zbirni podaci i poveznice
poglavlja
članci
napomene
Učitavam poveznice...

Detalji dokumenta

Objavljen

25.04.2002.

Donesen

25.04.2002.

Poglavlja nisu pronađena.

Prethodnik
Nasljednik

Program poticanja zapošljavanja za Grad Zagreb

Pročišćeni tekst vrijedi od 25.04.2002.

Narodne novine 8/2002

Prikaz pročišćenog teksta na dan:

PREAMBULA

Program poticanja zapošljavanja za Grad Zagreb (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 8/02)

Na temelju članka 38. točke 4. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 20/01 - pročišćeni tekst), Gradska skupština Grada Zagreba, na 10. sjednici, 25. travnja 2002., utvrdila je

PROGRAM
poticanja zapošljavanja za Grad Zagreb

I.

A - GOSPODARSKO STANJE I NEZAPOSLENOST

Gospodarstvo Zagreba tijekom protekle godine ostvarilo je

niz pozitivnih pomaka

.

S obzirom na to da je Zagreb najznačajnije industrijsko središte Republike Hrvatske, ohrabruje činjenica

ostvarenog rasta industrijske proizvodnje

u 2001. od 5,5%. Istodobno se bilježi i

rast proizvodnosti rada

9,6%, ali i

pad zaposlenosti od 3,7%.

Najveći problem hrvatskoga gospodarstva,

insolventnost

, na području Zagreba

smanjena je

u odnosu na prethodnu godinu na mjesečnom prosjeku za 19% i tijekom 2001

. kretala se na razini 5,85 milijardi kuna.

Robna razmjena

Zagreba s inozemstvom tijekom prva tri kvartala protekle godine nastavila je tendenciju

negativnog salda izvoza i uvoza

, ali sa

značajnije većim rastom negativnog salda

(za 19%). U strukturi izvoza prema vrstama roba najznačajniji je udio strojeva i transportnih uređaja, te mineralnih goriva i maziva i u uvozu s oko 26%, a u izvozu mineralna goriva i maziva imaju apsolutnu dominaciju sa 32%. Izvoz je u jednakim dijelovima usmjeren prema razvijenim i nerazvijenim zemljama, dok je u uvozu nešto značajniji udio razvijenih zemalja (56%). Važno je uočiti tendenciju rasta uvoza iz zemalja u razvoju (sa 37% u 1998. na 44% u 2001.).

Prosječna mjesečna

neto-plaća

u Zagrebu tijekom 2001. ostvarena je na razini 4.118 kune ili

realno 3% više nego prethodne godine. Znatno viši realan rast ostvaren je u prerađivačkoj industriji i to za 7%, a u ukupnom gospodarstvu 6%.

Izvangospodarske djelatnosti 2001. prvi put u protekle tri godine imaju realan pad neto plaća za 1%.

Nezaposlenost

je tijekom 2001. i dalje rasla po prosječnoj mjesečnoj stopi od 0,8%. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prosječno su mjesečno bile prijavljene 50.993 osobe ili

14,7%

više nego prethodne godine. Kod žena je najznačajniji udio kvalifikacijske skupine SSS sa 39%, a kod muškaraca KV, VKV, sa 35%. I kod muškaraca i kod žena

najveći je broj nezaposlenih osoba u dobnoj skupini 19-24 godine starosti

. U posljednje tri godine značajniji je rast nezaposlenosti u dobnoj skupini 45-55 godina, a tijekom 2001. u dobnoj skupini 50-54 godine (1.116 osoba), a po apsolutnom broju nezaposlenih odmah je nakon starosne skupine 20-24 godine (1.470 osoba).

Na popisu nezaposlenih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje mjesečno je, u prosjeku, bilo evidentirano 33.545 osoba kojima je, prema bilo kojoj osnovi bio prekinut radni odnos. Od dvadeset razloga prestanka radnog odnosa najznačajniji je udio tijekom 2001. bio p

oslovno uvjetovanih otkaza zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga

u 37% slučajeva, dok je zbog o

tvaranja stečajnog postupka

evidentirano 8% slučajeva prekida radnog odnosa.

B - PRISTUP POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA

1. Kratka analiza stanja na tržištu rada u Zagrebu

Naslijeđeno stanje posustaloga nevlasničkog sustava u sustav slobodnog tržišta, sa zahtjevom (zbog rata i izoliranosti države) za brzim strukturnim promjenama,

najviše se odrazilo na tržištu rada.

Raspadom velikih industrijskih sustava elita bivše radne snage rentijerskom je pretvorbom i privatizacijom bačena na ulicu. U Zagrebu, kao jakom industrijskom središtu, taj je proces posebno pogodio industrijsko radništvo i industrijsku inteligenciju. Nerazvijeni privatni sektor u malom gospodarstvu objektivno nije mogao apsorbirati takav višak radne snage iz društvenog, odnosno državnog sektora. Iako je u međuvremenu malo gospodarstvo znatno ojačalo i pokazuje znakove daljnjeg rasta i jačanja, na skučenom hrvatskom tržištu realno ne može apsorbirati nastali višak radne snage.

Znatan se dio

strukturnih promjena

i u gospodarstvu Zagreba odvija

u sferi sive ekonomije,

što dodatno otežava i mogućnosti Države i Grada da poduzima trajne aktivne mjere zapošljavanja, jer razvijena siva ekonomija drastično sužava fiskalnu bazu utemeljenu na davanjima iz legalnog sektora gospodarstva. Procjenjuje se da udio sive ekonomije u BDP-u iznosi oko 25%. Zbog navedenoga iznimno je važno poduzeti niz fleksibilnih mjera kojima bi se siva ekonomija obuhvatila legalnim oblicima rada kako bi se proširila baza poreznih obveznika. U velikom gradu kao što je Zagreb, potrebe za raznovrsnim uslugama i dinamičan razvoj maloga gospodarstva pružaju velike mogućnosti razvoju neslužbenoga gospodarstva, tj. sive ekonomije. Uočen je fenomen iznimne pokretljivosti radne snage u ovoj sferi, za razliku od neprihvatljive tromosti koja još uvijek karakterizira kako državna tako i gradska trgovačka društva.

Ako želimo povećati učinkovitost najvrednijeg resursa, tj.

intelektualnoga

(humanog i strukturnog)

kapitala

u gradskim tvrtkama, potrebno je redefinirati niz odnosa na područu rada:

planiranje razvoja i prekvalifikaciju kadrova

, povećavanje interne i eksterne (među gradskim tvrtkama, u prvom redu) pokretljivosti radne snage, prihvatiti i provoditi mjere Vlade Republike Hrvatske za poticanje zapošljavanja, pripremiti i sistematski realizirati potrebe za javnim radovima itd. Vlasnici moraju preispitati i prilagoditi svoju politiku rada, dakako, u suradnji sa socijalnim partnerima, upravo u cilju stvaranja mogućnosti za dinamičnije odnose u zapošljavanju.

Problemi na tržištu rada, u pravilu, imaju regionalne značajke. Tako i u Zagrebu, pored navedenoga, treba još uočiti

nerealnu visinu registrirane nezaposlenosti

(mnogi osiguravaju egzistenciju izvan legalne sfere rada), neaktivnost u traženju posla za sebe (dijelom uzrokovana prethodno navednim),

podzaposlenost

koja se iskazuje neredovitim i niskim primanjima i

porast socijalne skupine koja se oslanja na različite državne i gradske transfere

(dodaci, olakšice, sufinanciranja i sl.).

2. Osnovna načela programa

2.1.

Mobilizirati i motivirati

na aktivnost najvredniji resurs Grada Zagreba, a to je ljudski kapital, izražen kao akumulirano sadašnje i buduće znanje i vještine svih generacija. Razvoj Grada Zagreba ovisi o tome koliko će prepoznati i koristiti taj potencijal. Dugotrajna nezaposlenost uništava taj resurs, a sa socijalnog i humanog aspekta oduzima dostojanstvo i šansu za samopotvrđivanjem. Nezaposlenost, također, narušava i stabilnost društvenog poretka.

2.2.

Sve mjere zapošljavanja moraju polaziti od tržišnih zakonitosti

pod društvenom kontrolom i regulacijom. Prihvaćanje potpuno slobodnog djelovanja tržišta rada vraća se kao veliki troškovi mirovinskoga, zdravstvenog i socijalnog zbrinjavanja, s dodatnim psihosocijalnim osjećajem marginalizacije u društvu. Naslijeđeni sociokulturni sustav trebao bi olakšati postizanje društvenog konsenzusa u vezi s primjenom mehanizama društvene intervencije u sferi rada i zapošljavanja.

2.3.

Najvažniji poticaj za zapošljavanje je gospodarski razvoj

.

To znači: razvoj tržišta koje prelazi granice Grada i Države i razvoj ponude proizvoda i usluga koje mogu odgovarati takvoj tržišnoj potražnji. Stoga je primarni cilj investiranje u razvoj takvih hrvatskih i zagrebačkih proizvoda i usluga koje imaju odgovarajuću konkurentsku sposobnost. Sadašnja tehnološka razina većine zagrebačkih proizvoda i usluga to može postići samo moderniziranjem i novim upravljačkim znanjem.

Stoga poticajne mjere zapošljavanja treba usmjeriti u tom pravcu. Aktivne mjere zapošljavanja na tržištu rada stvaraju poticaje za željeno ponašanje sudionika, ali

nova radna mjesta stvara samo tržišno (izvozno) orijentirani razvoj.

Subvencioniranje poslodavaca ne može dati očekivane rezultate ako je subvencija usmjerena samo na

novo radno mjesto

, umjesto na plasman proizvoda i usluga na

novo tržište

.

2.4.

Grad Zagreb

između aktivnih i pasivnih mjera za poticanje zapošljavanja

treba odabrati aktivne

jer potiču na rad i traženje posla, a pasivne mjere udaljavaju od sfere rada. Pogubne posljedice enormnog širenja pasivnih mjera potpora, koje su se ekspanzivno primjenjivale u posljednjih deset godina, još uvijek ne uspijevamo sanirati.

2.5.

Prava

koja u slučaju nezaposlenosti proizlaze

iz rada

treba jasno

odvojiti od,

inače obvezatne,

društvene brige

za socijalno ugrožene građane. Treba to činiti čak i onda ako je primjena obiju mjera društveno neophodna. Socijalne mjere ne treba primjenjivati paušalno jer su one imanentne samo pojedinačnoj socijalnoj situaciji. (Naprimjer: lažna je socijalna mjera namjerno držanje nekih komunalnih usluga na

prosječnim

i niskim cijenama. Najveću korist od toga imaju upravo najveći korisnici tih usluga, a ne socijalno ugroženi građani.)

3. Program poticanja zapošljavanja Vlade Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske donijela je nacionalni program mjera za sufinanciranje i poticanje zapošljavanja. Program se sastoji od šest potprograma i stupa na snagu 1. ožujka 2002. godine.

1) "S faksa na posao"

Ovaj se podprogram odnosi na osobe mlađe od 27 godina sa završenim fakultetom. Vlada sufinancira njihovo prvo zapošljavanje kako u privatnom tako i u državnom sektoru. Oblici financiranja određeni su Programom, a način provedbe definirat će Hrvatski zavod za zapošljavanje. Grad Zagreb se u ovaj potprogram neposredno može uključiti zapošljavanjem pripravnika u Gradskoj upravi i u trgovačkim društvima u vlasništvu Grada (potprogram "dvojčeki") te zapošljavanjem pripravnika na radnim mjestima stručnih suradnika - pedagoga, psihologa, logopeda i defektologa u predškolskim ustanovama kojima je osnivač Grad Zagreb (potprogram A.4.).

Posebno značajan doprinos u realizaciji ciljeva ovoga programa koji se smatra prioritetnim, Grad Zagreb može dati proširivanjem Tehnološkog parka Zagreb d.o.o. trima novim poslovnim jedinicama.

Uz postojeći poduzetnički inkubator za visoke tehnologije predviđa se osnivanje:

1. Poduzetničkog inkubatora "PRVA ŠANSA",

2. Centra za poduzetništvo i

3. Zajedničkih službi.

Realizacijom ovog projekta Grad Zagreb će omogućiti mladim stručnjacima da se neposredno s fakulteta uključe u svijet rada, pružajući im pri tome potrebnu pomoć u edukaciji za poduzetništvo, poslovni prostor uz minimalnu naknadu, uključivanje u istraživačke i razvojne projekte i stjecanje znanja za samozapošljavanje.

U okviru potprograma "S faksa na posao" realizirat će se podučavanje pripravnika uz starije zaposlenike:

- program "dvojčeka" u državnoj upravi i u gradskim trgovačkim društvima što će omogućiti stjecanje prvih iskustava u struci i oplemenjivanje iskustava zaposlenika s kojima su početnici u "dvojčeku".

U okviru potprograma "S faksa na posao" također će se omogućiti ostvarivanje pripravničkog staža na radnim mjestima stručnih suradnika u gradskim predškolskim ustanovama mladim pedagozima, psiholozima, logopedima i defektolozima i time istodobno povećati standard stručno-razvojnih službi u programima predškolskog odgoja.

2) "Iz učionice u radionicu"

Odnosi se na mlade radnike koji su završili strukovne škole i za prvo zapošljavanje kojim Vlada daje niz subvencija poslodavcima. Subvencije su razrađene u Programu Vlade, a provodi ih HZZ.

3) "Učenjem do posla za sve"

Posebnim mjerama subvencionira se obrazovanje prema stvarnim potrebama tržišta rada. Mjere provodi HZZ.

U okviru potprograma "Učenjem do posla za sve" također će se omogućiti ostvarivanje pripravničkog staža mladim odgojiteljima predškolske djece (VŠS) u gradskim predškolskim ustanovama i time istodobno povećati broj odgojitelja radi kvalitetnijeg ostvarivanja programa predškolskog odgoja.

4) "Iskustvom do profita"

Odnosi se na osobe starije dobi: žene starije od 45 godina, muškarce starije od 50 godina. Mjere provodi HZZ.

5) "Šanse za nas"

Sufinanciranje zapošljavanja osoba s invaliditetom utvrđenim do petnaeste godine života. Mjere provodi HZZ.

6) "Posao za branitelje"

Odnosi se na sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih hrvatskih branitelja, njihove djece i supružnika poginulih i nestalih branitelja. Mjere provodi HZZ.

4. Aktivne mjere zapošljavanja

4.1. Provedba

Programa poticanja zapošljavanja

Vlade Republike Hrvatske

Zadaci:

- poboljšati razinu informiranosti među zaposlenima i među poslodavcima, uz suradnju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - područni odjel Zagreb (HZZ)

Ciljne skupine:

- obrtnici, mali i srednji poduzetnici, velika trgovačka društva, društvene djelatnosti, trgovačka društva i ustanove u vlasništvu Grada Zagreba

Nositelji

zadataka

:

- Gradski ured za gospodarstvo, HGK - Komora Zagreb, HOK - Komora Zagreb, Udruženje obrtnika Zagreb

- Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, centri za socijalnu skrb, udruge branitelja, zdravstvene institucije

- Gradski ured za obrazovanje i šport

Financiranje

:

- proračun Grada Zagreba za troškove informiranja i provedbu posebno gradskih projekata

- proračun Republike Hrvatske prema Programu Vlade za provedbu

4.2. Organiziranje

javnih radova

na područjima niskoga društvenog i komunalnog standarda. Obnoviti već korištenu proceduru HZZ-a.

Zadaci

:

- zahtijevati od svih gradskih institucija i trgovačkih društava utvrđivanje opsega i vrste kategorije javnih radova prema uvjetima HZZ i uvrstiti ih u programe (planove) rada za 2002.

Ciljne skupine

:

- dugotrajno nezaposlene osobe s nižim kvalifikacijama, posebno osobe prijavljene u centre za socijalnu skrb

- aktivisti udruge "Zagrebački bokci"

Nositelji zadataka

: nadležni gradski uredi - svi

Financiranje

:

- proračun Grada Zagreba

- sredstva HZZ-a

4.3. Organizirati programe stručnih

prekvalifikacija

i

dopunske edukacije

za različita tražena zanimanja, odnosno za poduzetništvo i dopunsko obrazovanje za samozapošljavanje

Zadaci:

- koristiti se postojećim programima HZZ-a

- organizirati seminare za poduzetnike inovatore

- organizirati edukaciju za upravljanja malim tvrtkama

- organizirati dopunsku edukaciju obrtnika za polaganje majstorskog ispita iz visokih tehnologija

- edukacija poduzetnika - branitelja

Ciljne skupine:

- poduzetnici početnici

- nezaposleni HZZ

- obrtnici

- branitelji

Nositelji zadataka:

Udruga poslodavaca Hrvatske

Udruga poslodavaca obrtnika Zagreba

Udruženje obrtnika Zagreba

Tehnološki park Zagreb d.o.o.

Centar za proizvodne postupke (CPP) - (ALSTRO) Zagreb

Udruga energetičara Zagreba

Financiranje:

Na osnovi godišnjih programa rada i posebnih potpora iz proračuna Grada, na osnovi Programa poticanja razvoja maloga gospodarstva, odnosno iz proračuna Republike Hrvatske preko Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo (vidi Program poticanja razvoja maloga gospodarstva 2001.-2004. Vlada Republike Hrvatske)

4.4.

Organizirati nove

i

proširiti

postojeće institucionalne oblike

potpore

za

zapošljavanje mladih i subvencionirati poslodavce za zapošljavanje mladih Zadaci:

- proširiti funkcionalno i prostorno Tehnološki park Zagreb osnivanjem inkubatora poduzetništva za mlade fakultetski obrazovane početnike i osnivanjem centra za razvoj poduzetništva sa svim pratećim zajedničkim funkcijama u istu svrhu

- utvrditi subvencije poslodavcima za zapošljavanje mladih

Ciljne skupine:

- mladi fakultetski obrazovani građani kao poduzetnici početnici

- drugi mladi nezaposleni građani s odgovarajućim poslovnim planovima za start u inkubatoru poduzetništva

- inovatori - poduzetnici s inovacijom pripremljenom za korištenje

Nositelji zadataka:

- Gradski ured za gospodarstvo

- Tehnološki park Zagreb d.o.o.

- drugi gradski uredi, prema potrebi i nadležnosti

Financiranje:

- proračun Grada Zagreba prema Programu poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva

4.5. Poticati samozapošljavanje, obiteljsko poslovanje, održavanje i razvoj obrta, te osigurati trajne oblike kreditne potpore za očuvanje tradicijskih zanata

Zadaci:

- održavati različite povoljne linije kreditiranja preko negarantnih depozita u poslovnim banakama i posebnim ugovorima trajno podržavati kreditnu sposobnost zanatsko-štedno kreditnih zadruga

Ciljne skupine:

- nezaposleni građani sa stručnim kvalifikacijama za samostalno poslovanje

- obrtničke obitelji

- tradicijski zanati

Nositelji zadataka:

- Gradski ured za gospodarstvo

- Udruženje obrtnika Zagreb

- HGK - Komora Zagreb

- HZZ - područni odjel Zagreb

- Zanatska štedno-kreditna zadruga Zagreb

Financiranje:

- proračun Grada Zagreba iz sredstava za provođenje Programa poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva.

C - GLAVNI PRAVCI DJELOVANJA U CILJU POVEĆANJA ZAPOSLENOSTI

1. Gradske investicije

Grad Zagreb i trgovačka društva u vlasništvu Grada svojom investicijskom aktivnošću pozitivno djeluju na tržištu rada povećavajući

potražnju

za stručnom radnom snagom u širokom dijapazonu - od specijaliziranih projektantskih i konzalting usluga do zapošljavanja većeg broja nekvalificirane radne snage kod izvođača. Restrukturiranjem državnog proračuna prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi također se dio državne potrošnje stavlja u funkciju otvaranja investicijskih programa koji se realiziraju na lokalnoj razini. Uporaba približno jedne trećine proračuna Grada Zagreba za

investicije

u gradsko gospodarstvo i komunalnu infrastrukturu primjer je podržavanja gospodarskoga života i socijalne ravnoteže u Zagrebu.

Predviđaju se različiti izvori financiranja investicija:

- proračun Grada prema posebnom planu investiranja u kapitalne objekte,

- investicijska sredstva namijenjena objektima i postrojenjima u vlasništvu Grada na području društvenih djelatnosti,

- investicije u malom gospodarstvu podržavane kreditima preko različitih kreditnih linija otvorenih za poticanje razvoja i zapošljavanje u obrtu i malom i srednjem poduzetništvu,

- investicijska sredstva trgovačkih društava u vlasništvu Grada,

- svi oblici financijskih sredstava s tržišta kapitala (domaćeg i međunarodnog) koristeći se svojim relativno povoljnim rejtingom (za Grad Zagreb BBB+ i BBB stabilno).

Grad se posebno zalaže za realizaciju određenog broja bitnih kapitalnih projekata za koje se vjeruje da će biti investicijski zamašnjak u pravom smislu te riječi. Stoga ih je Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba ugradilo u svoj petogodišnji investicijski plan jer bi se njihovom realizacijom, imajući u vidu cjelokupni investicijski lanac od pripremnih radova do puštanja u funkciju, otvorio velik broj radnih mjesta izražen u tisućama.

Pri tome je potrebno imati u vidu činjenicu da će u cjelokupnom investicijskom lancu sudjelovati i trenutno zaposleni. Tehnološka modernizacija procesa rada uvjetovat će stvaran broj novootvorenih radnih mjesta.

Budući da se programi i projekti Grada nalaze u različitim fazama realizacije i pripremljenosti za izvedbu, u nastavku je dat prilog grube procjene njihova utjecaja na zapošljavanje i s naglaskom na prioritetne mjere Vlade Republike Hrvatske za stimulaciju poslodavaca na zapošljavanje.

II.

Ovaj će program biti objavljen u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 301-01/02-01/3

URBROJ: 251-11-04-02-5

Zagreb, 25. travnja 2002.

Predsjednica

Gradske skupštine

Morana Paliković Gruden, dipl.polit., v.r.

Podaci za 2001. obuhvaćaju razdoblje od I.-XI. mjeseca.

Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.

Prijava

Zaboravljena zaporka?

Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.

Registracija