Program unapređenja intersektorske suradnje u cilju povećavanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba

Program unapređenja intersektorske suradnje u cilju povećavanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 14/02)

Na temelju članka 63. stavka 1. točke 10. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba, 20/01 - pročišćeni tekst), Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba na 15. sjednici, 18. srpnja 2002., donijelo je

PROGRAM
unapređenja intersektorske suradnje u cilju povećavanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba

1. UTEMELJENOST PROGRAMA UNAPREĐIVANJA INTERSEKTORSKE SURADNJE 1.1 UVOD

Temeljem programa Ministarstva prosvjete i športa “Afirmacijom pozitivnih vrijednosti protiv nasilja” nastalog na zahtjev Vlade Republike Hrvatske u povodu nekoliko ekstremnih nasilničkih ekscesa u školama Republike Hrvatske kao i na temelju fenomenoloških i etioloških saznanja o društveno neprihvatljivim ponašanjima mladih i onih na njihovu štetu, Povjerenstvo za izradu i provođenje Programa mjera povećavanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba izradilo je Program mjera povećavanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba. Kao jedna od prioritetnih mjera i aktivnosti u tom programu predviđeno je unapređivanje suradnje i komunikacije djelatnika institucija koje u okviru svog djelokruga rada mogu utjecati na povećavanje sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama, odnosno prevenciju društveno neprihvatljivih oblika ponašanja.

1.2 POTREBA INTERSEKTORSKE SURADNJE

Temeljem mnogih stručnih istraživanja općeprihvaćena je činjenica o multikauzalnosti i multidimenzionalnosti neprihvatljivog ponašanja. Strukturalna deficijentnost obitelji, narušeni međuljudski odnosi u obitelji, prisutnost sociopatoloških oblika ponašanja članova uže obitelji, socioekonomski status obitelji, socijalna i emocionalna nezrelost, druženje s asocijalnim i antisocijalnim osobama, dostupnost oružja, nasilje prikazano preko sredstava javnog priopćavanja samo su neki od čimbenika koji u međusobnom djelovanju vode u društveno neprihvatljivo ponašanje. Škola je ta koja u takvim uvjetima može mnogo toga otkriti i spriječiti, ali društvo joj nije pružilo “alate” da bi ona to samostalno činila već joj je u tome potrebna pomoć drugih instituta koji u okviru svoje nadležnosti imaju obvezu utjecanja na što kvalitetnije i sigurnije odrastanje mladih.

1.3 EVALUACIJA DOSADAŠNJE SURADNJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH USTANOVA I SUSTAVA ZDRAVSTVENE I SOCIJALNE SKRBI TE POLICIJE

Na kraju školske godine 2000./2001. Ministarstvo prosvjete i športa provelo je sveobuhvatnu anketu o stanju sigurnosti i pojavama poremećaja u ponašanju u odgojno-obrazovnim ustanovama Republike Hrvatske. Ustanove su u okviru navedene ankete pitanjima tipa skale od 1 do 5 ocjenjivali i učestalost i kvalitetu suradnje s liječnicima, centrima za socijalnu skrb te policijom. U školskoj godini 2001./2002. Gradski ured za obrazovanje i šport proveo je kvalitetnu analizu o problemima i prijedlozima za poboljšanje suradnje s navedenim institucijama koje su istodobno zamoljene da također izraze svoja iskustva u suradnji s odgojno-obrazovnim ustanovama.

Analizom dosadašnje suradnje odgojno-obrazovnih ustanova Grada Zagreba s liječnicima (prvenstveno liječnicima školske medicine), uredima Centra za socijalnu skrb Zagreb te policijom saznajemo:

Odgojno-obrazovne ustanove uglavnom ističu zadovoljstvo u suradnji s liječnicima školske medicine: Učestalost suradnje prema potrebama i očekivanjima odgojno-obrazovnih ustanova s liječnicima na skali od 1 do 5 ocijenjena je kao dosta zadovoljavajuća (4,1), dok je kvaliteta te suradnje ocijenjena sa 3,7. Ustanove rijetko, ali ipak ističu potrebu za timskim radom i suradnjom u rješavanju konkretnih problema učenika te pojačanim edukativnim dijelom rada liječnika s roditeljima i učenicima. Izdvaja se i problem novog ustroja zdravstvene službe u smislu da liječnici školske medicine djeluju samo na području preventive, a ne više i na kurativi te je na taj način dostupno manje informacija o zdravstvenom statusu učenika jer je izbor liječnika primarne medicine vrlo šarolik.

Suradnja s policijom je neznatno manje zadovoljavajuća nego suradnja s liječnicima: učestalost je na skali od 1 do 5 ocijenjena sa 3,39 a kvaliteta sa 3,68. Odgojno-obrazovne ustanove ističu da se policijski djelatnici uglavnom odazivaju na njihove pozive što ne nalaze dostatnim već je potrebna kontinuirana timska suradnja i zajednički dogovori o postupanju s učenicima. Naglašava se potreba sudjelovanja policije u preventivnom djelovanju posebice kroz češće ophodnje ustanove u večernjim i noćnim satima, ali i tijekom dana u vrijeme nastavnog procesa. Istodobno naglašavaju nepravodobne reakcije policije pri incidentnom događaju u ustanovi. S druge strane policija izražava potrebu za opsežnijim informacijama o učenicima koje bi ubrzale kriminalističku obradu prijavljenih maloljetnika. Nadalje smatraju da odgojno-obrazovne ustanove imaju mogućnost da prve uoče zanemarivanje i zlostavljanje učenika od strane roditelja ili drugih osoba i da je potrebno da o tom što ranije obavijeste policiju, kao i da što hitnije izvijeste policiju o drugim saznanjima štetnim i opasnim za učenika ili druge osobe (npr. posjedovanje oružja roditelja učenika). Također, sustav policije u cilju adekvatnog i djelotvornog postupanja naglašava potrebu diskrecije pri prikupljanju podataka njezinih djelatnika.

Najslabiju suradnju i najveće nezadovoljstvo odgojno-obrazovne ustanove očituju prema centrima za socijalnu skrb: učestalost suradnje ocijenjena je sa 3,1 a kvaliteta sa 3,25 na skali od 1 do 5. Najveći broj odgojno-obrazovnih ustanova naglašava da centri uglavnom reagiraju na njihove pozive, ali vrlo sporo i nepravovremeno, te da ih ne izvješćuju o poduzetim intervencijama na njihove dojave o rizičnim oblicima. Također je mišljenje djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova da ih centri ne informiraju dovoljno o rizičnim uvjetima odrastanja i problematici obiteljskog funkcioniranja pojedinih učenika, a što nalaze značajnim u kreiranju adekvatnog plana i programa postupanja prema tim učenicima. Potrebna je i inicijativa suradnje od strane centara, odnosno kontinuirana i timska suradnja u preveniranju i interveniranju u slučajevima društveno neprihvatljivih ponašanja učenika ili onih na štetu učenika. Centri za socijalnu skrb nalaze da opseg i kvaliteta suradnje ovisi o osobama uključenim u suradnju bilo od strane odgojno-obrazovnih ustanova bilo od strane centara, a kao najveći razlog nezadovoljstva odgojno-obrazovnih ustanova u međusobnoj suradnji vide u nedostatnom poznavanju uloge centra za socijalnu skrb i nerealnim očekivanjima koja proizlaze iz tog neznanja. U tom cilju oni ističu potrebu da odgojno-obrazovne ustanove identificiraju rizične čimbenike odrastanja učenika što ranije te o tome izvijeste što prije centar, a ne tek onda kada je problem već toliko napredovao da njegovo rješavanje zahtijeva dugotrajan proces.

2. PROGRAM UNAPREĐENJA INTERSEKTORSKE SURADNJE

Prikazani podaci upućuju nas na zaključak o potrebi osmišljavanja i iznalaženja novih smjernica u suradnji različitih društvenih institucija na razini grada, područnih ureda Grada Zagreba te na razini odgojno-obrazovnih ustanova u cilju povećavanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama.

2.1 CILJEVI:

a) KRATKOROČNI CILJEVI: formiranje stalnih interdisciplinarnih timova na razini grada kao i na razini bivših područnih ureda Grada te posebice samih odgojno-obrazovnih ustanova u cilju kontinuirane kvalitetne suradnje, zajedničkog odlučivanja i djelovanja, kvalitetne protočnosti informacija, pravovremenog i djelotvornijeg interveniranja.

b) DUGOROČNI CILJEVI: povećavanje sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba uspostavljanjem stalne mreže stručnjaka koji temeljem svoje profesionalne uloge, specifičnosti i djelokruga rada sudjeluju u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj prevenciji društveno neprihvatljivih ponašanja djece i mladih kao i onih na štetu djece i mladih.

2.2. SADRŽAJ I NAČINI RADA I. GRAD ZAGREB

Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba osnovalo je i imenovalo Povjerenstvo za izradu i provođenje Programa mjera povećavanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba. Povjerenstvo je interdisciplinarnog karaktera, a sastavljeno je od: predstavnika Gradskog poglavarstva kao predsjednika Povjerenstva, pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje i šport, predstavnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, predstavnika Centra za socijalnu skrb Zagreb, predstavnika Policijske uprave zagrebačke, predstavnika Općinskog državnog odvjetništva Zagreb, Odjela za maloljetničku delinkvenciju, predstavnika Općinskog suda u Zagrebu, Odjela za mladež, predstavnika odgojno-obrazovnih ustanova, predstavnika roditelja, predstavnika znanosti te djelatnika Gradskog ureda za obrazovanje i šport kao koordinatora Povjerenstva.

ZADAĆE POVJERENSTVA:

- međusobna razmjena informacija o djelokrugu, ustrojstvu i načinu rada institucija koje predstavljaju kao i kontinuirana razmjena informacija o inovacijama u politici njihova područja djelovanja;

- izrada programa mjera povećavanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba kao i njegovih podprograma te iniciranje, planiranje i koordiniranje provedbe programa;

- evaluacija provedbe programa i osmišljavanje prema potrebi i novih oblika djelovanja u smjeru povećavanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba;

- koordiniranje i uspostava suradnje s nadležnim gradskim tijelima i tijelima državne uprave na području Grada Zagreba i suradnja s odgovarajućim tijelima Gradskog poglavarstva Grada Zagreba i Gradske skupštine Grada Zagreba te sa stručnim institucijama, udrugama i pojedincima koji su upućeni na rad s mladim osobama i njihovom okolinom u cilju što kvalitetnijeg življenja mladih;

- poticanje i usmjeravanje unapređenja intersektorske i interdisciplinarne suradnje u naporima povećavanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba;

- koordiniranje imenovanja članova interdisciplinarnih timova na razini odgojno-obrazovnih ustanova;

- koordiniranje provedbe programa unutar svoje djelatnosti;

- organiziranje stručnog usavršavanja članova interdisciplinarnih timova;

- osiguravanje timova za krizne intervencije u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba;

- prijedlozi resornim ministarstvima u svezi s izmjenama i dopunama postojećih zakonskih propisa s područja odgoja i obrazovanja, zdravstvene i socijalne skrbi i sl. a koje mogu pridonijeti unapređenju suradnje i poboljšanju kvalitete života mladih;

- stalno praćenje stanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba;

- prezentacija rezultata medijima;

- podnošenje izvješća Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba o svom radu.

NAČIN RADA: sjednice Povjerenstva najmanje jedanput u dva mjeseca, formiranje užih radnih skupina Povjerenstva, pismena, osobni kontakti članova Povjerenstva prema potrebi

II. PODRUČNI UREDI GRADA ZAGREBA

U Gradu Zagrebu je ustrojeno 17 gradskih četvrti, ali s obzirom na to da je većina institucija značajnih za provođenje ovog programa još uvijek teritorijalno ustrojena sukladno područnim uredima Grada Zagreba, ovaj će se program također, radi jednostavnosti a time i kvalitete i učinkovitosti svoje provedbe usmjeriti prema tom principu teritorijalne podijeljenosti.

Na području područnih ureda Grada Zagreba (Centar, Črnomerec, Dubrava, Maksimir, Medveščak, Novi Zagreb, Peščenica, Sesvete, Susedgrad, Trešnjevka, Trnje) oformit će se povjerenstva u sljedećem sastavu: ravnatelji odgojno-obrazovnih ustanova određenog područja Grada, voditelj ureda centra za socijalnu skrb s tog područja grada, načelnik policijske postaje s tog područja, predstavnik/predstavnici vijeća gradskih četvrti, predstavnik vijeća roditelja iz svih odgojno-obrazovnih ustanova s određenog područja grada, te djelatnik Gradskog ureda za obrazovanje i šport raspoređen u područni ured koji će koordinirati rad Povjerenstva. Prema potrebi povjerenstva će uključivati u rad dr. Vesnu Juhović-Markus, voditelja Službe za školsku medicinu (ili osobu koju ona delegira kao zamjenu) te druge društvene čimbenike.

S obzirom na različitu dob učenika, zakonsku obvezu školovanja povjerenstva će djelovati posebno za osnovne a posebno za srednje školstvo i učeničke domove izuzev na gradskim područjima gdje se nalazi premali broj srednjoškolskih ustanova (Sesvete, Susedgrad). Istodobno bi se u cilju kvalitetnijeg rada na područjima s više od 10 odgojno-obrazovnih ustanova oformila dva povjerenstva (osnovne škole na području Trešnjevke i Novog Zagreba te srednje škole i učenički domovi na području Centra).

Raspored djelovanja povjerenstava izradit će Gradski ured za obrazovanje i šport i priložiti Programu.

ZADAĆE:

- međusobna razmjena informacija o djelokrugu, ustrojstvu i načinu rada institucija iz kojih dolaze kao i kontinuirana razmjena informacija o inovacijama u politici njihova područja djelovanja;

- zajedničko identificiranje problema i potreba određenog teritorijalnog područja grada za koji su ustrojeni kao i problema s kojima se susreću odgojno-obrazovne ustanove te zajedničko osmišljavanje i iniciranje mogućih rješenja;

- međusobna razmjena informacija o postojećim projektima koje provodi institucija koju predstavljaju te koordiniranje uključivanja odgojno-obrazovnih ustanova u te projekte;

- praćenje i analiza učinkovitosti rada interdisiciplinarnih timova odgojno-obrazovnih ustanova, kao i pomoć u rješavanju eventualnih problema u radu i suradnji;

- evaluacija međusobne suradnje i prijedlozi za unapređenje suradnje;

- podnošenje izvješća Gradskom povjerenstvu dva puta godišnje

NAČIN RADA: Povjerenstva će se sastajati u područnim uredima Gradske uprave dva puta tijekom školske godine, odnosno jednom u svakom polugodištu (krajem listopada te tijekom mjeseca travnja). Organizaciju sastanka, uključujući i obavješćivanje članova povjerenstva, koordinirat će djelatnici Gradskog ureda za obrazovanje i šport, raspoređeni u područne urede. Nadalje će članovi povjerenstva prema potrebi kontaktirati preko pismena te osobnih kontakata prema potrebi.

III. ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE

a) Za svaku odgojno-obrazovnu ustanovu u Gradu Zagrebu oformit će se

interdisciplinarni tim u sastavu

: stručni suradnik odgojno-obrazovne ustanove koji je istodobno i voditelj školskog povjerenstva provođenja programa mjera povećavanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama, liječnik školske medicine, djelatnik nadležnog područnog ureda Centra za socijalnu skrb Zagreb, policijski službenik za maloljetničku delinkvenciju iz nadležne policijske postaje.

ZADAĆE:

- međusobna razmjena informacija o djelokrugu, ustrojstvu i načinu rada ustanova koje članovi zastupaju kao i kontinuirana razmjena informacija o inovacijama u politici njihova područja djelovanja - u tom cilju tijekom prvoga obrazovnog razdoblja školske godine 2002./2003. članovi tima predstavnici centra za socijalnu skrb te policije upoznat će učiteljsko/nastavničko vijeće s djelokrugom i načinom rada svojih institucija. Članove tima zbog velikog broja ustanova mogu zamijeniti voditelji ureda Centra za socijalnu skrb Zagreb, odnosno načelnici policijskih postaja;

- međusobna razmjena informacija o prepoznatim rizičnim čimbenicima odrastanja učenika u cilju njihova ranog identificiranja i detektiranja;

- zajedničko osmišljavanje plana i programa postupanja s učenicima kod kojih su prepoznati rizični čimbenici odrastanja;

- međusobna razmjena informacija o poduzetim intervencijama;

- evaluacija djelotvornosti poduzetih intervencija;

- međusobna razmjena informacija o postojećim projektima koje provodi institucija koju predstavljaju te koordiniranje uključivanja odgojno-obrazovnih ustanova u te projekte;

- međusobno savjetovanje i educiranje;

- upućivanje članova tima na druge stručnjake unutar svog sustava s obzirom na prirodu problema;

- članovi tima trebaju upoznati druge članove s osobom koja će ih zamijeniti u slučaju njihove spriječenosti neovisno o razlogu spriječenosti;

- kod pojave incidentnih situacija kaznene prirode, odgojno-obrazovne ustanove kontaktirat će policijskog službenika člana tima koji će potom koordinirati pružanje odgovarajuće pomoći u što kraćem vremenu;

- podnošenje izvješća na kraju svakog polugodišta djelatniku Gradskog ureda za obrazovanje i šport zaposlenog u područnom uredu.

NAČIN RADA:

- Timovi će se sastajati u prostorima odgojno-obrazovnih ustanova: za osnovne škole najmanje dva puta godišnje, odnosno na početku svakog polugodišta, a za srednje škole najmanje tri puta godišnje: na početku školske godine, na kraju prvog polugodišta i neposredno prije ili poslije proljetnih školskih praznika. Stručni suradnici učeničkih domova uključit će se u rad timova škola koje polaze njihovi štićenici. Vrijeme održavanja sastanaka koordinirat će stručni suradnik odgojno-obrazovne ustanove;

- kontinuirana suradnja u obavljanju poslova unutar svoje nadležnosti preko pismena, telefonskih poziva te osobnih susreta članova timova pojedinačno prema potrebi a najmanje jedanput mjesečno (susreti ne moraju biti nužno u prostorima odgojno-obrazovnih ustanova).

SPECIFIČNOST: Zbog specifičnosti umjetničkih škola i ustanova s posebnim uvjetima obrazovanja za njih će biti imenovan jedino djelatnik policijske postaje kojeg će te škole kontaktirati u slučaju incidentne situacije na štetu učenika i djelatnika škola, odnosno imovine škole. Ustanove s posebnim uvjetima obrazovanja imaju imenovane liječnike školske medicine.

a) Kontinuirana intersektorska suradnja

- slijedom analize postojeće suradnje, a u cilju njezina unapređenja sa svrhom sprečavanja i suzbijanja društveno neprihvatljivih oblika ponašanja u prostorima odgojno-obrazovnih ustanova potrebno je da:

1.

ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE:

a) pravodobno izvješćuju centre za socijalnu skrb o primijećenim rizičnim čimbenicima, odnosno da obavijeste centar: kada učenik u školu redovito dolazi bez školskog pribora, kada učenik u školu dolazi neuredan, pospan (spava na satu), neishranjen, kada je učenik hiperaktivan ili izrazito povučen, potišten, uznemiren, kada učenik izražava agresiju prema sebi ili drugima, kada bježi iz škole, kada kroz duže vremensko razdoblje pokazuje školski neuspjeh i o dr. sličnim situacijama, a suradnja s roditeljima ne daje željene rezultate. Centar za socijalnu skrb Zagreb će izraditi jedinstvene upute prijave centru kako bi dobili potrebne informacije te na taj način ubrzali pokretanje postupka rješavanja;

b) u pojedinačnim ekscesnim situacijama koje nisu kaznene prirode (trenutačni verbalni ili fizički sukobi učenika, sitniji disciplinski prijestupi, ometanje nastavnog procesa i sl.) kada je riječ o učenicima koji inače zadovoljavajuće funkcioniraju, nije potrebno uključivanje djelatnika centra za socijalnu skrb i policije, ali je moguće savjetovanje u slučaju neznanja kako postupiti;

c) u slučaju zamijećenih fizičkih ozljeda ili psihičkih trauma kod učenika ako se sumnja na zlostavljanje, ODMAH zatraže dijagnostičku obradu nadležnog liječnika školske medicine radi potrebe pokretanja kaznene prijave

d) obavijeste policiju ODMAH kada se radi o sumnji o zlostavljanju djeteta bilo kojeg oblika ili zanemarivanju;

e) kod pojave incidentnih situacija kaznene prirode, odgojno-obrazovne ustanove kontaktirat će s policijskim službenikom za maloljetničku delinkvenciju, članom tima koji će potom koordinirati pružanje odgovarajuće pomoći u što kraćem vremenu;

f) u cilju olakšavanja kriminalističke obrade radi što pravovremenijih intervencija potrebno je policijskim djelatnicima dati što opsežnije podatke o učenicima i njihovim obiteljima s obzirom na to da odgojno-obrazovne ustanove imaju mogućnost kontinuiranog praćenja učenika;

g) da u cilju što vjerodostojnije kriminalističke obrade te sprečavanja stigmatizacije učenika postoji što veća diskrecija pri prikupljanju informacija o učeniku ili događaju od strane policijskih službenika. U tom smjeru uputno je smanjiti broj osoba u odgojno-obrazovnoj ustanovi (razrednik, stručni suradnik, ravnatelj) upoznatih s incidentnim događajem ili situacijom učenika, ne komentirati događaje u zbornici i sl. prije dolaska policijskog službenika kao i tijekom kriminalističke obrade;

h) da se spriječi pojava “zida šutnje” i solidariziranja među djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova prilikom uzimanja izjava od mogućih svjedoka kada postoji sumnja na razne oblike zlostavljanja učenika od strane zaposlenika ustanova;

i) nužno što žurnije izvijeste policijske službenike o saznanjima dobivenih od učenika da roditelji ili druge osobe posjeduju neki oblik vatrenog oružja, eksplozivnih sredstava i sl.;

j) stručni suradnici odgojno-obrazovnih ustanova obvezni su ne informirati učitelje/nastavnike, odnosno odgojitelje te drugo osoblje odgojno-obrazovnih ustanova o rizičnim čimbenicima i ponašanjima pojedinih učenika koje su saznali od drugih institucija, a koji nisu od značenja za kreiranje adekvatnog odgojno-obrazovnog procesa kako bi se izbjegla stigmatizacija tih učenika. Nužno je međutim uputiti osoblje kako postupati s određenim učenikom;

k) stručni suradnici zaposleni u srednjim školama i učeničkim domovima kontaktiraju (pismeno ili usmeno) stručne suradnike zaposlene u osnovnim školama na početku školske godine kako bi dobili relevantne informacije o učenicima upisanim u prvi razred srednje škole;

l) da tijekom prvoga obrazovnog razdoblja školske godine 2002./2003. stručni suradnici odgojno-obrazovnih ustanova (na svakom području jedan iz osnovnih škola i jedan iz srednjih škola) upoznaju djelatnike ureda Centra za socijalnu skrb Zagreb s načinom rada odgojno-obrazovnih ustanova.

2.

LIJEČNICI ŠKOLSKE MEDICINE:

a) upoznaju odgojno-obrazovne ustanove sa svim važnim činjenicama o zdravlju učenika koje su značajne za daljnji nastavak odgojno-obrazovnog procesa, a posebno prije upisa u prvi razred;

b) izdaju liječničku potvrdu o pregledanoj ozljedi djeteta koju prijavljuje odgojno-obrazovna ustanova, a koja može poslužiti u postupku prijave zlostavljanja djeteta;

c) najmanje jedanput u školskoj godini organiziraju predavanje za učiteljsko/nastavničko vijeće o zdravstvenom odgoju;

d) najmanje jedanput godišnje prisustvuju roditeljskom sastanku na temu zdravstvenog odgoja djece (moguće spajanje nekoliko razreda);

e) prema svom programu rada sudjeluju u zdravstvenom odgoju učenika

3.

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB ZAGREB:

a) djelatnici Centra upoznaju odgojno-obrazovne ustanove s poznatim informacijama o rizičnim uvjetima odrastanja pojedinih učenika, a koje smatraju relevantnim za poduzimanje adekvatnih mjera i aktivnosti u odgojno-obrazovnom radu s tim učenicima;

b) djelatnici Centra upoznaju odgojno-obrazovne ustanove o poduzetim intervencijama po njihovoj prijavi;

c) u slučajevima dužih bolovanja, korištenja godišnjih odmora, odnosno duže odsutnosti pojedinog djelatnika, voditelj Ureda upoznaje odgojno-obrazovne ustanove s informacijom o zamjeni te osobe;

d) tijekom prvoga obrazovnog razdoblja školske godine 2002./2003. članovi interdisciplinarnog tima ili voditelji nadležnih ureda Centra za socijalnu skrb Zagreb upoznaju učiteljsko/nastavničko vijeće s djelokrugom, ustrojstvom i načinom rada Centra za socijalnu skrb Zagreb;

e) prema potrebi organiziraju predavanje za učiteljsko/nastavničko vijeće na teme koje se odnose na povećavanje sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama te povećavanje kvalitete i sigurnosti života mladih (predavanje ne moraju nužno održati djelatnici centra za socijalnu skrb koji su članovi interdisciplinarnog tima, već i drugi djelatnici centra ovisno o temi predavanja).

4.

POLICIJA

a) u cilju preventivnog djelovanja pojača ophodnju odgojno-obrazovnih ustanova posebice u razdoblju od 18 do 22 sata te vikendom i praznikom a svakako u dogovoru s ustanovama u vrijeme za koje ustanove nalaze da je to neophodno;

b) policijski službenici upoznaju odgojno-obrazovne ustanove s poznatim informacijama o rizičnim uvjetima odrastanja pojedinih učenika, a koje smatraju relevantnim za poduzimanje adekvatnih mjera i aktivnosti u odgojno-obrazovnom radu s tim učenicima;

c) tijekom prvoga obrazovnog razdoblja školske godine 2002./2003. članovi interdisciplinarnog tima upoznaju učiteljsko/nastavničko vijeće s djelokrugom, ustrojstvom i načinom rada sustava policije;

d) najmanje jedanput u školskoj godini organiziraju predavanje za učiteljsko/nastavničko vijeće o temama koje se odnose na povećavanje sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama te povećavanje kvalitete i sigurnosti života mladih (predavanje ne moraju nužno održati policijski službenici članovi interdisciplinarnog tima odgojno-obrazovne ustanove, već i drugi policijski službenici ovisno o temi predavanja).

e) prema mogućnostima i potrebama da policijski službenici za maloljetničku delinkvenciju sudjeluju na roditeljskim sastancima te tribinama, paralaonicama i sličnim oblicima rada s roditeljima i učenicima

ANTICIPACIJA MOGUĆIH PROBLEMA:

- preopterećenost članova interdisciplinanih timova;

- smanjena kvaliteta djelovanja interdisciplinarnih timova na razini odgojno-obrazovnih ustanova zbog premalog broja stručnjaka iz sustava zdravstva, socijalne skrbi te policije, odnosno velik broj odgojno-obrazovnih ustanova na jednog stručnjaka iz navedenih sustava

- smanjena kvaliteta djelovanja zbog preopterećenosti stručnih suradnika odgojno-obrazovnih ustanova

- financiranje aktivnosti izvan radnog vremena članova timova

- osiguravanje financijskih sredstava za edukacije članova interdisciplinarnih timova

SPECIFIČNOSTI: Zbog specifičnosti umjetničkih škola kao i odgojno-obrazovnih ustanova s posebnim uvjetima obrazovanja, za njih će biti imenovan jedino policijski službenik s kojim će te škole kontaktirati u slučaju incidentne situacije na štetu učenika i djelatnika škola, osim za ustanove s posebnim uvjetima obrazovanja koje imaju određenog liječnika školske medicine. Ravnatelji ustanova s posebnim uvjetima obrazovanja sudjelovat će u radu povjerenstava na razini područja grada na kojem se nalaze, dok će ravnatelji umjetničkih škola činiti to ako žele.

NOSITELJ PROGRAMA:

Gradski ured za obrazovanje i šport

IZVRŠITELJI PROGRAMA:

članovi Povjerenstva za izradu i provođenje Programa mjera povećavanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba, članovi povjerenstva na razini područnih ureda, članovi interdisciplinarnih timova na razini odgojno-obrazovnih ustanova te djelatnici Centra za socijalnu skrb Zagreb, Policijske uprave zagrebačke i djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova Grada Zagreba u obavljanju poslova unutar svojih nadležnosti.

VRIJEME PROVEDBE PROGRAMA:

kontinuirano

POČETAK PROVEDBE PROGRAMA:

Gradsko povjerenstvo je započelo s radom u drugom polugodištu školske godine 2001./2002.

Povjerenstva na razini bivših područnih ureda Grada započet će s djelovanjem u prvom polugodištu školske godine 2002./2003.

Interdisciplinarni timovi na razini odgojno-obrazovnih ustanova će se na početku školske godine 2002./2003. međusobno upoznati te upoznati s Programom na zajedničkim sastancima na razini područnih ureda. Sastancima će radi međusobnog upoznavanja i upoznavanja s Programom prisustvovati i članovi povjerenstava na razini područnih ureda Grada osim predstavnika vijeća roditelja i vijeća gradskih četvrti. Na opisanim inicijalnim sastancima predstavnici Odjela za maloljetničku delinkvenciju, Općinskoga državnog odvjetništva Zagreb ili djelatnici Centra za socijalnu skrb Zagreb upoznat će odgojno-obrazovne ustanove s novim institutom izvansudske nagodbe.

3. EVALUACIJA PROGRAMA

U svrhu evaluacije Programa unapređenja intersektorske suradnje izrađen je upitnik koji se nalazi u prilogu Programa, ali se ne objavljuje. Upitnik će popunjavati članovi interdisciplinarnih timova na razini odgojno-obrazovnih ustanova na kraju svake školske godine.

Intersektorsku suradnju će istodobno evaluirati interdisciplinarna povjerenstva na razini bivših područnih ureda Grada Zagreba koji će svojim izvješćima Gradskom povjerenstvu izvijestiti to povjerenstvo o problemima i prijedlozima za unapređenje suradnje.

IV. Ovaj će program biti objavljen u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 602-11/02-01/2

URBROJ: 251-01-05-02-2

Zagreb, 18. srpnja 2002.

Gradonačelnica

Grada Zagreba

Vlasta Pavić, dipl. iur., v.r.