove odluke;

- intervencije u ovom prostoru uz propozicije nadležnog tijela zaštite;

Članak 83.

Nova regulacija na neizgrađenom prostoru (3.2.) - prostori: Trnava, Trg Stjepana Radića, Savica, prostor južno od Autobusnog kolodvora, Kruge (uz Slavonsku aveniju), prostor Ul. Hrvatske bratske zajednice, Susedsko polje, Škorpikova ulica - istok, Jankomir, Oranice, Prečko, Vrbani, Grmoščica, Degidovec, Dankovec, Oporovec, Zabavni park - istok, Grana, Trnovčica, Slavonska - sjever, Čulinečka - jug Trnava, Čulinec, Resnik, Savica, Grana, Petruševec, ŠRC Klaka, ŠRC Trnovčica, RC Granešina, Mladoles I., Mladoles II., Nova bolnica - zapad, Nova bolnica - jug, petlja Lučko - sjever, petlja Lučko - jug, Novo Blato I., Novo Blato II., Novi Botinec -zapad, Novi Botinec - sjever, Savski park - zapad, Remetinec rotor - zapad, Tromostovlje - jugozapad, Remetinec rotor - sjever, Remetinec rotor - istok, Zagrebački velesajam - zapad, Zagrebački velesajam - istok, Sv. Klara - sjever, Sv. Klara - jug, Podbrežje, Novi Zagreb ulaz - jug, Dugave - jug, Veliko polje I., Veliko polje II., Veliko polje III., Sanitarno odlagalište Jakuševec (Savski park-istok), Sajmište Jakuševec, poslovna zona Jakuševec, Jakuševec - sjever, park Novi Zagreb, Racinjak, Središće - zapad, Klara - novi stambeni program i drugo prema grafičkom prikazu.

Opća pravila:

- gradnja ulične mreže, mreže javnih prostora i građevina te uređenje neizgrađenih površina prema detaljnijem planu;

- obvezno je donošenje detaljnijeg plana;

- obuhvat i program detaljnijeg plana izrađuje ili verificira Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, u suradnji s nadležnim tijelom Uprave za prostorno uređenje;

- u zonama javnih gradskih površina - tematskim parkovima (Z3) mogu se graditi građevine za kulturu, rekreaciju, ugostiteljske i vjerske građevine, uz uvjet da k_i nije veći od 0,2;

- do donošenja detaljnijega prostornog plana moguća je rekonstrukcija građevina u skladu s odredbom članka 103., stavak 1. ove odluke, osim ako programskim smjernicama ovog članka nije određeno drugačije;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.

Programske smjernice:

Grmoščica:

- površina športsko - rekreacijske namjene - šport s gradnjom (R1);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke;

- obvezan urbanističko - arhitektonski natječaj.

Kruge:

- javne zelene površine - javne gradske površine - tematske zone (Z4);

- uređenje javne gradske površine - tematske zone prema općim pravilima ovoga članka;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda.

Slanovec, Degidovec, Dankovec:

- površina stambene namjene (S);

- uređenje novog naselja prema urbanim pravilima iz članka 68. i članka 69. ove odluke;

- uz postojeće ulice, do donošenja plana, moguća je rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i pojedinačna interpolacija prema urbanim pravilima iz članka 68. i članka 69. ove odluke.

Oporovec:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 74. i članka 76. ove odluke.

Čulinec:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 74. i članka 76. ove odluke.

Čulinečka cesta, produžena Vukovarska:

- površina gospodarske namjene - poslovna namjena (K1);

- uređenje površine za razvoj malog i srednjeg poduzetništva prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke.

Trnava:

- površine mješovite namjene (M) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke, a u kontaktnoj zoni s postojećim individualnim građevinama uređenje prema urbanim pravilima iz članka 71. i članka 74. ove odluke;

- na površini uz produženu Vukovarsku ulicu planirati tržnicu;

- uz Čulinečku ulicu i željezničku prugu planirati gradnju građevina poslovne namjene;

- uz postojeće ulice do donošenja plana, moguća je rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i pojedinačna interpolacija prema urbanim pravilima iz članka 71. ove odluke.

Trnovčica:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- prema osnovnoj školi uređenje prema urbanim pravilima iz članka 74. ove odluke.

Resnik:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 71. i članka 74. ove odluke;

- uz postojeće ulice, do donošenja plana, moguća je rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i pojedinačna interpolacija prema urbanim pravilima iz članka 71. ove odluke.

Petruševec:

- površina mješovite - pretežito stambene namjene (M1);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 71. i članka 74. ove odluke;

- uz postojeće ulice, do donošenja plana, moguća je rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i pojedinačna interpolacija prema urbanim pravilima iz članka 71. ove odluke.

Savica - Šanci:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke, a u kontaktnoj zoni s postojećim individualnim građevinama prema urbanim pravilima iz članka 71. i članka 74. ove odluke;

- na površini uz ulicu Prisavlje planirati tržnicu;

- planirati prostor za osnovnu školu;

- uz postojeće ulice, do donošenja plana, moguća je rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i pojedinačna interpolacija prema urbanim pravilima iz članka 71. ove odluke.

Volovčica - Bliznečka:

- površina mješovite - pretežito stambene namjene (M1);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke.

Grana:

- površina gospodarske namjene - poslovna namjena (K1);

- uređenje površine za razvoj malog i srednjeg poduzetništva prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke.

Okretište tramvaja - Dubrava:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- planirati prostor za tržnicu.

Bogdani:

- površina gospodarske namjene - proizvodna namjena (I);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke.

Čulinečka cesta - jug:

- površina gospodarske namjene - proizvodna namjena (I);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke.

Radnička cesta - Koledovčina

- površina gospodarske namjene - poslovne namjene (K1) i proizvodne namjene (I);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke;

- afirmacija poteza uz Radničku ulicu kao reprezentativnog ulaza u grad;

- formiranje sekundarne prometne mreže.

Slavonska avenija - sjever:

- površina gospodarske namjene - poslovna namjena (K1);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke.

Zabavni park - istok:

- javne zelene površine - tematski park (Z3);

- planiranje sadržaja uz maksimalno respektiranje zatečenih prirodnih vrijednosti, osobito vrijednog krajolika potoka Čučerska Reka i livada Oporovca na kontaktnom području dubravske visoravni i podbrežja Medvednice;

- sadržaj i intenzitet uređenja definirat će se programom za izradu detaljnijeg plana.

Eko - park Savica - Petruševec:

- javne zelene površine - tematski park (Z3);

- uređenje prostora prema urbanim pravilima iz članka 78. ove odluke, s naglaskom na očuvanju prirodnih vrijednosti prostora, a osobito u odnosu na zaštitu vodocrpilišta;

- uređenje parka treba prvenstveno promovirati edukaciju u zaštiti okoliša;

- zadržati strukturu prirodnog i kultiviranog krajolika.

Park Granešina sa športsko - rekreacijskom zonom:

- površina športsko - rekreacijske namjene - šport bez gradnje (R2) i javne zelene površine - javni park (Z1);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 77. i članka 78. ove odluke.

Park Trnovčica sa športsko - rekreacijskom zonom:

- površina športsko - rekreacijske namjene - šport s gradnjom (R1) i javne zelene površine - javni park (Z1);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 77. i članka 78. ove odluke.

Športsko - rekreacijski centar Klaka:

- površina športsko - rekreacijske namjene - šport s gradnjom (R1) i športsko - rekreacijske namjene - šport bez gradnje (R2);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke.

Športsko - rekreacijski centar Kosničko:

- površina športsko - rekreacijske namjene - šport s gradnjom (R1) i športsko - rekreacijske namjene - šport bez gradnje (R2);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke.

Borovje - natječaj:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke.

Mladoles I., Mladoles II., Nova bolnica - jug, Savski park - zapad, Savski park - istok (sanitarno odlagalište Jakuševec):

- javne zelene površine - tematski park (Z3);

- uređenje (sadržajna struktura, opremljenost građevinama i drugo) u skladu s osnovnim hidrotehničkim obilježjima, obilježjima prirodnog krajolika, karakteristikama eko-sustava, a za sanitarno odlagalište ekološkom i vizualnom sanacijom;

- obvezna izrada krajobrazne studije;

- obvezan urbanistički natječaj.

Remetinec rotor - istok:

- javne zelene površine - tematski park (Z3);

- uređenje (sadržajna struktura, opremljenost građevinama i drugo) u skladu s važnošću prostora za gradski identitet i pretežito poslovni karakter poteza Avenije Dubrovnik;

- obvezan urbanističko - arhitektonski natječaj.

Nova bolnica - zapad, Racinjak:

površina športsko - rekreacijske namjene - šport s gradnjom (R1);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke u skladu s obilježjima prirodnog krajolika i karakteristikama eko-sustava (osobito gradnja sadržaja koji koriste izvore geotermalne vode);

- obvezna izrada krajobrazne studije;

- obvezan urbanistički natječaj.

Zagrebački velesajam - zapad, Zagrebački velesajam - istok, Središće - zapad:

- površina gospodarske namjene - poslovne namjene (K1) i mješovite - pretežito poslovne namjene (M2);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke;

- afirmacija središnjeg područja Novog Zagreba u prostor najvišega urbanog standarda;

Park Novi Zagreb:

- javne zelene površine - javni park (Z1) - središnji otvoreni prostor Novog Zagreba;

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 78. ove odluke;

- sadržajna struktura, opremljenost građevinama i sl., u skladu s važnošću prostora za identitet grada;

- obvezan urbanističko - arhitektonski natječaj.

Dugave - jug, Poslovna zona Jakuševec, Sajmište Jakuševec:

- površina gospodarske namjene - poslovne namjene (K1);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke;

- u zoni Sajmište Jakuševec naglasiti hortikulturnu komponentu uređenja građevne čestice;

- naglasiti vizualni kontakt s rijekom i eko-parkom Savica-Petruševec.

Jakuševec - sjever:

- površina mješovite - pretežito poslovne namjene (M2);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 74. ove odluke;

- integriranje zone mješovite - pretežito stambene namjene starog Jakuševca i poslovne zone Jakuševec.

Petlja Lučko - sjever, Petlja Lučko - jug, Novi Botinec - sjever:

- površina gospodarske namjene - proizvodna namjena (I);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke;

- koristiti prednosti dobre prometne dostupnosti, odnosno povezanosti s drugim gradskim područjem.

Novi Zagreb ulaz - jug, Podbrežje:

- površina gospodarske namjene - trgovački kompleksi (K2);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke;

- aktiviranje prostora omeđenog jakim prometnim infrastrukturnim koridorima, oblikovanje primjereno lokalitetima uz gradske avenije i glavne gradske prometnice.

Klara:

- površina stambene (S) namjene;

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 73. i članka 74. ove odluke.

Kostanjek - Bizek:

- površina stambene namjene (S), mješovite - pretežito stambene namjene (M1), športsko - rekreacijske namjene - šport s gradnjom (R1), šport bez gradnje (R2) i društvena namjena (D8);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 69. ove odluke;

- šire područje nekadašnje Tvornice cementa u Podsusedu, zona stabilizacije klizišta u funkciji sanacije prostora.

Borčec - Orešje:

- površina javne i društvene namjene (D);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke;

- posebno vrijedno podsljemensko područje, arhitektonsko oblikovanje građevina i hortikulturno uređenje uskladiti s vrijednostima područja.

Karažnik:

- površina mješovite namjene (M) i športsko - rekreacijske namjene - šport s gradnjom (R1);

- udio površine mješovite namjene do 60% površine područja;

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 71. i članka 76. ove odluke, a šport s gradnjom prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke;

- detaljnijim će se planom razgraničiti površine različitih namjena;

- planirati uličnu mrežu i mrežu drugih javnih prostora, povezati postojeću prometnu mrežu naselja Gajnice s mrežom na prostoru nekadašnje Tvornice cementa.

Gospodarska zona Jankomir:

- površina gospodarske namjene (G) i infrastrukturnih površina (IS);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke;

- planirati raznovrsne gospodarske namjene.

Jankomir - Malešnica:

- površina mješovite namjene (M), javne i društvene namjene (D), gospodarske namjene (G) i gospodarske namjene - poslovna namjena (K1);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 76. ove odluke, a gospodarska i poslovna namjena prema članku 77. ove odluke;

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda;

- obvezan urbanističko - arhitektonski natječaj.

Oranice:

- javne zelene površine - tematski park (Z3) - športsko-rekreacijska namjena (R2);

- uređenje (sadržajna struktura, opremljenost građevinama i drugo) u skladu s važnošću prostora za gradski identitet i očekivanom transforamacijom i prenamjenom obodnog prostora;

- obvezan urbanističko - arhitektonski natječaj.

Stara Loza - jug, Donje Prečko:

- javne zelene površine - tematski park (Z3);

- uređenje (sadržajna struktura, opremljenost građevinama i drugo) u skladu s obilježjima prirodnog krajolika i karakteristikama eko-sustava, ograničenjima prostora - vodocrpilište i važnošću prostora - Savski park;

- temu parka planirati kao nastavak srodnih športsko - rekreacijskih sadržaja na potezu prema Jarunskom jezeru;

- obvezan urbanističko - arhitektonski natječaj.

Vrbani III.:

- površina mješovite namjene (M) i športsko - rekreacijske namjene - šport s gradnjom (R1);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 71., članka 74. i članka 76. ove odluke, a šport s gradnjom prema urbanim pravilima iz članka 77. ove odluke;

- planirati uličnu mrežu i površine za građevine javne i društvene namjene;

- obvezan urbanističko - arhitektonski natječaj.

Savska Opatovina:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 71. i članka 76. ove odluke;

- detaljnijim će se planom definirati ulična mreža i tipologija gradnje, uz potez Ljubljanske avenije predvidjeti građevine poslovne namjene.

Petrine - Županići:

- površina stambene namjene (S) i javne i društvene namjene - predškolska (D4);

- uređenje prema urbanim pravilima iz članka 71., članka 74. i članka 76. ove odluke;

- detaljnijim će se planom definirati ulična mreža i tipologija gradnje, te drugi javni prostori.

Klanječka:

- površina mješovite namjene (M);

- uređenje prema urbanim pravilima iz čl. 74. i 76. ove odluke;

- detaljnim će se planom definirati ulična mreža i tipologija gradnje;

9. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA

Članak 84.

Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom i drugim propisima te odredbama ove odluke, a sadržane su u elaboratu Generalni urbanistički plan grada Zagreba - Konzervatorska podloga, Opći i posebni uvjeti zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara, Knjiga 1 i mapa, Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode s mjerama zaštite i uređenja, Knjiga 2 (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode) iz članka 5. ove odluke.

9.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Članak 85.

U Generalnome urbanističkom planu određen je način zaštite, uređenja i korištenja dijela Parka prirode Medvednica koji je u obuhvatu Generalnoga urbanističkog plana, park-šuma, zaštićenih krajolika, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture određen na temelju Zakona o zaštiti prirode i drugih podzakonskih akata i dokumenata zaštite prirode.

A Dijelovi prirode zaštićeni na temelju Zakona o zaštiti prirode:

1. park-šume,

2. zaštićeni krajolik,

3. spomenik prirode,

4. spomenik parkovne arhitekture;

B Dijelovi prirode koji se predlažu za zaštitu na temelju Zakona o zaštiti prirode;

C Dijelovi prirode koji će se štititi mjerama Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba.

Krajobrazne cjeline i prirodne vrijednosti čuvat će se i štititi osobito:

- njegovanjem specifičnosti prostornih cjelina - krajobraznih mikroprostora i karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima i kulturno - povijesnim nasljeđem;

- očuvanjem i obnovom kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza;

- zaštitom područja prirodnih biotopa;

- osiguranjem ravnoteže i sklada između urbaniziranih dijelova grada i njihova prirodnog okruženja (šume, kultivirani krajolik).

Prirodna krajobrazna makrocjelina na području grada osigurava se čuvanjem prostornih cjelina:

Medvednica - dio parka prirode:

- definiranjem namjene i korištenja prostora sukladno vrijednosti i karakteru zaštite;

- zaštitom osobito vrijednih prirodnih prostora i kulturno-povijesnih cjelina.

Podsljemenski prostor:

- očuvanjem karakteristične konfiguracije prostora, osobito dolina potoka i istaknutih reljefnih točaka s kvalitetnim vizurama;

- očuvanjem neizgrađenih površina, te struktura i primjerenog mjerila izgrađenog okoliša.

Savska ravnica:

- očuvanjem temeljnih krajobraznih obilježja, osobito svih oblika vode, te obnavljanjem starih rukavaca i meandara (Savica, Bundek), kao prostora izravne biološke raznolikosti;

- očuvanjem kvalitete podzemnih voda, racionalnim planiranjem površina u vodozaštitnim područjima.

Mjere očuvanja, zaštite i uređenja javnih zelenih površina, zaštitnih zelenih površina i drugih neizgrađenih površina određene su i urbanim pravilima ove odluke.

Članak 86.

A Dijelovi prirode zaštićeni na temelju Zakona o zaštiti prirode

Spomenik prirode:

- Đurkov put 21, stablo oskoruše.

Spomenik parkovne arhitekture:

- Junkovićev put 2, dvorac Junković, park;

- Jurjevska ulica 27, vrt;

- Jurjevska ulica 30;

- Trg N.Š. Zrinskog;

- Trg J.J. Strossmayera;

- Trg kralja Tomislava;

- botanički vrt PMF;

- botanički vrt FBF;*

- park Ribnjak;

- Mlinovi 72, Leustekov park;

- Mallinov park;

- park Maksimir;

- Prilaz Gj. Deželića 51, stablo pustenaste paulovnije;

- Prilaz Gj. Deželića 14, vrt;

- Paunovac 7, stablo obalnog mamutovca;

- Perivoj srpanjskih žrtava;

- park Opatovina;

- Trg kralja Petra Krešimira IV.;

- Trg kralja Petra Svačića.

Članak 87.

B Dijelovi prirode koji se predlažu za zaštitu na temelju Zakona o zaštiti prirode:

Šuma:

Šume koje se predlažu za zaštitu na temelju Zakona o zaštiti prirode u kategoriji park - šume:

- Susedgrad;

- Jelenovac - Vrhovec;

- park-šume centra: Tuškanac - Dubravkin put - Cmrok, Zelengaj, Kraljevac, Pantovčak, Prekrižje;

- Granešina (Grad mladih).

Krajolik:

Krajolici koji se predlažu za zaštitu na temelju Zakona o zaštiti prirode u kategoriji zaštićeni krajolik:

- dolina potoka Kustošak s livadama Gorenci, Krvarići (dio krajolika zaštićen unutar Parka prirode Medvednica) i Završje;

- dolina potoka Ribnjak i Okrugljak;

- dolina potoka Branovec s vinogradima sjeverno od Oporovca i Novoselca;

- Savica.

Parkovna arhitektura:

Parkovna arhitektura koja se predlaže za zaštitu na temelju Zakona o zaštita prirode u kategoriji spomenik parkovne arhitekture:

- Bolnička ul. 3; kompleks bolnice Vrapče s Vrapčanskom alejom;

- Zorkovačka-Brloška-Mihovljanska ul. - park;

- Trg Francuske Republike - park;

- Trg T. Roosevelta;

- Trg maršala Tita;

- Trg A. i V. Mažuranića;

- Trg Marka Marulića;

- Trg Ante Starčevića;

- park Grič;

- Strossmayerovo šetalište;

- Rokov perivoj;

- Ul. M. Jandrića 21, perivoj crkve sv. Ksavera,

- groblje Mirogoj s krematorijem;

- Laščinska cesta 77; vrt Očić.

Članak 88.

C Dijelovi prirode koji će se štititi mjerama Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba:

Šume:

Grmošćica, Lisičina, Zamorski breg, Šestinski dol, Mirogoj - Črleni jarek, Remetski kamenjak - Remete, Dotršćina, Miroševečina, Dankovečina, Čulinečina, Oporovec, Novoselčina;

Krajolici:

dolina potoka Dubravica i krajolik uz Zelenu magistralu, Jagodišće, Goljački breg, Dolje - Bizek, Lisičina, dolina Medpotoki - Orešje, Perjavica, dolina potoka Vrapčak, Jačkovina, Millerov breg, dolina velikog potoka (potok Črnomerec) s livadama Mikulići (dio krajolika zaštićen unutar Parka prirode Medvednica), dolina potoka Kunišćak, obronci zapadno od Poljačaka, Kulmerove livade (zaštićene unutar Parka prirode Medvednica), dolina Fučkov potok, dolina Dugi dol - Rebro - Kozjak, dolina Zeleni dol, Gornji Bukovac - Brezinšćak, dolina potoka Bliznec, dolina potoka Štefanovec, dolina potoka Trnava, dolina potoka Čučerska Reka, Dešćevec (dio krajolika zaštićen unutar Parka prirode Medvednica), Jalševec - Čučerje, priobalje Save (obuhvaća krajolike: Savska opatovina, Mladoles, Jarun, SRC Mladost, Hipodrom, Bundek, Komersko - Žitnjačka šuma i Poloj).

Spomenici prirode:

Bizek; vrtače Bizek; Petrinjska ulica 42, stablo divljeg kestena; Petrinjska ulica 53, stablo divljeg kestena; Bukovačka cesta 190/192, stablo hrasta; Radmanovačka ulica 6/8, stablo crne topole.

Parkovna arhitektura

Zapad:

Aleja seljačke bune 7, vrt sanatorija; Podsusedski trg 28, stablo lipe; Dvoriček 22, vrt kurije Dvoriček; Podsusedski trg, park; Perjavica 82, park Pastuović; Vrapčanska cesta 165, crkva sv. Barbare - stablo lipe; Jankomir 11, kompleks bolnice Jankomir; Gajnice - Ul. kerestinečkih žrtava - Ul. M. Gandhija - Ul. hrvatskih iseljenika, Park F. G. Lorce; trg u Stenjevcu, stablo lipe; Samoborska ulica 3, vrt restorana "Norin"; Špansko 53 i 55, dva stabla lipe; Maršanići 2 i 2A, park; Maršanići - ul. Špansko, stablo lipe; Prečko 37, stablo lipe; Tijardovićeva ulica, park; Ljubljanska avenija - južno (zapadno i istočno od Ul. J. Slavenskog); Macanovićeva ul. - Prosenikova ul., park; Ul. M. Pušteka 1, OŠ Alojzija Stepinca; ulica Oranice - Medarska ul., groblje Oranice; Zagrebačka ul. 78-80; Pupinovo naselje, Prilaz Pavla Vuka Pavlovića 1-15; Vinkovačka ul. 1, OŠ Voltino; Ul. Voltino 1-15; Voltino 1,3-Voltino 2,4 - Baštijanova 94, park; Konavoska - Drvinje - Baštijanova ul., igralište Više tehničke škole - park; Drvinje-Konavoska ul. - korito potoka Kustošaka, park; Mošćenička ul. 2-16 te Veprinačka ul. 1-15, park između stambenih objekata - naselja Istrana i invalida; Lošinjska - Pazinska - Vitezićeva ul., park; Krapinska ul., dvoredni drvored platana ispred zgrade "Tesla - Ericsson"; Ozaljska - Nehajska ulica, Park stara Trešnjevka; Selska cesta - Zagorska ulica, park; Tratinska ulica - Nova cesta - Ul. grada Vukovara, park; Ul. B. Adžije 12-18, park; Ul. B. Adžije 16/i, restoran "UP Sava" - 7 stabala lipe; Nova cesta 92, OŠ Kralja Tomislava; Nova cesta 133, OŠ Julija Klovića; Ljubljanska avenija 2, Studentski dom Ante Starčević; Srednjaci - Kikićeva ul. - Ul. Vincenta od Kastva, stablo vrbe; Omiška ul. 10, crkva Marije Pomoćnice na Knežiji, stabla platane; Knežija - Ul. Tina Ujevića - Roglićeva ul., Park hrvatskog proljeća; Jarunska cesta 2, Studentski dom Stjepan Radić; Horvaćanska 6, OŠ Horvati; Savska ul. 183, tri stabla bijele topole kod Veslačkog kluba; Odranska 8, Studentski dom Cvjetno naselje; Ilica 222, pivovara - grupacija kestena; Prilaz baruna Filipovića 28 - Cankareva - Prešernova ul., 15 stabala lipe; Selska cesta 5 a, b, c, d, park; Selska cesta nasuprot brojeva 5a i 7a, dva stabla platane u kompleksu vojarne; Selska cesta 7 a,b,c - Prilaz baruna Filipovića, park; Ilica 154, grupacija stabala lipe i divljeg kestena; Ilica 132, dva stabla lipe; Vinogradi 26, vrt ljetnikovca; Bosanska ulica od broja 10 do 24, park; Buconjićeva ul. 9, stablo lipe; Bosanska ul. 43b, vrt; Bosanska ul. 44, vrt; Hercegovačka ulica 68-76, park; Ilica 109/111, stablo platane; Ilica 85, park Akademije likovne umjetnosti; Kačićeva ul. 22, stablo lipe; blok građevina: Klaićeva - Primorska - Kačićeva - Prilaz Gj. Deželića, park uz igralište unutar bloka; Hochmannova ul. - Jukićeva ul., park.

Centar:

Trg F. D. Roosevelta 5, 5 stabala platane zapadno od objekta muzeja "Mimara"; Trg maršala Tita 14, stablo platane ispred zgrade rektorata Sveučilišta; Savska - Jukićeva ulica, tri stabla platane; Savska 39, Ministarstvo unutarnjih poslova; Kukuljevićeva ul. - Radnički dol, park; Pantovčak 2-8, park; Pantovčak 178, vrt; Pantovčak 184, vrt; Pantovčak 198, vrt; Nazorova ul. 51, Pravni fakultet (bivši Samostan magdalenki); Nazorova ul. 61, Ministarstvo obnove i razvitka; Zamenhoffova 1, vrt; Zamenhoffova 17, vrt; Tuškanac 17, vrt; Tuškanac 80, vrt; Tuškanac 90, vrt; Tuškanac 100, Jakčinov posjed; Gornje Prekrižje 71, vrt; Gornje Prekrižje 82, vrt; Šestinski vijenac 54 i 56, vrt; Šestinska cesta - Šestinski vijenac, grupacija kestena; Šestinski vijenac 1, crkve sv. Mirka - grupacija lipa; Šestinska cesta bb, dva stabla lipe uz restoran "Šestinski Lagvić"; Isce 33a, crkva sv. Mihaela; Jandrićeva ul. 68, vrt vile Kaline; Ksaverska cesta 14, Dječji vrtić "Vjeverica"; Radićevo šetalište; Ul. Radićevo šetalište 19 i 21, grupacija platana zapadno od stambenih građevina; Medveščak 89, park; Medveščak 100, park; Mallinova ul. 7, vrt; Mallinova ul. 11, vrt; Jurjevska ul. 31, vrt; Jurjevska ul. 63a, vrt; Jurjevska 65, vrt; Ul. I. G. Kovačića 17, vrt; Ul. I. G. Kovačića 25, vrt; Rokov perivoj 2, vrt vile Frangeš; Rokov perivoj 8, vrt; Kapucinske stube br. 1, vrt; padine Ilice; Visoka 8, vrt vile Gvozdanović; Visoka 22, vrt palače Pongratz; Krležin gvozd 23, vrt; Demetrova 7, vrt palače Jelačić; Vrazovo šetalište s Ilirskim trgom; Radićeva 30, stablo divljeg kestena; Kožarske stube-Mlinarska ulica 6, park; Kaptol 2, stablo divljeg kestena; Kaptol 7, (nekadašnja kanonička kurija), vrt; Kaptol 16, OŠ "Miroslav Krleža" - tri stabla platane i kesten; Kaptol 20, vrt; Nova Ves 64a, crkva sv. Ivana Krstitelja, vrt; Gajeva ul. 13, atrij Arheološkog muzeja - stabla divljeg kestena; Gajeva ul. 22, vrt (2 stabla gingko biloba); Gajeva ul. 32, stablo paulovnije; Gajeva ul. 36, vrt; Ul. A. Hebranga 19, vrt; Đorđićeva 16-18, park; Preradovićeva 14, vrt; Preradovićeva 21-23, stablo medvjeđe lijeske; Gundulićeva 25 i 27, dva stabla ginka; Ul. A. Kovačića 3, stablo lipe; Prilaz baruna Trenka 11, vrt; Frankopanska 15,17, park crkve sv. Vinka Paulskoga - park; Frankopanska 13, stabla kestena u dvorištu restauracije Zagorac; Trg maršala Tita 14, rektorat sveučilišta - park; Vodnikova 5-11, park unutar blokova; Ul. G. Ninskog 1, drvored divljeg kestena uz restoran "Euroturist"; Ul. G. Ninskog 5, grupacije divljeg kestena uz objekt Crvenog križa; ugao Palmotićeve 26 i Đorđićeve ul., stablo hibiskusa; Trg Josipa Langa; Ul. Baltazara Dvorničića 7, vrt; Suhinova ul. 1, vrt; Suhinova ul. 3, vrt; Bijenička cesta 46-54, Institut Ruđera Boškovića i Institut za fiziku; Voćarska ul. 106, Dječačko sjemenište, dvoredni drvored lipa; Voćarsko naselje; kompleks Bolnice Šalata; Jurkovićeva - Posilovićeva ul., park; Martićeva ul. 14d-f, park; Martićeva - Vojnovićeva ul., 4 stabla košćele; Ul. kralja Zvonimira 10-16, stabla božikovine uz Ministarstvo obrane; Trg žrtava fašizma; Trg žrtava fašizma 11, Studentski dom "Ivan Starčević", park; Biankinijeva - Barčićeva - Brešćenskoga - Vojnovićeva ul., park; Branimirova ul. - Trg kralja Petra Krešimira IV., grupacija platana i katalpi uz tržnicu; Savska ul. - Kršnjavoga 1, park uz Hotel "Intercontinetal"; Savska ul. 37, park; Ulica grada Vukovara, grupacije stabala i drvoredi; Ul. grada Vukovara 35 i 35a, park; Ul. grada Vukovara 37, park (ispred objekta "Elektroprivrede"); Vrančićeva, Bošnjakova, Stožirova, Alagina i Ružičkina ul.; Ulica grada Vukovara 58 a,b, park; Trg S. Radića 1, vijećnica; Savska ul. 41, "Zagrepčanka"; Savska ul. 77, Pedagoška akademija; Gagarinov put, park; Zeleni trg; Krčka ul. 3, OŠ Davorina Trstenjaka; Vukovarska ul. 228-236.

Istok

Olibska ulica, park; Botićev trg; Radnička cesta 16, 18, 16a, 18a - Botićev trg 1,2 - Hektorovićeva ul. - Plinarsko naselje, grupacije divljeg kestena; Radnička cesta 16-22; Radnička cesta - Držićeva avenija, park; Ulica kneza Lj. Posavskog 10, centar Suvag; Šubićeva ul. 12, park unutar stambenog bloka; Šubićeva - Derenčinova - Zvonimirova ulica, park Šubićevac; Trg Bartola Kašića; blok Martićeva - Heinzelova - Makančeva, dvoredni drvored divljeg kestena; Trg Otokara Keršovanija; Petrova ulica 70-79 - Medovićeva ul. - Kovačevićeva ul., Gogoljin brijeg, park; Labudovac, Krijesnice i Zajčeva ulica, park; Lašćinska cesta 32, Studentski dom Lašćina; Lašćinska cesta 87, (oko objekta Vodovoda); Vrhovčev vijenac, park; Rim 84, vrt vile “Olga”; Bukovačka cesta 55, Umirovljenički dom Zaklade Lavoslava Švarca; Bukovačka cesta 123, vrt ljetnikovca; Bukovačka cesta 254, vrt ljetnikovca; Bukovačka cesta 316, Samostan sestara Noterdam, vrt; Bukovačka cesta 341, vrt ljetnikovca; Gornji Bukovac 147, vrt; Česmičkoga 1, crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije; Markuševačka cesta 203, crkva svetog Šimuna Jude Tadeja s grobljem; Aleja Antuna Augustinčića 4, Dječji vrtić "Maksimir"; Trg Augustina Kažotića; Zoričićev trg; Branimirova ul. od Heinzelove do Mandlove; Heinzelova ulica 55, Veterinarski fakultet; Heinzelova ulica 64, uz objekte "Zagrepčanke" i klaonica; Ul. K. Š. Đalskoga 29, OŠ "Dobriša Cesarić"; Voloderska - Ludinska - Kutinska ul., Moslavački trg, Getaldićeva ul. 5, Optička industrija "Marin Getaldić"; Getaldićeva ul. 4, Tehnička škola "Ruđer Bošković"; Ferenščica I. bb, Dječji vrtić "Duga"; Ferenščica II. bb, OŠ "August Cesarec"; Lastovska ul. 2-16, park; Avenija M. Držića 79, 79a,b i 81, 81a,b; Ul. Milke Trnine 2-16 i Gavellinom ulicom, park; Bachova - Gavellina ulica, park; Saborska - Fočanska - Kapucinska - Kijevska ul., park; Ul. Hrvatskog proljeća 24, vrt vile Burek; Groblje Miroševac; Trg sv. Marije Čučerske 2, crkva Pohoda Blažene Djevice Marije; Ljevakovićeva ulica 5-15 i Dankovečka ulica, grupacija platana; naselje Studentski grad, Ul. Vile Velebita i ogranci; I. Resnik 70, Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i groblje.

Jug:

Ulica Savezne Republike Njemačke, Park Vjekoslava Majera; Avenija Dubrovnik; Avenija V. Holjevca 15, Geodetska tehnička škola i Graditeljska tehnička škola, drvored srebrnolisnog javora; Avenija V. Holjevca 20, Brodarski institut; Trnsko - Siget, Park mladenaca; Trnsko 25, 30, OŠ Trnsko; Buzin, Buzinska ul. 1, uz kapelicu - dva stabla močvarnog čempresa; Buzin, Buzinska ul., park; Sv. Klara, Mrkšina ul. 67, crkva sv. Klare, tri stabla jasena.

Drvoredi u ulicama:

Zapad:

Podsusedska aleja, Aleja seljačke bune, Škorpikova, Škorpikova - Odvojak - drvored jablana uz skladišni prostor "Šavrića", Ljubljanska avenija - sjeverna strana od ul. Savska Opatovina do ul. Jankomir - drvored jablana, Ul. M. Rešetara, uz Ljubljansku aveniju (zapadno i istočno od Ul. J. Slavenskog), Josipa Slavenskog, Hrgovići, Jarun, Črnomerec, Sv. Duh, Domobranska, Ilica, Prilaz baruna Filipovića, Ulica grada Mainza, Baštijanova, Puljska, Trakošćanska, Krapinska, Lošinjska, Ul. Andrije Žaje, Adžijina, Badalićina, Srednjaci, Ul. Tina Ujevića, Krklecova, Horvaćanska.

Gornji Grad i Kaptol:

Jurjevska, Tuškanac, Dubravkin put, Dežmanov prolaz, Kaptol.

Donji grad:

Čanićeva, Reljkovićeva, Hanuševa, Ul. Republike Austrije, Talovčeva, Pantovčak, Prilaz Gjure Deželića, Trg maršala Tita (Rektorat Sveučilišta), Klaićeva, Kršnjavoga, Jagićeva, Jukićeva, Hebrangova, Vukotinovićeva, Boškovićeva, Katančićeva, Žerjavićeva, Ul. baruna Trenka, Ul. Pavla Hatza, Crnatkova, Vodnikova, Perkovčeva, Savska, Ul. V. Tenžere, Branimirova, Draškovićeva, Jurišićeva, Gajeva, Ul. G. Ninskog, Medveščak, Ksaver, Mirogojska, Račkoga, Ul. kneza Mislava, Ul. kneza Borne, Ul. kneza Višeslava, Ul. kralja Držislava, Križanićeva, Domagojeva, Hrvojeva, Tvrtkova, Erdödyjeva, Švearova, Trpimirova, Ul. kneza Borne, Ul. kraljice Jelene, Trg kralja Petra Krešimira IV., Kružićeva, Ul. kralja Zvonimira, Martićeva, Tomašićeva, Lopašićeva, Bulićeva, Brešćenskog, Barčićeva, Vojnovićeva, Bauerova, Vlaška, Vončinina, Gotovčeva, Biankinijeva, Vrbanićeva, Tuškanova, Makančeva, Stančićeva, Ul. Ljudevita Posavskog, Crvenog križa, Širolina, Bogišićeva, Banjavčićeva, Zavrtnica.

Istok:

Bužanova, Heinzelova, Radnička, Ožegovićeva, Šulekova, Harambašićeva, Žigrovićeva, Kušlanova, Čerinina, Livadićeva, Rusanova, Petrova, Srebrnjak, Lašćinska, Bukovačka, Maksimirska, Barutanski Jarak, Ul. K. Š. Đalskoga, Jakšićeva, Vidrićeva, Albrechtova, Aleja Antuna Augustinčića, Zapoljska, Turopoljska, Grižanska, Aleja Blaža Jurišića, Lovrakova, Dubečka (Dubec).

Jug:

Prisavlje, Savski nasip, Veslačka, Cvjetna aleja, Trnjanska, Bosutska, Miramarska, Držićeva, Rakušina, Laurenčićeva, Ulica Bundek, Ul. Savezne Republike Njemačke, Islandska, Vatikanska, Ul. sv. Mateja, Ul. Baščanske ploče - Brezovačka.

9.2. Mjere zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara

Članak 89.

U Generalnome urbanističkom planu određen je način zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara provedbom mjera zaštite prema utvrđenom sustavu zaštite za određenu vrstu kulturnog dobra:

1. Povijesne graditeljske cjeline: Povijesna urbana cjelina grada Zagreba, gradska naselja, povijesna seoska naselja i župe;
2. Povijesni sklop i građevina: graditeljski sklop, civilna građevina, sakralna građevina;
3. Etnološka baština: etnološka područja, pojedinačne etnološke građevine;
4. Memorijalna baština;
5. Arheološka baština;
6. Pojedinačna kulturna dobra.

1. Povijesne graditeljske cjeline

Članak 90.

Ova kategorija kulturnih dobara uključuje Povijesnu urbanu cjelinu grada Zagreba, te graditeljske cjeline gradskih i povijesnih seoskih naselja koja su danas sastavni dio grada.

Na područje Povijesne urbane cjeline grada Zagreba i na područja drugih zaštićenih graditeljskih cjelina odnose se odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Graditeljski sklopovi i pojedinačna kulturna dobra koja se nalaze na području povijesnih graditeljskih cjelina štite se mjerama zaštite određenima za tu cjelinu i mjerama zaštite određenima za tu vrstu kulturnih dobara koje su navedene u posebnom poglavlju.

Za područja povijesnih graditeljskih cjelina obvezna je izrada detaljnije konzervatorske dokumentacije kojom će se odrediti - inventarizirati posebno vrijedni prostori i građevine i štititi kao pojedinačna kulturna dobra na tim područjima.

Povijesna urbana cjelina grada Zagreba

Povijesna urbana cjelina grada Zagreba zonirana je prema stupnju vrijednosti i očuvanosti povijesne strukture, te je određen sustav zaštite:

A - Područje iznimno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture

Gornji grad i Kaptol s povijesnim podgrađima i središnjim gradskim trgom, područje Nova Ves - Medvedgradska, područje Donjega grada, prostorna cjelina središnjega gradskog groblja Mirogoj, te prostorna cjelina Predsjednički dvori - vila Weiss.

Ovoj zoni odgovara režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te pojedinačnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja prostorne i građevne strukture, određene topografijom, povijesnom građevnom supstancom, te raznolikošću namjena i sadržaja.

Mjere zaštite i odredbe za provedbu

- sanacija i održavanje u povijesnom kontinuitetu očuvane urbane matrice, mjerila i slike naselja, povijesne graditeljske strukture posebno vrijednih građevina i poteza, te postojeće i očuvane povijesne parcelacije;

- sanacija i održavanje svake građevine koja je sačuvala izvorna graditeljska obilježja;

- održavanje i uređenje neizgrađenih površina i pripadajuće urbane opreme, vodeći računa o njezinim autentičnim elementima kao što su javna rasvjeta, zelenilo i hortikulturna rješenja, oblikovanje i opremanje parkovnih površina, uređenje građevnih čestica, te predvrtova i karakterističnih ograda;

- sprječavanje nadogradnje ili dogradnje pojedinih građevina ili pak neprimjerenih adaptacija kojima se bitno mijenja izvorna arhitektonska zamisao;

- očuvanje karakterističnih rješenja krovova i sprječavanje bitnih promjena gabarita i oblikovanja, budući da su dio autentičnoga arhitektonskog rješenja i mjerodavni kao peta fasada u karakterističnoj slici naselja;

- postojeću kvalitetnu gradnju u dvorištu bloka ili građevne čestice, koja je sagrađena sukladno ranijim propisima, moguće je zadržati, a principom postupnosti treba omogućiti odgovarajuću rekonstrukciju i uklanjanje degradirajućih elemenata i sadržaja, što isključuje mogućnost povećavanja izgrađenosti dvorišta;

- nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje;

- u naseljima ili dijelovima naselja, kao i u potezima koji su zatečeni kao devastirani, moguća je interpolacija i gradnja zamjenskih građevina, uz poštivanje mjerila i drugih lokalnih uvjeta, te uz prethodnu valorizaciju lokacije;

- za gradnju građevina i za uređenje gradskih trgova preporuča se provedba arhitektonsko - urbanističkog natječaja;

- za sve je zahvate potrebno ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnoga tijela zaštite.

B - Područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture

Obodno područje Donjega grada u granicama njegova planskog širenja na zapad i na istok, prostor južno od željezničke pruge, uključujući područja na Zavrtnici i Kanalu, središnji prostor Trnja, prostorni okvir Ulice grada Vukovara i povijesni pravac Savske ceste s podgradom Sava, te sjeverni predjeli između Jelenovca, Pantovčaka, Prekrižja, Okrugljaka i Lašćine.

Ovoj zoni odgovara režim zaštite osnovnih elemenata povijesne urbane strukture i pejsažnih vrijednosti, te pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina unutar koje je potrebno očuvati sva bitna oblježja te strukture.

Mjere zaštite odnose se posebice na naselja koja su realizirana kao dovršene cjeline i na cjeline u kojima je očuvana povijesna matrica i mjerilo.

Mjere zaštite i odredbe za provedbu

- potpuna zaštita odnosi se na očuvanje fizionomije, gabarita gradnje, urbanih interijera i sl., uz mogućnost nužnog prilagođavanja postojeće supstance suvremenim potrebama;

- u slučaju zamjenske gradnje ili pojedinačne interpolacije prigodom rekonstrukcije postojećih građevina, svi elementi relevantni za određivanje zahvata u prostoru - oblik i veličina građevinske čestice, namjena, veličina i oblikovanje građevine te njezin smještaj na građevnoj čestici, uređenje građevne čestice, način priključivanja građevne čestice i građevine na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu - moraju se podrediti ograničenjima i obvezama koje proizlaze iz urbanističkih i arhitektonskih specifičnosti svakoga pojedinog naselja, odnosno lokalnim uvjetima;

- za gradnju uličnih građevina te za uređenje gradskih trgova preporuča se provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja;

- za sve je zahvate potrebno ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela zaštite.

C - Područje sačuvanih pojedinačnih elemenata povijesne strukture

Rubni dijelovi Povijesne urbane cjeline grada Zagreba, te graditeljske cjeline gradskih i povijesnih seoskih naselja izvan tog područja.

Mjere zaštite i odredbe za provedbu

- zaštita pojedinih sačuvanih elemenata osnovne povijesne strukture naselja, prvenstveno radi zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, očuvanje kompozicijskih vrijednosti naselja (dominante, ekspozicije), zaštita vizura, panorama, urbanih slika i obrisa, te drugih vrijednosti krajolika, uz očuvanje karaktera gradnje i pojedinačnih očuvanih primjera građevne supstance;

- za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnoga tijela zaštite.

Gradska naselja

Gradska naselja kao prepoznatljive prostorne cjeline iskazana su na području zaštićene Povijesne urbane cjeline grada Zagreba kao i izvan tog područja.

Zaštićena gradska naselja u najvećoj su mjeri dovršena urbanističko-arhitektonska djela, te se intervencije u njima prvenstveno odnose na sanaciju i održavanje kako prostora u cjelini tako i svake pojedine građevine koja je sagrađena u skladu s izvornom idejom, uz očuvanje i maksimalno uvažavanje autentične urbanističke i arhitektonske zamisli.

Gradnja novih građevina u takvim dovršenim naseljima ne može biti pravilo jer utječe na integritet izvorne koncepcije. Nove sadržaje treba rješavati u sklopu postojeće građevne strukture, a, eventualne, pojedinačne interpolacije podliježu odgovarajućim ograničenjima. Osnovni je uvjet odgovarajuća prilagodba i akceptiranje oblikovnih karakteristika, mjerila, tehnologije i materijala postojećih naselja u koje se nova građevina mora uklopiti.

Mjere zaštite i odredbe za provedbu primjenjuju se sukladno određenom sustavu zaštite - A, B i C, uz obvezu

- očuvanja i stvaranja prostornih cezura prema postojećim vrijednim naseljima i sprječavanje njihova pretvaranja u amorfnu preizgrađenost gradskog prostora;

- očuvanja urbane matrice i slike naselja, te cjelovitosti pojedinačnih očuvanih primjera arhitektonske i stilske izvornosti;

- mogućnost rekonstrukcije, zamjenske i nove gradnje, uz poštivanje mjerila, u skladu s utvrđenim urbanim pravilima;

- unutar prostornih međa zaštićenih naselja za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Povijesna seoska naselja i župe

Zaštita ovih područja temelji se na očuvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu i na očuvanje tradicijske građevne strukture i karakteristične slike naselja.

Nova gradnja mora se mjerilom, tipologijom, rasporedom u prostoru i materijalima građenja uskladiti s tradicionalnim načinom gradnje naselja.

Mjere zaštite s uvjetima za rekonstrukciju ili novu gradnju na zaštićenim područjima mijenjaju se ovisno o karakterističnoj tipologiji gradnje i konfiguraciji terena.

Mjere zaštite i odredbe za provedbu primjenjuju se sukladno određenom sustavu zaštite - A, B i C, uz obvezu

- zaštite slike naselja, njegove matrice i karakterističnog mjerila;

- zaštite reljefa i specifičnih osobina pripadajućeg krajobraza;

- očuvanja autohtonih elemenata pejsaža - šuma, livada, oranica, voćnjaka;

- afirmiranja sadnje i njegovanja autohtonih pejsažnih vrsta;

- zaštite i sanacije vodotoka i karakterističnih krajobraznih obilježja u sastavu naselja ili njihovoj blizini, te sprečavanja njihova zagađivanja i degradacije njihova prirodnog toka;

- održavanja karakteristične topografske forme i prostorne organizacije naselja;

- očuvanja prostornih detalja, uličnih ograda, pratećega visokog i niskog zelenila, mostića, prilaza građevinama, odnosno građevnim česticama, zdenaca, raspela i drugih elementa opreme vanjskih prostora;

- čuvanja predrugih etnoloških građevina i sklopova, što podrazumijeva sanaciju, restituciju i, eventualno, rekonstrukciju prema propozicijama službe zaštite kulturnih dobara;

- sprječavanja unošenja stranih oblikovnih i građevinskih elemenata i njegovanje tradicijskog načina oblikovanja i građenja;

- zadržavanja visine gradnje u granicama postojećeg mjerila naselja, u pravilu, s uporabom kosog krova oblikovno usklađenoga s karakterističnim postojećim krovovima naselja;

- ograničavanja širenja naselja i zadržavanja zelenih prirodnih cezura među naseljima kako bi se zadržala njihova samosvojnost i povijesni identitet;

- da se za gradnju i rekonstrukciju građevina i druge zahvate u prostoru, na područjima starih seoskih naselja koja se nalaze u obuhvatu Parka prirode Medvednica, prethodno odobrenje izda sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode;

2. Povijesni sklop i građevina

Članak 91.

Graditeljski sklop

U ovu kategoriju nepokretnih kulturnih dobara uvršteni su i prema namjeni razvrstani građevinski ansambli različitih namjena na cijelom prostoru obuhvata Plana i utvrđene su prostorne međe zaštite.

U ovu kategoriju kulturnih dobara uvršteno je zaštićeno područje Maksimira.

S obzirom na svoju funkciju i značenje za grad, ti se sklopovi održavaju, uređuju ili, prema potrebi, i proširuju, odnosno dograđuju, sukladno određenom sustavu zaštite.

Mjere zaštite i odredbe za provedbu

U Konzervatorskoj podlozi određeni su graditeljski sklopovi za koje je obvezna izrada detaljnije urbanističke dokumentacije - plana na temelju konzervatorske podloge.

Do donošenja detaljnijega plana na područjima označenih graditeljskih sklopova mogući su zahvati sa ciljem da se održe postojeće graditeljske strukture, dok uklanjanje pojedinih građevina, posebice onih koji su valorizirani kao pojedinačna kulturna dobra, nije dopušteno.

Za zahvate unutar granica zaštićenih graditeljskih sklopova i graditeljskih sklopova evidentiranih na području Povijesne urbane cjeline grada Zagreba potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnoga tijela za zaštitu.

Za gradnju unutar prostorne međe zaštićenog sklopa preporuča se provedba arhitektonsko-urbanističkog natječaja.

Civilna građevina

U ovu su kategoriju uvršteni značajni zagrebački ljetnikovci, građevine najstarijih škola i civilne građevine specifičnih funkcija i sadržaja koje se javljaju pojedinačno, ali su značajne u slici grada.

Mjere zaštite i odredbe za provedbu odnose se na potrebu sanacije i održavanja građevina s istodobnim očuvanjem pripadajućih građevnih čestica, odnosno imanja s kojima čine izvornu kvalitetnu cjelinu.

Na civilne građevine odnose se mjere zaštite iz točke 6. Pojedinačna kulturna dobra.

Sakralna građevina

Spomenici sakralnoga graditeljstva su stare župne crkve, kapele, župni dvorovi, samostanski sklopovi i raspela na raskrižjima starih seoskih putova.

Mjere zaštite i odredbe za provedbu

Sakralne građevine, zajedno s neposrednim okolišem, štite se kontinuiranim održavanjem, saniranjem, restauriranjem, uređenjem, te rekonstrukcijom, ako je potrebno, prema propozicijama tijela nadležnoga za zaštitu kulturnih dobara i uz stalan konzervatorski nadzor.

3. Etnološka baština

Članak 92.

Etnološka baština prezentira najstariji način gradnje stambenih i gospodarskih seoskih kuća te na taj način čuva duh tradicije seoskoga drvenog graditeljstva.

Etnološka područja

Mjere zaštite odnose se na očuvanje karakteristične slike i organizacije prostora, tradicijske građevne strukture i zaštitu pripadajućega reljefa s autohtonim elementima pejsaža. Unutar zaštićenih zona etnoloških područja svi zahvati na postojećim građevinama i nova gradnja mogu se izvoditi isključivo prema propozicijama službe zaštite, a u skladu s lokalnim uvjetima građenja.

Pojedinačne etnološke građevine koje su smještene unutar sačuvanih povijesnih seoskih cjelina i ambijenata potrebno je obnavljati u svim elementima, sukladno tradicijskom načinu građenja i održati “in situ”. Kvalitetniji primjerci etnoloških građevina, predrugi u naseljima što su izgubila svoja tradicijska obilježja, mogu se preseliti u zaštićena naselja ili etnopark.

4. Memorijalna baština

Članak 93.

Groblja su višestoljetni sastavni dio prostorne organizacije gradskog i seoskog povijesnog središta.

Mjerama zaštite nadležna će služba sudjelovati prigodom intervencija u povijesnu matricu partera groblja, memorijalnog područja, u zahvatima na postojećim objektima i gradnji novih.

Memorijalno područje Dotrščina štiti se očuvanjem izraženih prirodnih, pejsažnih i povijesnih karakteristika.

5. Arheološka baština

Članak 94.

Kulturna dobra ove kategorije obrađena su i sistematizirana prema vremenskom određenju na tri osnovna razdoblja prapovijest, antiku i srednji vijek.

Prigodom građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na arheološkim lokalitetima koji su označeni kao arheološka područja na kartama, obvezan je arheološki nadzor iskopa, a izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.

Uvjete za očuvanje istraženih arheoloških lokaliteta i za istraživanje novih određuje nadležno tijelo za zaštitu.

6. Pojedinačna kulturna dobra

Članak 95.

Pojedinačna zaštićena kulturna dobra

Radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na nepokretnom kulturnom dobru, promjena namjene zaštićenoga kulturnog dobra i promjene u zaštićenom okolišu kulturnog dobra mogu se poduzimati samo uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnoga tijela za zaštitu.

Nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti integritet nepokretnoga kulturnog dobra.

Zaštitu treba provoditi cjelovito, što podrazumijeva istodobnu zaštitu same građevine i svih dijelova i elemenata pripadajućeg prostora, odnosno građevne čestice, u pravilu, uz očuvanje izvorne namjene i sadržaja u zaštićenim građevinama i pripadajućim građevnim česticama.

Za sanaciju i provođenje zaštitnih radova na ugroženim, odnosno oštećenim kulturnim dobrima potrebno je izraditi odgovarajuću arhitektonsko-građevinsku dokumentaciju postojećeg stanja, s prijedlogom sanacije i obnove, a prema konzervatorskim uvjetima nadležne službe zaštite.

Mjere zaštite i odredbe za provedbu

Zaštićena pojedinačna kulturna dobra, bez obzira na stupanj zaštite područja ili naselja u kojem se nalaze:

- svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i tipoloških karakteristika, te građevne čestice, u pravilu, uz očuvanje izvorne namjene;

- eventualna nova namjena mora se prilagoditi očuvanoj građevnoj strukturi;

- sanacija i obnova svake građevine mora se provoditi sukladno izvornom arhitektonsko-oblikovnom konceptu, uz očuvanje pripadajućih građevnih čestica, odnosno posjeda s kojima čine kvalitetnu cjelinu;

- nisu dopuštene ni intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter, bilo da se radi o rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju bilo prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakteru građevine, odnosno karakteru šireg okoliša, niti preparcelacija;

- nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih elemenata i materijala koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru objekta (PVC ili metalna stolarija, pokrov bitumenskom šindrom i sl.), osim, iznimno, na onim građevinama u potezima ulica gdje su prizemlja javne namjene (lokali), a prema detaljnim propozicijama službe zaštite;

- nije dopušteno uklanjanje građevina u svrhu gradnje zamjenskih, osim, iznimno, pod uvjetima propisanima člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara;

- za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu.

Građevine koje se nalaze unutar Povijesne urbane cjeline grada Zagreba i drugih zaštićenih cjelina, a nemaju obilježja pojedinačnoga kulturnog dobra

Ove se mjere odnose na građevine koje posjeduju određene graditeljske i tipološke značajke, arhitektonske karakteristike, funkcije i sadržaje određenoga povijesnog sloja gradnje; koji su dio i nositelj specifičnih prostornih obilježja, njegovih povijesnih karakteristika i ambijentalnih osobitosti i koji dokumentiraju kontinuitet prostora grada u cjelini i time određuju njegovu povijesno - urbanističku ulogu i vrijednost u ukupnoj matrici i slici povijesnoga Zagreba, a nemaju obilježja kulturnog dobra:

- svi zahvati na tim građevinama moraju biti u cilju očuvanja i obnove osobitosti cjeline - naselja kao kulturnog dobra;

- mogući su zahvati rekonstrukcije i prenamjene, uz obnovu očuvane izvorne građevne supstance, u cilju uspostave i obnove karakterističnih ambijentalnih vrijednosti prostora, mjerila i tipologije, a koje pridonose povećavanju kvalitete same građevine, uličnog poteza i sl., sukladno konzervatorskim propozicijama i urbanim pravilima;

- uklanjanje građevina, odnosno zamjenska gradnja moguća je isključivo na temelju prethodne detaljnije analize i valorizacije svake pojedinačne građevine unutar pripadne cjeline;

- na građevinama povijesne graditeljske strukture nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i materijala koji nisu primjereni graditeljskim i tipološkim karakteristikama građevine;

- za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnoga tijela za zaštitu.

10. POSTUPANJE S OTPADOM (obrada, skladištenje i odlaganje)

Članak 96.

Generalnim urbanističkim planom određen je razmještaj reciklažnih dvorišta, te je omogućeno formiranje i drugih reciklažnih dvorišta unutar površine stambene namjene (S), mješovite - pretežito stambene namjene (M1), mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), javne i društvene namjene - D, gospodarske namjene, te površina infrastrukturnih sustava - IS.

Izdvojeno prikupljanje otpada u naseljima omogućuje se i pomoću posuda (spremnika) razmještenih na javnim površinama.

Smještaj građevina za biološku obradu otpada (kompostane) omogućuje se u sklopu rasadnika na zaštitnim zelenim površinama.

Na području Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba s otpadom se postupa u skladu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom Grada Zagreba što se definira Prostornim planom Grada Zagreba.

11. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 97.

Na području grada Zagreba ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš:

Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda:

- zaštita svih vodotoka i stajaćica na području Zagreba sa ciljem očuvanja, odnosno dovođenja u planiranu vrstu vode utvrđene kategorije;

- planiranje i gradnja građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

- povećavanje kapaciteta prijemnika gradnjom potrebnih vodnih građevina;

- zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama;

- sanacija zatečenog stanja u industriji i odvodnji te sanacija ili uklanjanja izvora onečišćavanja;

- sanacija postojećih deponija i kontrolirano odlaganje otpada;

- sanacija šljunčara i zabrana eksploatacije šljunka;

- uspostavljanje monitoringa s proširivanjem i uređenjem mjernih postaja, te osiguravanjem stalnog praćenja površinskih i podzemnih voda;

- vođenje jedinstvenoga informatičkog sustava o kakvoći površinskih i podzemnih voda;

- izrada vodnog katastra.

Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka:

- u središnjem gradskom prostoru unapređivanjem javnoga gradskog prijevoza putnika (uvođenjem za okoliš prihvatljivih vrsta pogona i načina prijevoza odnosno mobilnosti, npr. autobusi na plin, elektromobili, bicikli, pješačenje, itd.);

- štednjom i racionalizacijom energije, uvođenjem plina, proširivanjem CTS-a, te razvojem dopunskih alternativnih energija;

- prostornim razmještajem, kvalitetnim tehnologijama i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti.

Smanjenje prekomjerne buke:

- provoditi će se prema Zakonu o buci i pripadajućim pravilnicima čime se sprječava nastajanje prekomjerne buke pri lociranju građevina, sadržaja ili namjena te smanjuje prekomjerna buka u dopuštene granice;

- izradom karte imisija buke grada Zagreba koja je prikaz postojećih i/ili predviđenih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja;

- praćenjem provođenja zaštite od buke na temelju karte imisije buke;

- do izrade karte buke nove građevine, sadržaji i namjene lociraju se na temelju mjerenja i proračuna koji su ujedno i sastavni dio karte buke.

Sprječavanje daljnjeg širenja proizvodnih gospodarstvenih djelatnosti koje predstavljaju rizik, odnosno opasnost po okoliš (onečišćavanjem zraka, vode, tla te bukom, opasnošću od akcidenata, eksplozija, požara i sl.), obvezom saniranja njihova štetnog utjecaja na okoliš ili dislociranjem.

Provođenje posebnih mjera sanitarne zaštite i drugih mjera radi sprječavanja negativnog utjecaja građevina i opreme za gospodarenje otpadom na okolni prostor kao što su:

- praćenje stanja okoliša, posebno onečišćavanja podzemnih i površinskih voda te drugih pojava koje su posljedica onečišćavanja okoliša;

- stalna kontrola vrste i sastava otpada;

- kontrola stanja uređaja i opreme te sustava zaštite;

- postavljanje ograde i zaštitnog zelenila oko građevina i uređaja;

- kontrola deponijskog plina;

- kontrola flore i faune u okolici i na deponiju.

Primjena mjera zaštite stabilnosti tla - uređenje erozijskih područja i sprječavanje ispiranja tla (gradnja regulacijskih građevina, pošumljavanje i sl.).

Sanacija okoliša i privođenje planskoj namjeni za prostore na kojima su eksploatirane mineralne sirovine.

Programom mjera za unapređivanje stanja u gradskom prostoru i programom zaštite okoliša utvrdit će se posebne mjere zaštite i sanacije i razvoja pojedinih gradskih predjela.

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Mjere zaštite određene su Generalnim urbanističkim planom, a temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, a što se posebno ističe u sljedećim elementima:

- načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja prema stupnju konsolidiranosti prostora za urbano područje grada (na površini od 220 km²);

- policentričnim razvojem pojedinih dijelova grada i omogućavanjem disperznog razmještaja gospodarskih zona, vodeći brigu o njenom karakteru i onoj vrsti industrije koja može predstavljati rizik za okoliš;

- razmještajem građevina javne i društvene namjene na širem gradskom području;

- mjerama sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš;

- očuvanjem postojećih šumskih kompleksa unutar grada;

- osiguravanjem ravnoteže između urbaniziranih dijelova grada i njihova prirodnog okruženja očuvanjem kultiviranog krajolika i drugih neizgradivih površina;

- planiranjem građevina i uređaja za zaštitu od poplava rijeke Save i stogodišnjih voda potoka s Medvednice i akumulacija te uređenje korita potoka;

- omogućavanjem alternativnog korištenja vodoopskrbnog sustava i otvorenih vodnih površina;

- mjerama sanacije okoliša i privođenjem planskoj namjeni prostora na kojima su eksploativne mineralne sirovine;

- korištenjem alternativnih izvora energije;

- boljim prometnim povezivanjem gradskih dijelova gradnjom većeg broja mostova preko rijeke Save te povećavanjem broja prijelaza (prolaza) preko željezničke pruge;

- gradnjom gušće ulične mreže;

- povećavanjem broja ulazno-izlaznih cestovnih pravaca;

- planiranom visinom građevina;

- određivanjem površina za gradnju prema stupnju ugroženosti od potresa;

- mjerama za zaštitu i sklanjanje stanovništva, uz obveznu gradnju skloništa prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje;

- mjerama za zaštitu kulturnih dobara;

- mjerama za zaštitu od požara, uz obvezno osiguranje i gradnju svih elemenata koji su nužni za učinkovitu zaštitu od požara prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje.

12. MJERE PROVEDBE PLANA

12.1. Obveza donošenja detaljnijih planova

Članak 98.

Detaljniji planovi

Generalnim urbanističkim planom određene su površine za koje je obvezno donošenje detaljnijeg plana (čl. 63., čl. 65., čl. 66., čl. 69., čl. 71., čl. 75., čl. 76., čl. 77., čl. 78., čl. 82. i čl. 83.). Pri izradi detaljnijih planova moguća su odstupanja od propisanih urbanih pravila osim u visokokonsolidiranim prostorima

Površine za koje nije obvezno donošenje detaljnijeg plana uređuju se na temelju urbanih pravila ove odluke.

Obveza donošenja detaljnijih planova određena je urbanim pravilima ove odluke, a prema grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b Procedure urbano - prostornog uređenja na kojem su označene površine za koje je obvezno donošenje detaljnijeg plana, a ne točan obuhvat plana.

Točan obuhvat plana odredit će se Programom mjera za unapređivanje stanja u prostoru.

Za prostore na kojima je obvezna izrada detaljnijeg plana, a za koji su doneseni takvi planovi donošenje novog detaljnijeg plana potrebno je u slučaju da se važeći planovi stave izvan snage.

Osim obveze donošenja detaljnijih planova za površine određene Generalnim urbanističkim planom, detaljnije planove moguće je donositi i za druge površine na temelju praćenja stanja u prostoru.

Obuhvat i program detaljnijeg plana izrađuje ili verificira Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, u suradnji s nadležnim tijelom Uprave za prostorno uređenje.

Nositelj izrade detaljnijih planova je Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

Urbanističko-arhitektonski natječaj

Na grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b Procedure urbano - prostornog uređenja označeni su prostori za koje je obvezan urbanističko-arhitektonski natječaj prema kojem će se donijeti detaljniji plan.

Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređenje gradskih površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje pojedinih građevina, raspisivat će se urbanističko-arhitektonski natječaji za:

- javne površine (trgovi i parkovi);

- građevine javne namjene i urbane zahvate koji se grade iz državnog ili gradskog proračuna;

- za stambenu gradnju koja se realizira uz sudjelovanje gradskoga proračuna;

- građevine u visokokonsolidiranim područjima gradskog povijesnog središta;

- uređenje i gradnju uz gradske avenije i glavne gradske prometnice (uz Aveniju Dubrovnik, uz Ulicu Republike Njemačke i Aveniju Većeslava Holjevca, od Ul. J. Antalla i ulice Bundek do Vatikanske ulice);

- za uređenje i gradnju mostova;

- druge površine za koje se to odredi detaljnijim planovima.

Rezultati urbanističko-arhitektonskih natječaja su polazišta za definiranje urbanističko - tehničkih uvjeta za zahvat uređenja prostora.

Urbanističko-arhitektonski natječaji raspisivat će se kad je to određeno ovom odlukom.

Vrstu natječaja za uređenje prostora i gradnju građevina iz ovoga stavka određuje Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

Podloge za izradu natječaja, obuhvat natječaja i program natječaja izrađuje ili verificira Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

Studija utjecaja na okoliš

Na grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROTORA, 4b Procedure urbano - prostornog uređenja, označeni su prostori za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš.

Osim označenih površina procjena utjecaja na okoliš provest će se i za druge površine utvrđene posebnim propisom.

12.2. Mjere uređenja i zaštite zemljišta

Članak 99.

Mjere uređenja i zaštite zemljišta sadržane su u organizaciji, korištenju, namjeni, uređenju, zaštiti prostora i u obvezi donošenja detaljnijih prostornih planova kojima se utvrđuje način uređenja i korištenja građevinskog zemljišta (osnivanje građevnih čestica, komunalno opremanje i sl.).

Uređenje i zaštita zemljišta u gradu osigurava se gradskim sustavom gospodarenja i upravljanja zemljištem.

Važan element zaštite i uređenja zemljišta je zaštita prirodnih dobara valorizacijom i upisom u Upisnik zaštićenih dijelova prirode, a zaštita kulturnih dobara upisom u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Gradski projekti

Članak 100.

Generalnim urbanističkim planom omogućuje se izrada gradskih projekata.

Gradski se projekti izrađuju za zahvate u prostoru gdje je Grad partner u realizaciji, bilo da je vlasnik zemljišta ili je već uložio ili će tek ulagati kako bi stvorio novu gradsku kvalitetu (građevine javne i društvene namjene, parkovi, infrastruktura i sl.).

Obuhvat gradskog projekta predlaže Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, u suradnji s drugim gradskim institucijama, a definiran je zonom utjecaja javne investicije.

Područja i teme gradskih projekata su:

- stanovanje;

- afirmacija postojećih i novih gradskih poteza: Sava, gradska željeznica, postojeće avenije i glavne gradske ulice i sl.;

- gradnja uz planirane avenije i glavne gradske ulice i trase javnog prijevoza šinskim vozilima i sl.;

- prenamjena stare industrije;

- javni sadržaji;

- površine za rekreaciju;

- novi gradski parkovi i zelene površine;

- građevine javne i društvene namjene gradskog značenja.

Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša izrađuje ili surađuje u izradi programa za gradske projekte.

Za gradske projekte se u pravilu raspisuju urbanističko - arhitektonski ili drugi stručni natječaji.

Programi za gradske projekte se definiraju u pravilu prema nagrađenim radovima na urbanističko - arhitektonskim natječajima ili drugim stručnim natječajima.

U izradi stručnih prijedloga za gradske projekte sudjeluju osobito stručne grupe i osobe koje su nagrađivane na natječajima za referentne dijelove grada ili referentne teme.

Lokalna i mjesna samouprava sudjeluje u izjašnjavanju prije usvajanja programa za gradski projekt.

Programi gradskih projekata su stručne podloge Gradskom poglavarstvu za odlučivanje o ulaganjima u području grada.

Programi za gradske projekte usuglašavaju privatna i gradska ulaganja.

Programima gradskih projekata naročito se određuje:

- razina i obuhvat detaljnijeg dokumenta prostornog uređenja;

- procedure koje prethode realizaciji (javni natječaj, pozivni natječaj i dr.);

- obveze za detaljniji plan.

Članak 101.

U cilju poboljšavanja prometnog sustava u gradu izradit će se idejno urbanističko - prometno rješenje uličnog poteza sjeverne tangente od Šestinskog dola do Gupčeve zvijezde, s posebnim naglaskom na usklađivanje s elementima zaštite u tom prostoru.

Izradit će se i studija područja Glavnog kolodvora Zagreb (dimenzioniranje kolodvora, rješenje nivelete, gradnja drugih sadržaja ispod željezničke pruge). Rezultati studije bit će podloga za raspisivanje urbanističko - arhitektonskog natječaja.

Izradit će se studija Centra Šestina s ciljem iznalaženja kvalitetnijeg prometnog i prostornog rješenja posebno u zoni oko crkve i groblja.

Također će se pristupiti istraživanju prometno - tehničkih, građevinskih i prostornih mogućnosti za uspostavu kontinuiranoga prometnog prstena koji bi u sjevernom gradskom području bio na liniji Ulica Črnomerec - Mihaljevac - Avenija Gojka Šuška, zatim se nastavljao na potez Mandlova ulica - Ulica grada Gospića - preko rijeke Save - Vatikanskom ulicom te na zapadu planiranom Ulicom Črnomerec. Pri tome je potrebno istražiti i osigurati koridor na potezu od Jarunske ulice do planirane prve paralelne ulice u Novom Zagrebu (Remetinečka ulica), kroz područje Jaruna preko rijeke Save, Laništa i Remetinca, širine oko 30 - 40 m.

12.3. Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni ili urbanim pravilima

Članak 102.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Generalnim urbanističkim planom, mogu se, do privođenja konačnoj namjeni, rekonstruirati, dograditi i nadograditi, uz sljedeće uvjete:

1. stambene, odnosno stambeno-gospodarske građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² bruto - građevne površine svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena.

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP-a i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina,

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a kojih namjena jest u skladu s namjenom utvrđenom GUP-om, a nisu u skladu s urbanim pravilima ove odluke, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz iste uvjete iz stavka 1. ovog članka.

12.4. Druge mjere

Članak 103.

Na područjima za koja je propisana obveza donošenja detaljnijih planova, a građevine su, prema namjeni, u skladu s namjenom utvrđenom Generalnim urbanističkim planom može se odobriti prenamjena i funkcionalna preinaka postojećih građevina u postojećem gabaritu.

Iznimno, do donošenja plana, omogućuje se rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i pojedinačna interpolacija na područjima na kojima je to omogućeno urbanim pravilima ove odluke.

Do donošenja plana, moguća je rekonstrukcija i gradnja građevina javne namjene, prometnica kategoriziranih ovom odlukom kao i pripadajuće komunalne infrastrukture uz suglasnost nositelja izrade plana.

Članak 104.

U postojećim građevinama s legalnim statusom, stečenim do dana stupanja na snagu ove odluke, moguće je proširivati stambeni prostor na prostor tavana, podruma i sl., u postojećim gabaritima, bez obzira na propozicije propisane urbanim pravilima ove odluke.

Članak 105.

Na površinama za koje je predviđena provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja i izrada detaljnijeg plana, program detaljnijeg plana izrađuje se na temelju rezultata natječaja.

Članak 106.

Programe koje izrađuje, odnosno verificira Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša utvrđuje Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba

12.5. Sudjelovanje javnosti

Članak 107.

Sudjelovanje javnosti osigurava se izložbama i prethodnim raspravama o prostornim planovima i javnom raspravom o prijedlozima prostornih planova, te o rezultatima urbanističko - arhitektonskih natječaja.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 108.

Detaljniji planovi kojih je obveza donošenja za pojedina područja utvrđena ovom odlukom, donijet će se u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ove odluke, izuzevši za prostore na području Trnja - između željezničke pruge, rijeke Save, Držićeve i Savske, za projekte koje vodi Grad, te za područja Vrbani III., Remetinec-rotor, središta Trešnjevke, Peščenice-sjever, u roku od jedne godine.

Članak 109.

Detaljniji planovi kojima je reguliran prostorni razvoj na području Grada Zagreba uskladit će se s ovom odlukom u roku od dvije godine od njezinoga stupanja na snagu.

Odredbe planova iz stavka 1. ovoga članka koje nisu u skladu s ovom odlukom prestaju važiti njezinim stupanjem na snagu te će se primjenjivati odredbe ove odluke.

Članak 110.

Stupanjem na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 31/86, 20/89, 32/90 - pročišćeni tekst, 10/91, 13/91, 20/92, 2/93, 9/95, 16/96, 19/96 - pročišćeni tekst, 11/98, 4/00 i 15/00).

Članak 111.

Generalni urbanistički plan izrađen je u 6 (šest) izvornika ovjerenih pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba.

Izvornici Generalnoga urbanističkog plana čuvaju se u Dokumentaciji prostora.

Članak 112.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.